DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 33 <-- 33 --> PDF |
2. Razvoj i prirast sastojina a) Razvoj i prirast sastojina u visinu O razvoju i prirastu sastojine u visinu možemo govoriti na temelju izmjerenih visinskih krivulja za pojedine plohe, prikazanih na grafikonu 5. Iz tog grafikona vidljivo je, da su visinske krivulje mlađih sastojina niže od onih starijih. Kako se ne radi baš o istom bonitetu, taj pomak proizlazi djelomično zbog razlike u bonitetu, ali to je ipak većim dijelom pomak visinske krivulje. Vidljivo je, da je najviša visinska krivulja na plohi broj 1 (Rab), gdje je i tlo najdublje. b) Razvoj i prirast sastojina u debljinu Na temelju dviju izmjera promatrali smo razvitak i prirast srednjeg stabla sastojine. Podaci, koje donosimo u tabeli 4, upućuju na slijedeće: — najbolje su se razvijale sastojine na plohi 1 i 2, a tu je bio i najširi raspored prsnih promjera odnosno razvitka u debljinu pojedinih stabala u sastojim; — najslabije se razvijala sastojina na plohi 5, koja bijaše najgušća. U dobi od 64 godine imala je promjer srednjeg stabla od 22,6 cm; — na plohi 4 obavljena je 1965. god. intenzivna proreda pa je za 6 godina promjer srednjeg stabla prešao od 20,5 cm na 24,3 cm. Znači da je tečajni godišnji prirast srednjeg stabla iznosio 0,63 cm; — prosječni dobni prirast srednjeg stabla u debljinu najveći je na plohi 4 i iznosi 4,3 mm. c) Prirast drvne mase sastojina Prema podacima dviju inventarizacija, rezultate kojih donosimo u tabelama 5 i 6, godišnji prirasti sastojina na pojedinim plohama iznose: Broj plohe Starost, godina Godišnj Primorski bor i tečajni Ostali borovi ipriraist Ukupno Prosječni dobniPrimorski ´bor Ostaliborovi prirast Ukupno 1 73 0,20 — 0,20 4,61 — 4,61 2 60 3,80 1,22 5,02 2,45 0,70 3,15 3 43 3,33 0,86 4,19 1,32 0,23 1,55 4 38 8,21 0,33 8,54 4,43 0,20 4,63 5 64 3,00 — 3,00 2,71 — 2,71 U tabeli donosimo prosječni dobni prirast glavne sastojine, a ne sveukupni, jer nemamo podataka o sveukupno posječenoj drvnoj masi. Najveći tečajni godišnji prirast izmjerili smo na plohi 4 (8,54 m3) u kulturi Pođar kod Stona. To je i razumljivo, jer je to mlada, dobro obrasla sastojina u srednjoj dobi, kad nastupa kulminacija tečajnoga godišnjeg prirasta. Sastojina u predjelu Sutine (ploha 3) ima obrast 0,7 pa ako dobiveni prirast od 4,19 m3 svedemo na potpun obrast dobili bismo 6,0 m3, što bi odgovaralo s obzirom na starost. Prema našim podacima tečajni godišnji volumni prirast kulminira prije 38. godine (starost najmlađe promatrane sastojine). Prema prirasno-prihodnim tablicama, izrađenim za područje dina u Francuskoj, tečajni godišnji prirast na svim bonitetima kulminira između 20 i 30 godine. Prema istim tablicama sveukupni prosječni dobni prirast kulminira oko četrdesete godine. |