DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TBHNlCARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 96 SVIBANJ — LIPANJ GODINA 1972.


UDK 634.0.228.7:634.0.174.7 Pinus pinaster


USPIJEVANJE PRIMORSKOG BORA (Pinus pinaster Ait.)
U KULTURAMA HRVATSKE


Mr MEŠTROVIĆ ŠIME, dipl. ing. šumarstva
Katedra za uređivanje šuma, Šumarski fakultet Zagreb


I. UVOD
Primorski je bor pvi puta opisan u MILLER-ovu rječniku 1759. godine
pod nazivom Pinus maritima Mill.
Imenom maritima opisane su različite vrste, koje su bliske primorskom
boru, ali to ipak nisu, kao npr.:


maritima Aiton jest P. Laricio Poir.
maritima Hoch » P. nigra Arn.
maritima Lambert » P. halepensis Mill.
maritima Mill. (1768) » P. Laricio v. calabrica Loudon
maritima R. Br. » P. Laricio Poir.
maritima Lamk » P. pinaster Sol.
maritima Hamiltonii Gord. » P. pinaster Sol.


Primorski bor je opisao Solande r 1789. godine pod nazivom P. pinastar.
Iste je godine i A i t o n za P. maritima Mill, upotrijebio naziv P. pinaster.


Postojanje više rasa, varijeteta i ekotipova opaženo je kod primorskog
bora (P. pinaster Ait.) pa su od početka ovog stoljeća obavljena mnoga istraživanja
u pravcu rasvjetljivanja ovog pitanja. Upućujemo na radove BARGUESA,
BUFAULTA, DUFFA, FIESCHIJA, GAUSSENA, ROLA, ECHEVERRIJE,
ROZEIRE, BOUDYJA i drugih.


Francuski su šumari poslije više rasprava zadržali klasifikaciju SHAWA
(1914), koju iznosi DEBAZAC 1964. god. Prema toj klasifikaciji primorski bor


P. pinaster Ait. (1789) pripada podrodu Pinus, sekciji Ponderosa-Banksiana.
D e b a z a c razlikuje tri rase i to atlantsku, cirkumediteransku i planinsku
(Maroko).
Opažanjima na terenu, na temelju izgleda stabala i sastojina, a prema opisu
pojedinih rasa, utvrdili smo da naše kulture potječu od sjemena cirkumediteranske
rase. Da bismo potkrijepili ova opažanja, obavili smo anatomsku


* Magistarski rad izrađen na šumarskom fakultetu u Zagrebu i prihvaćen od
članova Komisije Prof. dr D. Klepca i Prof. dr I. Dekanica.