DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 52 <-- 52 --> PDF |
PROBLEMI ! POLOŽAJ DRVNE INDUSTRIJE SR HRVATSKE Ing. D. BRKANOVIC, Zagreb Šumarstvo i drvna industrija spadaju u privredne djelatnosti kod kojih su slabosti administrativnog načina privređivanja ostavile najviše negativnih posljedica: relativno velika usitnjenost i slaba tehnička opremljenost, niska produktivnost, predimenzioniranost kapaciteta i si. Do nedavni nezadovoljavajući rezultati u oblasti prerade drva posljedica su dijelom i činjenice što se znatan broj radnih organizacija nalazi u privredno nerazvijenim područjima, gdje je izgradnja raznih prerađivačkih kapaciteta vrlo često imala za cilj prvenstveno rješavanje problema tih područja (zapošljavanje, razvoj ostalih privrednih djelatnosti), zbog čega su pitanja iz oblasti tehnologije i organizacije rada ne samo zapostavljana, već se radilo i obrnuto: prihvaćana su rješenja koja su osigurala zapošljavanje što većeg broja radnika, bez obzira na ekonomičnost i rentabilnost proizvodnje. Te posljedice se dijelom još i danas vuku. Nikad se nije ulazilo u detaljniju analizu uzroka nezadovoljavajućeg ekonomskog i društvenog položaja ove grane, pa su i mjere koje su poduzimane imale gotovo uvijek karakter povremenih olakšica radi osiguravanja najnužnijih uslova privređivanja. To je nedvojbeno imalo utjecaja na dinamiku i strukturu razvoja drvne industrije i na njihov današnji ekonomski i društveni položaj. Struktura potrošnje naših drvnih proizvoda, u odnosu na razvijene evropske zemlje, još uvijek je nepovoljna. U prvom redu to je zbog skoro dvostruko većeg učešća ogrjevnog drveta u potrošnji drvnih proizvoda nego u evropskom prosjeku. Komparativne prednosti drvne industrije Hrvatske koje se očituju u sirovinskoj osnovi, kadrovima i iskustvu nisu bile dobro korištene. To je imalo za posljedicu zaostajanje ove grane u odnosu na iste u Jugoslaviji — osobito u SR Sloveniji, a i zaostajanje u okviru cjelokupne industrije SRH-e. Uz vanjske činioce uzroci zaostajanja su svakako i vlastite slabosti u samoj grani. To su prije svega pomanjkanja jasnih razvojnih koncepcija — neusklađenost kapaciteta, nerazvijenost naučnog stvaralaštva, slaba i nerazvijena opća i tehnološka organizacija, neusklađeni nastupi na tržištima, niska produktivnost i dr. Ne manjeg nepovoljnog značaja bili su vanjski faktori — nedograđen privredni sustav, vanjsko-trgovinski i devizni režim, raspodjela između privrede i društva, te trajan nedostatak novčanih sredstava za tekuće i investicione potrebe. Drvna industrija Hrvatske nalazi se danas na takovoj točki razvoja za koju bismo mogli reći da je prebrodila dugogodišnju krizu (misli se na veći dio poduzeća). Ipak, tabela 1. nam pokazuje da naša drvna industrija u odnosu na jugoslavensku, a osobito Slovenije, zaostaje ili stagnira. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Tabela 1. — TERITORIJALNA STRUKTURA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE (obračunato na bazi društvenog proizvoda industrije u cijenama 1966. u "Vo) Drvna industrija SFRJ SR BiH SR C. G. SRH SRM SR SI. SRS 1952. g. 100 27,6 2,2 39,2 0,6 18,7 11,6 1970. 