DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Glavna su područja prirodne rasprostranjenosti Landes u Zapadnoj Francuskoj; posvuda je raštrkan u Portugalu, u jugoistočnoj i centralnoj Španjolskoj; zatim Maures (Mor), Esterel i Korzika (francuski Mediteran); Ligurijska obala (Italija); Djidjelli, Mala Kabilija i Annaba u Alžiru, Tabarka u Tunisu; Rit i Srednji Atlas u Maroku. U vertikalnoj raspostranjenosti dolazi od morske obale do 1200 m u francuskim maritimnim Alpama i na Korzici, do 1500 m u Španjolskoj i do 1800 m u Maroku. 2. Umjetna rasprostranjenost Kako smo već spomenuli, primorski je bor jedna od rijetkih evropskih vrsta drveća koja se koristila u pošumljivanjima i na drugim kontinentima. U prvom redu njegov pirodni areal je proširen intervencijom čovjeka u samoj Evropi. Teško je reći otkad datiraju prvi radovi. Najljepša šuma primorskog bora Leiria u Portugalu (oko 11.000 ha) nastala je sjetvom sjemena u XIV stoljeću. Najveća i najznačajnija pošumljivanja primorskim borom u Evropi obavljena su sredinom XIX stoljeća u području Landes (Francuska), gdje se površina pod borom od oko 160.000 ha proširila na oko 1,000.000 ha. Stvorena je velika industrija na bazi smole i drva, a osnovana su i dva instituta, koja imaju kao isključiv zadatak istraživanje primorskog bora. Pored Francuske, pošuljivanjima primorskim borom postigla je velike uspjehe Španjolska (predjel Pontevedera), a u Evropi pri pošumljivanju su ga koristili još u Belgiji, Italiji, Engleskoj, Holandiji i našoj zemlji. Izvan Evropi najznačajnija pošumjivanja obavljena su u Južnoj Africi (provincija Cap), Australiji, južnoj Tanzaniji, Novom Zelandu, Čileu, Urugvaju, Argentini, svim mediteranskim zemljama i Kini. Općenito se može reći, da je primorski bor uspješno okružio svijet. U području južne polukugle u zoni od 30 do 40° južne širine, a u području sjeverne polukugle u zoni od 33 do 4510 obavljena su njime značajna pošumljivanja. III. PRIMORSKI BOR U HRVATSKOJ 1. Nalazišta Prema nekim autorima primorski bor je od prirode rasprostranjen na jadranskim otocima, gdje mu je istočna granica rasprostranjenosti. Takva mišljenja smo nastojali provjeriti pa smo posegnuli za najstarijim zapisima o flori u našem primorju. Prema nama dostupnoj literaturi, primorski bor se spominje samo kao vrsta za pošumljivanje. Nigdje nismo našli zapis o prirodnim nalazištima. Među istraživanim kulturama kod nas nismo nigdje naišli na kulture starije od 90 godina. Znači da se starost najstarijih sastojina poklapa s periodom velikog zamaha podizanja crnogoričnih kultura u području našega Mediterana i Submediterana. Možemo zaključiti, da primorski bor od prirode ne dolazi ni na našim otocima, ni na obalnom pojasu. Istočna granica prirodne rasprostranjenosti nisu naši otoci, nego otprilike meridijan koji prolazi 12° istočno od Greenwicha. 181 |