DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 55     <-- 55 -->        PDF

U odnosu na mnoge evropske zemlje prema broju zaposlenih više od 60%
spadaju u srednja i velika poduzeća. U odnosu na vrijednost proizvodnje po
zaposlenom i ukupno — tu mi gotovo u cijelosti zaostajemo. .


U 1970. g. drvna industrija SRH-e je raspolagala sa 1.881,8 mil. din. sredstava.
Od toga su 38,6°/o bila vlastita sredstva, a ostalo je otpadalo na različite
oblike kredita. Gotovo čitava polovina otpada na kratkoročne bankovne
kredite koji su poznati kao najnepovoljniji oblik kreditiranja, a tek 22,5% otpada
na one kredite koji su ovoj grani najpotrebniji, tj. na kredite s dužim
rokom otplate.


Ukupni prihod drvne industrije porastao je od 1968. g. = 100 na 135, odnosno
po 1 radniku 39% u 1970. g. i 155 u 1971. god. To odgovara tempu rasta
čitave industrije, gdje je ukupni prihod porastao za 34%, ali je to povećanje
po 1 radniku iznosilo 97%.


Drvna industrija troši znatno manje društvenih sredstava nego je to slučaj
kod industrije u cjelini. To je vidljivo iz tabele 4.


Tabela 4. — VRIJEDNIOST UTROŠENIH SREDSTAVA NA 1 DINAR
OSTVARENOG DOHOTKA


Godina Drvna industrija Čitava industrija


1968. 1,98 2,51


1969. 1,93 2,77


1970. 1,92 2,71


Ovo pokazuje da je drvna industrija potencijalno vrlo propulzivna grana
i da bi se veća ulaganja u tu granu isplatila. Ona i dan danas dosta uspješno
posluje s manjim tuđim sredstvima od čitave industrije. U 1970. g. ugovorne
i zakonske obaveze iznosile su 15,7% dohotka, a kod čitave industrije 19,2%.
Učešće poslovnog fonda u ukupnom dohotku iznosilo je u 1970. god. 11,7% što
odgovara stanju kod čitave industrije gdje ovo učešće iznosi 12,4%. Zbog slabije
opremljenosti sredstvima rada učešće osobnih dohodaka u drvnoj industriji
nešto je veće (83,1%), ali je to učešće opadalo u zadnje 3 godine kod drvne
industrije i to za 7,2%, dok je kod čitave industrije poraslo za 5,8%.


Ukratko rečeno s aspekta financijske osnove drvna industrija SRH-e nalazi
se u znatno nepovoljnijem položaju od ostale industrije. Ovo se manifestira
u slijedećem:


— Vlastita financijska osnova drvne industrije je proporcionalno slabija
od financijske osnove na koju se oslanja cijela industrija SRH-e.
— Industrija u cjelini ima znatno jači oslonac u bankovnim kreditima
nego što je to slučaj kod drvne industrije.


Neki ostali rezultati privređivanja dani su u tabeli 5. Iz pregleda datog
u tabeli 5 proizlazi da je finalna drvna prerada jače napredovala nego ostala
drvna industrija. To je i bio cilj ove grane da se dođe do što veće vrijednosti
jedinice proizvoda i jedinice rada.