100 27,0 2,2 22,3 3,6 26,2 18,7 Dok je drvna industrija SR Hrvatske u 1952. god. učestvovala u jugoslavenskoj proizvodnji s 39,2 — dotle ona u 1970. god. učestvuje sa 22,3%. Istovremeno je poraslo učešće Slovenačke industrije od 18,7 u 1952. g. na 26,2 u 1970. g. kao i Srbije od 11,6 na 18,7%. Zaostajanje i mjesto drvne industrije Jugoslavije i posebno SR Hrvatske u odnosu na 5 vodećih industrija, vidljivo je iz tabele 2. Vrlo je uočljivo u tabeli 2, da je drvna industrija u SFRJ u 1952. god. bila na trećem mjestu, a da je u 1970. god. više nema u prvih pet grana. U SR Hrvatskoj je u 1952. god. zauzimala drugo mjesto sa 12,7% učešća, dok je u 1970. god. nema više u prvih 5 grana. Danas ona u industriji SRH učestvuje s nešto preko 4%. Ipak u SR Sloveniji se drvna industrija nalazi u prvih 5 grana, pa je odatle i razumljiv današnji tretman drvne industrije u SR Sloveniji — odnosno osnova s koje ona starta u daljnji razvoj. Evo još nekih pokazatelja poslovnog uspjeha: Tabela 3. — NEKI POKAZATELJI POSLOVNOG USPJEHA DRVNE INDUSTRIJE PO REPUBLIKAMA ZA 1970. G. Socijalistička republika SFRJ BiH C. Go,ra Hrvatska Make- Slovenija Srbija đoni ja Ukupna sredstva po zaposlenom u 000 din. 53,3 65,6 90,8 37,1 64,5 49,2 51,6 Sadašnja vrijednost osnov. sredst. u °/o od nabavne 73,0 78,0 81,0 62,0 80,0 58,0 79,0 Dohodak po zaposlenom u 000 din. 25,4 23,7 26,1 27,1 21,6 33,4 22,8 Opća stopa aikumulativnosti u o/o 13,4 8,6 7,2 16,3 8,2 24,8 12,2 Izdvajanje u fondove prema ukup. sredstvima u °/o 3,6 0,4 0,1 5,8 3,4 11,5 4,2 Prema pokazateljima u tabeli 3, drvna industrija SRH-e je na drugom mjestu iza one u Sloveniji. Od svih industrijskih poduzeća u Hrvatskoj na drvnu otpada 12,3%. Drvna industrija SRH-e zapošljava cea 32.500 radnika ili blizu 9% zaposlenih u industriji Hrvatske. Od oko 80 poduzeća drvne industrije koliko ih ima u SRH — na jedno dolazi prosječno oko 400 radnika gdje je najveći broj zaposlenih u poduzećima preko 200 radnika. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 54 <-- 54 --> PDF |
i-H IO e» o_ e» IO CN tr<*< N * "t IO" IO «* t> CNl 05 co" o" en co" co" .-H t-f rH l-H to C^l T-H rt co g 73 73 ß W IM g 73 -d Ti 73 73´ o PH_ g J_3 o tf 43 3 f-j ö tu 8 OT CD CD CO O a o ri ß M .9 e a H CO ^ kc -k> a C "3 43 3 "čo IH 3 i ´o i I o A! CD s CD u CD dl O PH cu EH § rt w H 3 & «H CO CO 10 3o> to N P3 O» Ireo OS HO o s e tu > o Si « 05 1 I i n a Jj od a ffl o S3 a» 00e» M oM TTH CO on 13 rt co 1 Bi o r> fcjjj* C-" ^ j rt 53 a cfi p Ü t o II-T o O S 0. 3 JW |3 o co ´S CD >o rt ta cd T-T (M 73 ni +-> 41 s co c H 3 M CD h e» co" 73 O >-< CD 3 co ^ Hen 73 .a ´I CD CN to" C3 C F IH 0^H_ 0 5 CX3 05" IO O ß ft 3 13 co 5i a« I" * a *l d CD 1 CO a a 43 3 -Ö 73 a o X! 0 s l/l MV H 73 s ki 43 CD PH c o Ufl W o d ft 3 ta 73 CD rt co I 73 ß CD O I H V 3 cO 43 3 73 3 ß l-H »-H73 ß A a cO u 43 CD c rt CO0 d ft 3 ta lO gN it 3 13 BQ si 1 tu w 99 rt s 73 a i TS e PM et e> 09 73 O pa 73 2 42 a co 1-4l k l ft o ß 0. 3 M 0 o im K rt 73 1 1—1 rt 73 ß 1 kl r1 CD Ei PH 1 Ui1 M .a a CD H d T 3 CO i0 73 i O fi a 3 a0 <_>rt OS >L H « 1 K.0 M M ra ID 1* H to b oÜ to a k l U ta co 1 i 0< os" co B co 43 3 73 73 s I—I o" IO u ea c Ao O 73 ß j a g01 U43 U UH C D O ß a 3 t3 o O C Ei U co to" ß. ßoi HH-SMCD3 ß CD 5 t H H ^ M CD 3 73 73 a ß I s o ß a 3 in n 1 oj i| 0 m M -e 4ü <—» CO BD & CO cfl cu a CTI 0fi 05 CO l1 a đIO 73 cO 0) s o o S ft 3 ^ [3 o rt 73 ß LO 1 in ! nt o 0 4t* r-l 0x1 SCO i0 kl 1W t 0 ß ft 3 13 rH 05 05 CO CO" 05 CO t 10 "5 rt EIHTI ß M s H 73 CO q Sd 1 a& a ^Ö ^ 1 j 3 co (3 73 d IC8 1 cu O a 3 M & 1-5 K h w 73 ß 73 -k> CD 73 ß ^H H^3 M CD H 73 ß ä CD 73 .3 43 ß cd ki 43 CD ki PH kl CD ß CD O ki -k> i 3 0 ß 0 , 3 13 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 55 <-- 55 --> PDF |
