DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 37     <-- 37 -->        PDF

7) Sva istraživana tla pokazala su nedostatak fosfora, što znači da bi kod
prihranjivanja trebalo dodavati u prvom redu fosforna gnojiva.
8) Velik postotak slobodnih karbonata kod rendzina na trošnom dolomitičnom
vapnencu i dolomitu javlja se zbog obilja sitnih skeletnih čestica.


9) Visinski i debljinski prirast stabala primorskog bora nastupa vrlo rano
— oko petnaeste godine — a volumni prirast nešto kasnije, tj. oko tridesete
godine.


10) Primorski bor je vrsta brzog rasta i velikog prirasta pa u dobi od 60
godina u našim uvjetima srednje stablo sastojine može postići drvnu masu
od preko 1,0 m3.


11) Tečajni godišnji prirast sastojina primorskog bora u kulturama SR
Hrvatske je znatan te iznosi od 3 do 8 m3 u starosti od 60 godina.


12) Produkcija u kulturama primorskog bora rano kulminira (oko 25 godina)
i u vrijeme kulminacije prelazi vrijednost od 10,0 m3 godišnje po ha;
kulture na tlima razvijenim na matičnoj podlozi vapnenca daju bolje rezultate,
nego na tlima razvijenim na matičnoj podlozi dolomita.


13) Kulture primorskog bora u SR Hrvatskoj su vrlo guste; broj stabala
po hektaru trebao bi se kretati od 2.500 u starosti od 10 godina do 300 u starosti
od 60 godina, kako slijedi:


starost (godina) broj stabala starost (godina) broj stabala
10 2,500 40 450
15 1.500 45 400
20 1.000 50 360
25 750 55 330
30 620 60 300
35 520


14) Areal primorskog bora treba proširiti svagdje tamo, gdje mu ekološki
uvjeti odgovaraju, a posebno u području hladnije zone Orneto-Quercetum ilicis
i toplije zone Carminetum orientalis croaticum H-ić.


LITERATURA


Adam s J. S.: Pine seed production and collection in the south-east of South Australia.
Aiust. For. 14 (1), 1950 (30—38).
Bargue s A.: Recherohes sur les feuillas du Pin maritime. (These Doctorat es
.sciences, Bordeaux, 1929).
B e T t o v i ć S.: Kliimatelki ipodaci SR Hrvatske, Prilog doktorskoj disertaciji, Zagreb,


1964.
Boud y P.: Economic forestiere Nord-africaine, Tom I—III, Paris 1948, 1950, 1951.
Boud y P.: Monographie et traitement du pin maritime, Chene-liege 60, 1954 (13—17;


17 . . . 23).
Crai b I. J.: The silviculture of excltic conifers in South Africa. Department of forestry
Pretoria 1947, 5th British Empire Forestry Conference, Great Britain 1947.
Davi d R.: Le bouturage du pin imariitime est realise. Bois et Resineaux No 1490,
1949.
DavidR. : La multiplication vegetative du Pin maritime, Paris, Dunod 1954, La Nature
No 3235, nov. 1954.
Debaza c E. F.: Manuel de Coniferes, Nancy 1964.
Duff C. H.: The varieties and Geographical Forms of Pinus pinaster Soland, in


Europa and South AMca, Governeman Printer, Pretoria 1928.