DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 35 <-- 35 --> PDF |
3. Produkcija Na temelju dvaju mjerenja na plohama u razmaku od 9, odnosno 6 godina te podataka o posječenoj drvnoj masi u tom periodu, obračunali smo za plohe 1, 2, 3 i 4 godišnju produkciju drvne mase kako slijedi: Broj plohe Starost, godina Godišnja produkcija Primorski bor Ostali borovi Ukupno Kontrolna perioda god. 1 73 4,57 4,57 9 2 3 4 60 43 38 4,40 3,37 10,00 1,40 0,89 0,37 5,80 4,26 10,37 6 6 6 Najproduktivnija je sastojina u predjelu Pođar. Ona je i najmlađa. Uz pretpostavku, da se radi o istom bonitetu, produktivnost naglo pada sa starošću već poslije dvadesete godine. Sastojina na plohi 3, svedena na potpun obrast, imala bi produkciju od 6,1 m3 godišnje. VI. ZAKLJUČCI Na temelju istraživanja, provedenih u posljednjih 10 godina o uspjehu kultura primorskog bora u SR Hrvatskoj, možemo donijeti slijedeće zaključke: 1) Primorski bor je vrsta koja uspijeva u oceanskoj klimi, jer za svoj uspjeh traži dosta oborina i zračne vlage pa je i u našem primorju taj bor pokazao bolji uspjeh tamo gdje ima više zračne vlage (područje Dubrovnika). 2) Da bi prriodna regeneracija, a time i opstanak kultura bio omogućen, potrebna je srednja mjesečna relativna vlaga zraka viša od 60°/o. 3) U posljednjih 90 godina uspješno su podizane kulture primorskog bora u primorskoj oblasti šuma SR Hrvatske, tako da sada ima oko 400 ha kultura različitih starosti; najveće površine primorskog bora nalaze se na području općine Dubrovnik, cea 300 ha; prirodna regeneracija je vrlo dobra, a to znači da se primorski bor potpuno prilagodio ekološkim prilikama koje vladaju u većem dijelu naših primorskih šuma. 4) Pokušaji unošenja primorskog bora u unutrašnje brežuljkaste predjele (Kutjevo) pokazali su da može dati dobre rezultate i u takvim uvjetima, ali mu prijeti opasnost od hladnoće i snijega; prirodna regeneracija u Kutjevu u fitocenozi kitnjaka i bukve je vrlo slaba. 5) Kulture primorskog bora u SR Hrvatskoj nalaze se na slijedećim tlima: — lesivirano tlo na dubokom crveničnom diluviju (Topolje), — lesivirano smeđe tlo (Kutjevo), — smeđe tlo na vapnencu (Kožinski Gaj, Pođar, Komaji), — rendzine na vapnencu (Kožinski Gaj, Pođar), — rendzine i posmeđene rendzine na domolitu (Sutina). 6) Primorski bor uspijeva u kulturama ha neutralnim do slabo alkaličnim tlima (pH 6,6 do 7,4) — primorska oblast šuma — kao i nešto kiselijim tlima (pH 5,0 do 6,5) — područje Kutjeva i Topolje. |