U odnosu na mnoge evropske zemlje prema broju zaposlenih više od 60% spadaju u srednja i velika poduzeća. U odnosu na vrijednost proizvodnje po zaposlenom i ukupno — tu mi gotovo u cijelosti zaostajemo. . U 1970. g. drvna industrija SRH-e je raspolagala sa 1.881,8 mil. din. sredstava. Od toga su 38,6°/o bila vlastita sredstva, a ostalo je otpadalo na različite oblike kredita. Gotovo čitava polovina otpada na kratkoročne bankovne kredite koji su poznati kao najnepovoljniji oblik kreditiranja, a tek 22,5% otpada na one kredite koji su ovoj grani najpotrebniji, tj. na kredite s dužim rokom otplate. Ukupni prihod drvne industrije porastao je od 1968. g. = 100 na 135, odnosno po 1 radniku 39% u 1970. g. i 155 u 1971. god. To odgovara tempu rasta čitave industrije, gdje je ukupni prihod porastao za 34%, ali je to povećanje po 1 radniku iznosilo 97%. Drvna industrija troši znatno manje društvenih sredstava nego je to slučaj kod industrije u cjelini. To je vidljivo iz tabele 4. Tabela 4. — VRIJEDNIOST UTROŠENIH SREDSTAVA NA 1 DINAR OSTVARENOG DOHOTKA Godina Drvna industrija Čitava industrija 1968. 1,98 2,51 1969. 1,93 2,77 1970. 1,92 2,71 Ovo pokazuje da je drvna industrija potencijalno vrlo propulzivna grana i da bi se veća ulaganja u tu granu isplatila. Ona i dan danas dosta uspješno posluje s manjim tuđim sredstvima od čitave industrije. U 1970. g. ugovorne i zakonske obaveze iznosile su 15,7% dohotka, a kod čitave industrije 19,2%. Učešće poslovnog fonda u ukupnom dohotku iznosilo je u 1970. god. 11,7% što odgovara stanju kod čitave industrije gdje ovo učešće iznosi 12,4%. Zbog slabije opremljenosti sredstvima rada učešće osobnih dohodaka u drvnoj industriji nešto je veće (83,1%), ali je to učešće opadalo u zadnje 3 godine kod drvne industrije i to za 7,2%, dok je kod čitave industrije poraslo za 5,8%. Ukratko rečeno s aspekta financijske osnove drvna industrija SRH-e nalazi se u znatno nepovoljnijem položaju od ostale industrije. Ovo se manifestira u slijedećem: — Vlastita financijska osnova drvne industrije je proporcionalno slabija od financijske osnove na koju se oslanja cijela industrija SRH-e. — Industrija u cjelini ima znatno jači oslonac u bankovnim kreditima nego što je to slučaj kod drvne industrije. Neki ostali rezultati privređivanja dani su u tabeli 5. Iz pregleda datog u tabeli 5 proizlazi da je finalna drvna prerada jače napredovala nego ostala drvna industrija. To je i bio cilj ove grane da se dođe do što veće vrijednosti jedinice proizvoda i jedinice rada. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Tabela 5. — UPOREĐINI PODACI REZULTATA PRIVREĐIVANJA INDUSTRIJE, DRVNE I FINALNE DRVNE INDUSTRIJE SRH-e u min. din. Industrija SRH-e Drvna industrija SRH-e Tvornica za finalnu obradu drva 1964. 1971. %> 1964. 1971. °/o 1964. 