DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Glavna su područja prirodne rasprostranjenosti Landes u Zapadnoj Francuskoj;
posvuda je raštrkan u Portugalu, u jugoistočnoj i centralnoj Španjolskoj;
zatim Maures (Mor), Esterel i Korzika (francuski Mediteran); Ligurijska
obala (Italija); Djidjelli, Mala Kabilija i Annaba u Alžiru, Tabarka u Tunisu;
Rit i Srednji Atlas u Maroku.


U vertikalnoj raspostranjenosti dolazi od morske obale do 1200 m u francuskim
maritimnim Alpama i na Korzici, do 1500 m u Španjolskoj i do 1800 m
u Maroku.


2. Umjetna rasprostranjenost
Kako smo već spomenuli, primorski je bor jedna od rijetkih evropskih
vrsta drveća koja se koristila u pošumljivanjima i na drugim kontinentima.


U prvom redu njegov pirodni areal je proširen intervencijom čovjeka u samoj
Evropi. Teško je reći otkad datiraju prvi radovi. Najljepša šuma primorskog
bora Leiria u Portugalu (oko 11.000 ha) nastala je sjetvom sjemena u XIV
stoljeću.


Najveća i najznačajnija pošumljivanja primorskim borom u Evropi obavljena
su sredinom XIX stoljeća u području Landes (Francuska), gdje se površina
pod borom od oko 160.000 ha proširila na oko 1,000.000 ha. Stvorena je velika
industrija na bazi smole i drva, a osnovana su i dva instituta, koja imaju
kao isključiv zadatak istraživanje primorskog bora.


Pored Francuske, pošuljivanjima primorskim borom postigla je velike uspjehe
Španjolska (predjel Pontevedera), a u Evropi pri pošumljivanju su ga
koristili još u Belgiji, Italiji, Engleskoj, Holandiji i našoj zemlji.


Izvan Evropi najznačajnija pošumjivanja obavljena su u Južnoj Africi
(provincija Cap), Australiji, južnoj Tanzaniji, Novom Zelandu, Čileu, Urugvaju,
Argentini, svim mediteranskim zemljama i Kini.


Općenito se može reći, da je primorski bor uspješno okružio svijet. U području
južne polukugle u zoni od 30 do 40° južne širine, a u području sjeverne
polukugle u zoni od 33 do 4510 obavljena su njime značajna pošumljivanja.


III. PRIMORSKI BOR U HRVATSKOJ
1. Nalazišta
Prema nekim autorima primorski bor je od prirode rasprostranjen na jadranskim
otocima, gdje mu je istočna granica rasprostranjenosti. Takva mišljenja
smo nastojali provjeriti pa smo posegnuli za najstarijim zapisima o flori
u našem primorju. Prema nama dostupnoj literaturi, primorski bor se spominje
samo kao vrsta za pošumljivanje. Nigdje nismo našli zapis o prirodnim nalazištima.


Među istraživanim kulturama kod nas nismo nigdje naišli na kulture starije
od 90 godina. Znači da se starost najstarijih sastojina poklapa s periodom
velikog zamaha podizanja crnogoričnih kultura u području našega Mediterana
i Submediterana.


Možemo zaključiti, da primorski bor od prirode ne dolazi ni na našim otocima,
ni na obalnom pojasu. Istočna granica prirodne rasprostranjenosti nisu
naši otoci, nego otprilike meridijan koji prolazi 12° istočno od Greenwicha.


181