DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 55 <-- 55 --> PDF |
U odnosu na mnoge evropske zemlje prema broju zaposlenih više od 60% spadaju u srednja i velika poduzeća. U odnosu na vrijednost proizvodnje po zaposlenom i ukupno — tu mi gotovo u cijelosti zaostajemo. . U 1970. g. drvna industrija SRH-e je raspolagala sa 1.881,8 mil. din. sredstava. Od toga su 38,6°/o bila vlastita sredstva, a ostalo je otpadalo na različite oblike kredita. Gotovo čitava polovina otpada na kratkoročne bankovne kredite koji su poznati kao najnepovoljniji oblik kreditiranja, a tek 22,5% otpada na one kredite koji su ovoj grani najpotrebniji, tj. na kredite s dužim rokom otplate. Ukupni prihod drvne industrije porastao je od 1968. g. = 100 na 135, odnosno po 1 radniku 39% u 1970. g. i 155 u 1971. god. To odgovara tempu rasta čitave industrije, gdje je ukupni prihod porastao za 34%, ali je to povećanje po 1 radniku iznosilo 97%. Drvna industrija troši znatno manje društvenih sredstava nego je to slučaj kod industrije u cjelini. To je vidljivo iz tabele 4. Tabela 4. — VRIJEDNIOST UTROŠENIH SREDSTAVA NA 1 DINAR OSTVARENOG DOHOTKA Godina Drvna industrija Čitava industrija 1968. 1,98 2,51 1969. 1,93 2,77 1970. 1,92 2,71 Ovo pokazuje da je drvna industrija potencijalno vrlo propulzivna grana i da bi se veća ulaganja u tu granu isplatila. Ona i dan danas dosta uspješno posluje s manjim tuđim sredstvima od čitave industrije. U 1970. g. ugovorne i zakonske obaveze iznosile su 15,7% dohotka, a kod čitave industrije 19,2%. Učešće poslovnog fonda u ukupnom dohotku iznosilo je u 1970. god. 11,7% što odgovara stanju kod čitave industrije gdje ovo učešće iznosi 12,4%. Zbog slabije opremljenosti sredstvima rada učešće osobnih dohodaka u drvnoj industriji nešto je veće (83,1%), ali je to učešće opadalo u zadnje 3 godine kod drvne industrije i to za 7,2%, dok je kod čitave industrije poraslo za 5,8%. Ukratko rečeno s aspekta financijske osnove drvna industrija SRH-e nalazi se u znatno nepovoljnijem položaju od ostale industrije. Ovo se manifestira u slijedećem: — Vlastita financijska osnova drvne industrije je proporcionalno slabija od financijske osnove na koju se oslanja cijela industrija SRH-e. — Industrija u cjelini ima znatno jači oslonac u bankovnim kreditima nego što je to slučaj kod drvne industrije. Neki ostali rezultati privređivanja dani su u tabeli 5. Iz pregleda datog u tabeli 5 proizlazi da je finalna drvna prerada jače napredovala nego ostala drvna industrija. To je i bio cilj ove grane da se dođe do što veće vrijednosti jedinice proizvoda i jedinice rada. |