1971. /o Vrijednost sredstava sadašnja Ukupni prihod Utrošena sredstva 9,9 15,2 9,5 40,9 55,8 40,8 410 370 430 0,29 0,89 0,52 0,96 3,07 2,10 304 304 405 0,11 0,37 0,20 0,39 1,40 0,955 368 430 475 Amortizacija Dohodak za raspodelu 0,5 3,8 Zaposlenost u 000 340 Osofo. doh. po zaposlenom mjesec, netto 350 2.36 15,02 372,4 1480 460 400 109 420 0,02 0,29 37,2 314 0,10 0,98 34,2 1200 500 336 92 380 0,01 0,10 14,4 292 0,04 0,45 15,5 1190 440 425 197 410 Fizički obujam i financijski rezultati drvne industrije koji su posljednjih godina stagnirali, ostvareni su u 1971. god. iznad očekivanja. Relativno visoko ostvarenje proizlazi iz povećane kupovne moći, potrošačkih kredita, rekonstrukcije i modernizacije kapaciteta i relativno visoke građevinske djelatnosti — koja pokraj prozora, vratiju i unutrašnjih uređaja — apsorbira i veće količine namještaja, ploča i ostalih proizvoda prerade drva. Drvna industrija SR Hrvatske bila je od svršetka rata na ovamo značajan izvoznik. Danas to učešće u odnosu na industriju SRH-e iznosi ispod 10%, a kreće se oko 35 mil. dolara. 85%> vrijednosti izvoza ostvaruje se na konvertibilnom području. Pretežni dio izvoza drvne industrije SRH-e još uvijek čine proizvodi primarne prerade. Drvna industrija Hrvatske s 31,5% i Slovenija s 33,3% izvoza (u 1971. god. je to više) predstavljaju oko 2/3 ukupnog izvoza drvne industrije Jugoslavije. Po prvi put u 1970. god. Slovenija ima veći izvoz od SRH-e. Od ukupne realizacije u 1970. god. u drvnoj industriji na izvoz je otpadalo 36,6%, a u čitavoj industriji 20,9%. Na jedan dinar izvoza kod drvne industrije uvoz danas iznosi oko 0,33 dinara, a kod industrije u cjelini 0,82 dinara uvezenog materijala. Iz ovoga proizlazi da je drvna industrija značajna izvozna grana za našu Republiku, a po neto deviznom efektu posebno važna. Struktura proizvodnje drvne industrije SRH-e još uvijek je nepovoljna s obzirom na nisko učešće finalne prerade koja se tek 1971. god. približava 50% od ukupne vriiednosti proizvodnje. Dok je taj odnos kod nas nešto ispod 50%, dotle npr. u SR Sloveniji primarna prerada čini 38%, a finalna prerada 62%. Kretanje proizvodnje drvne nidustrije po republikama dano je u pregledu tabele 6. U posljednje 3 godine podižu se značajni kapaciteti finalne prerade, osobito industrije namještaja, koji će izmijeniti dosadašnji nepovoljan odnos, ali ujedno za sobom povući i rast ostale prerade i intenzivnije iskorišćenje sirovina nego što je to bilo do sada. Dosadašnji brži razvoj primarne prerade doveo je do raskoraka u strukturi drvne industrije. Tako npr. mi danas imamo viškove pilanskih kapaciteta nad raspoloživim sirovinama za preko 40%. Unatoč tome istovremeno se i dalje podižu novi ili proširuju postojeći. Na tom području autarhičan razvoj je više nego evidentan. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Radi toga ovakav razvoj opravdano izaziva našu sveukupnu zabrinutost. Posljedica toga je i nabijanje cijena i nizak rentabilitet pilanske prerade. Pokraj toga, a posebno radi tzv. slobodne utakmice poduzeća, najčešće nisu u stanju da sagledaju svoj srednjoročni, a kamo li dugoročni razvoj. Svi dosadašnji pokušaji koji su težili k usaglašenom razvoju osobito na nivou Republike a i po regijama nisu uglavnom dali zajedničke rezultate, koji bi inače mogli biti daleko bolji nego što jesu. Rješenje toga pitanja bilo bi prije gotovo ako bi se i drvna industrija i šumarstvo našli na identičnim stajalištima u pogledu pilanskih kapaciteta, zatim kapaciteta kemijske i mehaničke prerade, odnosno kompleksnog korištenja drveta u cjelini. Baš radi pomanjkanja planova i programa usklađenog razvoja na svim nivoima i parcijalnih tretiranja finalna proizvodnja našla se danas u situaciji da za svoje potrebe nema dovoljno ploča iverica, furnira, tekstila i metalnih proizvoda. Za industriju namještaja