DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TBHNlCARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 96 SVIBANJ — LIPANJ GODINA 1972. UDK 634.0.228.7:634.0.174.7 Pinus pinaster USPIJEVANJE PRIMORSKOG BORA (Pinus pinaster Ait.) U KULTURAMA HRVATSKE Mr MEŠTROVIĆ ŠIME, dipl. ing. šumarstva Katedra za uređivanje šuma, Šumarski fakultet Zagreb I. UVOD Primorski je bor pvi puta opisan u MILLER-ovu rječniku 1759. godine pod nazivom Pinus maritima Mill. Imenom maritima opisane su različite vrste, koje su bliske primorskom boru, ali to ipak nisu, kao npr.: maritima Aiton jest P. Laricio Poir. maritima Hoch » P. nigra Arn. maritima Lambert » P. halepensis Mill. maritima Mill. (1768) » P. Laricio v. calabrica Loudon maritima R. Br. » P. Laricio Poir. maritima Lamk » P. pinaster Sol. maritima Hamiltonii Gord. » P. pinaster Sol. Primorski bor je opisao Solande r 1789. godine pod nazivom P. pinastar. Iste je godine i A i t o n za P. maritima Mill, upotrijebio naziv P. pinaster. Postojanje više rasa, varijeteta i ekotipova opaženo je kod primorskog bora (P. pinaster Ait.) pa su od početka ovog stoljeća obavljena mnoga istraživanja u pravcu rasvjetljivanja ovog pitanja. Upućujemo na radove BARGUESA, BUFAULTA, DUFFA, FIESCHIJA, GAUSSENA, ROLA, ECHEVERRIJE, ROZEIRE, BOUDYJA i drugih. Francuski su šumari poslije više rasprava zadržali klasifikaciju SHAWA (1914), koju iznosi DEBAZAC 1964. god. Prema toj klasifikaciji primorski bor P. pinaster Ait. (1789) pripada podrodu Pinus, sekciji Ponderosa-Banksiana. D e b a z a c razlikuje tri rase i to atlantsku, cirkumediteransku i planinsku (Maroko). Opažanjima na terenu, na temelju izgleda stabala i sastojina, a prema opisu pojedinih rasa, utvrdili smo da naše kulture potječu od sjemena cirkumediteranske rase. Da bismo potkrijepili ova opažanja, obavili smo anatomsku * Magistarski rad izrađen na šumarskom fakultetu u Zagrebu i prihvaćen od članova Komisije Prof. dr D. Klepca i Prof. dr I. Dekanica. |