Hrvatske uvozi se cea 15.000 m3, a za cijelu zemlju preko 130.000 m3 iverica. U Hrvatskoj bi odmah trebalo izgraditi bar jedan kapacitet od 50.000 m3, jer toliko nedostaje, ali je više vjerojatno da on neće do 1975. god. biti izgrađen radi nedostatka financijskih sredstava. To i pokraj toga što imamo raspoloživih sirovina za tu proizvodnju. S druge pak strane, industrija namještaja sve teže dolazi do piljene građe i elemenata građe za proizvodnju stolica i drugih finalnih produkata, jer se ovi proizvodi izvoze — razumljivo radi boljih financijskih efekata. Na oplemenjivanju ploča se u SRH gotovo ništa ne radi, a za vlaknatice se već 10 godina vrše samo pripreme. U Hrvatskoj mi zaostajemo u kapacitetima građevne stolarije za zadovoljenje naraslih potreba, a i ovi se kapaciteti presporo grade, tako da potrošnja ovih proizvoda iz drugih republika kod nas iznosi preko 60°/o ukupne potrošnje u SRH. U pitanju je dakle da se presporo podižu naši kapaciteti, a to znači da se ne koriste sirovinske i druge raspoložive mogućnosti. Razlogom su opet financijska sredstva. U posljednje dvije, tri godine uočljiva je diferencijacija među poduzećima, — jednih koji se brže i snažnije razvijaju i — drugih čiji su tempo i veličina rasta spori i zaostaju iza prvih. Gotovo je pravilo da se poduzeća finalne proizvodnje snažnije i brže razvijaju (namještaj), što se manifestira većim dohotkom i osobnim dohocima. U par primjera imamo krajnju razliku u prosječnim osobnim dohocima blizu 1 : 2. Dakako da je tome u dobroj mjeri doprinijela vrlo visoka konjuktura osobito na domaćem tržištu. Međutim, već se osjeća mala predimenzioniranost (odnosi se na cijelu zemlju) kapaciteta osobito korpusnog namještaja, tzv. masovne proizvodnje i tapeciranog namještaja, pa je tu u buduće potrebna veća usklađenost planova razvoja i za SRH i za cijelu zemlju. Nedovoljna i neadekvatna organiziranost drvne industrije nesumnjivo je jedan od razloga zbog kojih ona ne zauzima vidnije mjesto u privredi Republike. Kraj svih vanjskih faktora koji su uvjetovali dostignuti nivo razvijenosti naše grane (sistem i uvjeti privređivanja, kreditna politika i regionalna obilježja), činjenica je da bi smišljeniji zajednički rad i dogovor, unutar naše grane i jedinstveniji nastupi na tržištima kao i prema trećima, dao neuporedivo bolje rezultate. Činjenica je da su do sada postignuti rezultati na području integracije ispod postojećih potreba i mogućnosti. Ne radi se tu o stvaranju većih tehnološko-produkcionih jedinica (te jedinice u nas nisu sitne, 233 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Tabela 6. — KRETANJE PROIZVODNJE DRVNE INDUSTRIJE PO REPUBLIKAMA Jed Piljena građa SFR Jugoslavija SR Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Slijepi furnir SFR Jugoslavija SR Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Plemeniti furnir uračunato u slijepi fur. SFR Jugoslavija SR Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Neioplemenj. šperploče SFR Jugoslavija SR Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Panel ploče SFR Jugoslavija SR Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Orna Gora Srbija Neopl. lesonit ploče SFR Jugoslavija SR Hrvatska Slovenija BiH´ Makedonija Orna Gora .mjere 000 3 m 000 3 m 000 ms ooo 000 3 m c 1961. 1965. 1970. Index Broj pro ][ 970/1961 izvod. u 1970. 2372,9 2676,7 3065,7 129 575,0 651,5 661,4 117 636,9 727,2 804,5 126 870,0 912,8 1152,5 133 54,6 58,9 79,5 146 107,5 115,3 124,8 116 154,8 209,9 251,9 162 74,3 180,3 172,5 257 40 12,7 37,4 24,4 193 7 29,9 27,0 26,3 88 7 19,2 78,0 90,9 500 9 1,0 5,6 6,9 69 5 0,6 — — — — 12,0 32,2 23,9 199 12 26,5 27,8 29 5,5 6,7 4 8,9 8,2 6 5,3 5,4 9 0,6 0,5 2 1,0 1,6 2 5,1 5,4 6 65,6 110,8 103,0 157 22 15,7 18,0 8,8 56 3 12,5 20,0 14,9 119 4 19,7 39,7 50,2 254 7 1,7 2,7 5,9 347 2 1,5 4,9 3,4 226 1 14,3 25,4 19,8 138 5 49,7 44,5 58,9 118 15 9,1 7,4 12,7 139 2 17,9 15,1 17,2 96 5 11,2 15,5 29,3 190 5 — 0,8 — — — 3,2 4,1 4,4 137 1 7,4 2,2 3,2 43 2 9,7 20,7 19,2 197 3 — — — — — 3,8 6,5 8,5 223 1 5,7 9,8 10,7 187 2 — — — — 0,1 4,3 — — — Srtruikt. 1970. g. 100,0 21,5 26,2 37,5 2,5 4,0 8,2 100,0 14,2 15,3 52,5 4,0 — 14,0 100,0 24,1 29,4 19,4 1,8 5,7 19,4 100,0 8,5 14,4 48,7 5,7 3,3 19,2 100,0 21,6 29,2 36,2 — 7,5 5,4 100,0 -— 44,3 55,7 — — |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Jed. mjere Neopl. ploče iverice SFR Jugoslavija » SR Hrvatska Slaveni j a BiH Makedonija Crna Gora Srbija (lesosnit, šper, iverice) SFR Jugoslavija » SR Hrvatska » Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Ambalaža od sječ. drva SFR Jugoslavija » SR Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Bačve SFR Jugoslavija 000 SR Hrvatska hl. Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Spavaće sobe SFR Jugoslavija 000 SR Hrvatska garn. Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Kombinirane sobe SFR Jugoslavija » SR Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija 1961. 13,6 6,5 — 2,6 4,5 — — — — — — — — — — — — — — — — 341,3 69,4 26,1 1,7 9,2 — — 98,9 6,0 25,2 2,3 4,8 1,1 59,4 11,4 4,4 0,0 3,1 0,5 0,0 3,2 1965. 149,7 4,2 13,0 43,8 6,0 14,4 29,0 1,8 0,4 1,0 0,3 0,1 — — 49,5 4,5 9,9 12,3 6,5 — 16,2 528,1 223,0 219,7 52,2 20,1 — 13,0 157,6 16,1 27,7 3,5 11,3 4,9 94,2 58,1 12,7 1,3 15,9 0,4 0,0 27,7 1970. 189,5 43,0 25,5 56,8 10,9 18,0 35,4 8,0 1,0 2,7 3,7 0,1 0,1 0,3 58,3 0,4 6,6 21,4 12,8 0,3 16,8 285,1 98,2 140,9 — 26,8 — 19,1 105,8 9,8 40,7 2,3 8,8 2,6 41,7 94,8 14,6 0,8 22,0 — 0,5 56,8 Index 1970/196: 139 661 255 218 242 180 354 83 141 539 291 — 191 106 163 161 100 183 236 70 83 331 80 709 50 177 Broj pro1 izvod. u 1970. 25 6 4 5 3 2 5 13 3 2 4 1 1 2 38 1 5 11 9 1 11 5 1 2 — 1 — 1 42 6 8 3 3 2 20 34 4 1 3 — 2 24 Strukt. 1970. g. 100,0 22,7 13,5 30,0 5,6 10,0 18,7 100,0 12,5 33,8 46,3 1,3 1,3 3,8 100,0 0,7 11,3 36,7 4,8 0,5 45,9 100,0 34,4 49,4 — 9,4 — 7,0 100,0 9,3 38,5 2,2 8,3 2,5 39,4 100,0 15,4 0,8 23,2 — 0,5 59,9 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Jed. mjere 1961. 1965. 1970. Index Broj pro19701961 izvod. u 1970. Strukt. 1970. g. Ostale sobe SFRSR Jugoslavija Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija 3,2 2,7 0,2 1,5 0,1 0,6 0,1 0,4 18,7 1,4 9,6 0.6 7,0 584 51 96 40 700 15 3 2 1 9 100,0 7,5 51,3 3.2 37,4 Kuhinje SFRSR Jugoslavija Hrvatska Slovenija BiH 63,0 10,4 20,0 9,4 190.6 24,3 32,9 14,6 122,8 22,7 39,5 179 218 197 16 4 3 2 100,0 18,5 32,2 Makedonija Crna Gora Srbija 2,5 1,0 19,6 1,6 0,2 117,0 60,5 308 49,3 Kane. i šk´sl. namještaj SFR JugoslavijaSR HrvatskaSlovenija BiH Makedonija Orna Gora Srbija 000 kom 221,5 43,2 111,5 22,8 4,2 3,8 36,4 418,5 158,0 128,0 16,9 20,8 1,2 93,4 481,9 142,4 162,4 0,1 18,1 0,6 158,1 217 432 145 430 15 364 41 6 9 3 5 1 17 100,0 29,5 33,6 0,2 3,7 1.2 32,8 Namještaj ođ uvij. drva SFR JugoslavijaSR Hrvatska Slovenija BiH » 1,2 1,0 0,2 1,2 1,0 0,0 0,2 0,6 0,6 0,0 50 50 5 3 1 100,0 — — Makeđonnija Crna Gora Srbija (Kosovo) 2,6 Nekompl. krupni kućni namještaj SFR JugoslavijaSR Hrvatsika Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija » 820 236 189 125 30 8 232 2417 412 721 516 95 15 657 3049 720 741 620 217 30 721 371 305 392 496 723 375 310 155 30 32 23 11 4 55 100,0 23,6 24,3 20,3 7,1 9,8 23,4 Nekompl. sitni kućni namještaj SFR JugoslavijaSR Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija » 4091 755 2312 270 71 8 675 5015 1077 2252 521 229 7 929 5864 968 2627 1058 416 0,4 793 143 128 113 391 585 50 675 123 26 29 15 12 3 100,0 16,5 44,7 18,0 7,1 0,6 13,5 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Jed . mjere 1961. 1965. 1970. Index Broj pro-Strukt. 1970/1981 izvod. 1970. g. u 1970. Djielovi namještaja SFR Jugoslavija 000 — 45016 87046 46 100,0 SR Hrvatska din. — 1153 11888 7 13,6 Slovenija — 32450 31429 12 36,1 BiH — 5673 17851 10 20,5 Makedonija — 1001 11474 8 13,1 Crna Gora — — — — — Srbija — 4739 14404 9 16,5 Kuće, barake i dijelovi SFR Jugoslavia 000 28,6 77,5 81,5 284 31 100,0 SR Hrvatska m3 1-0 13,8 4,5 450 3 5,5 Slovenija 7,9 11,0 20,0 253 5 24,5 BiH 16,7 31,7 40,5 242 8 49,6 Makedonia — 3,5 0,7 70 4 0,9 Crna Gora — 1,3 2,7 270 3 3,3 Srbija 2,9 16,0 13,0 448 7 15,9 Vrata SFR Jugoslavia 000 1213,4 94 100,0 SR Hrvatska kom 162,9 18 13,4 Slovenija 642,2 16 52,9 BiH 165,6 23 13,6 Makedonija 37,6 11 3,0 Crna Gora 45,1 4 3,7 Srbija 160,1 22 13,2 Prozori SFR Jugoslavija » 689,5 88 100,0 SR Hrvatska 91,7 17 13,3 Slovenija 363,2 12 52,6 BiH 103,4 22 14,9 Makedonija 18,6 11 2,7 Crna Gora 21,4 4 3,1 Srbija 91,2 18 13,2 Ost. građev. elementi SFR Jugoslavija 000 58,4 57 100,0 SR Hrvatska m´ 11,4 13 19,5 Slovenija 32,2 11 55,1 BiH 4,4 13 7,5 Makedonija 3,4 5 5,8 Crna Go>ra 2,1 5 3,6 Srbija 4,8 10 8,2 Parket puni SFR Jugoslavija » 68,5 78,2 82,7 120 43 100,0 SR Hrvatska 34,0 27,5 41,3 121 13 49,9 Slovenija 9,0 4,3 2,2 24 3 2,6 BiH 15,1 28,9 24,8 164 15 29,9 Makedonija 1,5 3,2 2,7 180 4 3,3 Crna Gora 0,5 0,5 1,4 280 1 1,7 Srbija 8,2 13,6 10,1 123 7 12,2 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Jed. mjere Lamel parket SFR Jugoslavija 000 SR Hrvatska m- Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Radio i TV kutije SFR Jugoslavija 000 SR Hrvatska kom Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija Rolete od drveta SFR Jugoslavija 000 SR Hrvatska din Slovenija BiH Makedonija Orna Gora Srbija Šibice sanduka (5000 kut.) SFR Jugoslavija SR Hrvatska BiH Impregnacija SFR Jugoslavija 000 SR Hrvatska m3 Slovenija BiH Crna Gora Srbija Ketortni ugalj SFR Jugoslavija SR Hrvatska Slovenija BiH Makedonija Crna Gora Srbija 1961. 453 346 14 93 — — — — — — —. — — — — — — — — — — 80591 59793 20798 171,7 76,6 39,5 17,5 — 38,0 27,1 5,8 0,1 19,9 0,9 0,3 — 1965. 1429 992 344 —. 35 — 59 581 199 121 45 — —. 216 10173 2544 4197 — 167 733 2532 100356 74532 25824 154,7 59,4 29,4 19,1 3,8 42,8 26,7 6,8 0,0 19,2 0,2 0,3 0,0 1970. Index Broj pro-Strukt. 1970/1961 izvod. 1970. g. u 1970. 1466 323 15 100,0 1352 390 11 92,2 94 671 2 6,4 5 5 1 0,1 — — — — — — — — 15 150 1 1,0 891 7 100,0 181 2 20,3 306 2 34,3 124 2 13,9 — — — — — — — 281 1 31,5 30438 11 100,0 13226 3 43,4 16367 6 53,8 — — — 43 1 0,1 802 1 2,6 — — — 122091 151 2 100,0 90982 152 1 74,5 31109 149 1 25,5 174,8 102 * 10 100,0 51,2 66 3 30,0 37,6 95 2 21,5 23,3 133 2 13,3 8,7 87 1 4,9 53,9 164 2 30,8 23,1 85 5 100,0 6,5 112 28,1 0,0 — — 16,0 80 69,3 0,2 22 0,8 0,2 66 0,8 — — — — one su čak šta više krupne ma da su nam recimo potrebni optimalni kapaciteti za proizvodnju ploča svih vrsta, građevne stolarije i parketa, nego se radi o integraciji poslovne politike u cilju postizanja većih financijskih efekata, do koje se dolazi smišljenom podjelom rada u proizvodnji i nastupima na tržištu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Vidimo primjere elektroenergije, metalurgije, nafte, trgovine itd. koji zbog svoje bolje organiziranosti nastupaju superiorno i nameću svoje uvjete u pogledu cijena, izgradnje novih objekata, rekonstrukcije i modernizacije. Nalazimo se sada u fazi samoupravnog sporazumjevanja i društvenog dogovaranja, pa je prilika da svoje šanse ne propustimo. Jer, baza, (materijalni i institucionalni uvjeti) s kojima sada raspolaže drvna industrija SRH-e u cjelosti i u kojima danas živi i radi, pomalo zatvaraju vidike i jasniju perspektivu ovoj inače gospodarski izvanredno interesantnoj grani. Radi toga je potrebno akcenat cjelokupne problematike staviti na determinantu egzistencije i perspektivnog razvoja naše drvne industrije, jer ona raspolaže s vlastitom sirovinskom bazom, ima kadrove, ostvaruje visok neto devizni efekat, ali sama ne reproducira dovoljno sredstava da osigura mogući razvoj i upravo su sredstva ograničavajući faktor daljnjeg razvoja naše grane. Zato predlažemo: — da se mjerama privredne politike izgrađuju ravnopravniji odnosi između pojedinih industrijskih grana i djelatnosti; — da se više vodi računa o šumsko drvnom kompleksu kao propulzivnim djelatnostima od posebnog značenja za privredu Republike, a osobito za nerazvijena područja; — da programi razvoja pojedinih poduzeća i grupacija, odnosno djelatnosti, budu što više usklađeni i usaglašeni i da se to provede kao obvezno putem Samoupravnih sporazuma; — da se pilanski kapaciteti zadrže na postojećoj razini i da se na tom području zahtjeva djelotvornija suradnja šumarstva i prerade drva; — da se ne dozvoli izgradnja ili veća rekonstrukcija ni jednog značajnijeg objekta bez suglasnosti udruženih proizvođača; — da se odnosi unutar grane i između šumarstva što prije reguliraju samoupravnim sporazumima i dogovorima; — da se neprestano vodi računa o kompleksnom korištenju drvne sirovine i da struka u tome dobije puni smisao svoje riječi, osobito putem Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije; — da na temelju programa srednjoročnog i projekcije dugoročnog razvoja drvne industrije SRH-e Privredna komora SRH-e i Udruženje proizvođača drvne industrije s financijskim institucijama SRH-e iznađu rješenja kreditiranja objekata planiranih u ovom srednjoročnom razdoblju; — da se u većoj mjeri integrira rad naučno-istraživačkih institucija — fakulteta i instituta, te razvojnih grupa unutar poduzeća radi dobivanja najboljih rješenja u praksi; — da sva ponašanja privrednih subjekata budu usmjerena ka stabilizaciji naše privrede, smirivanju i uravnoteženju ekonomskih tokova što je uvjet za konsolidaciju i naše grane. Van svake je sumnje da u cjelokupnoj problematici drvne industrije vrlo značajnu ulogu imaju inženjeri i tehničari, pa se može reći da će daljnji razvoj naše grane u velikoj mjeri zavisiti i od njih samih — od njihovog kreativnog rada i nastojanja. |