DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 27     <-- 27 -->        PDF

CROISSANCE EN DIAMETRE (d), EN HAUTEUR (h) ET EN VOLUME (v)
DES ARBRES ANALYSßS
Tab. 7


Drvna masa (m3) u starosti od god.
Volume (m3) ä 1´äge de . . . ainnees Kora
bez kore — sous ecorce s korom — avec ecorce ficorce
10 20 30 40 50 60 sadašnja starost - age actuel m3 /


0,0130 0,1575 0,4435 0,8045 1,0340 1,2896 1,4104 1,5672 0,1568 10,0


0,0052 0,0494 0,1229 0,1884 0,0665 35,4


0,0198 0,2205 0,4781 0,8019 0,8310 0,8855 1,0262 0,1407 13,7
0,0134 0,0737 0,2246 0,3449 0,4433 0,0984 22,2
0,0069 0,0544 0,1156 0,1248 0,1618 0,0370 22,4
0,0043 0,0406 0,0921 0,1597 0,2296 0,2961 0,3243 0,3952 0,0709 18,0


godine izmjerili smo na 52 stabla prosječnu visinu stabala od 34,5 cm. Distribucija
visina stabala bijaše u rasponu od 24 cm do 46 cm.


Sjeverno od Kožinskog Gaja (Šumarija Zadar) obavljena je krajem kolovoza
1967. godine sjetva sjemena omaške na površini od 49 ha. Površina je
obrasla smrikom (J. oxycedrus). Obrast 0,7. Sijano je oko 3 kg sjemena po ha
bez prethodne obrade tla. Popunjavanje je obavljeno 1968. godine. Uspjeh
sjetve je odličan na više od 80% površine, a bolji je tamo gdje je površina
obrasla smrikom. Na bazi izmjere 470 borovih stabala, izmjerenih po principu
slučajnosti u siječnju 1971. godine, izračunali smo srednju visinu od 43,0 cm,
dok se raspon visina kretao od 21 do 75 cm.


U kulturi primorskog bora koja je podignuta sadnjom dvogodišnjih sadnica
sjeverno od rasadnika Kutjevo, visinski prirast u tijeku prvih 8 godina
bio je oko 40 cm godišnje.


Daljnje napredovanje rasta i prirasta u visinu pratili smo na analiziranim
stablima. Prema podacima, donesenim u tabelama 7 i 8 i grafikonu 1 možemo
konstatirati:


Visinski prirast je znatan do tridesete godine, a poslije naglo pada. Kulminacija
visinskog prirasta nastupa u dobi od 10 do 20 godina. Najveći tečajni
godišnji visinski prirast izmjeren je na plohi 2 u iznosu od 0,66 m za period od
10 do 20 godina starosti.


Primorski bor dugo živi, raste brzo, osobito u mladosti, i naraste visoko.
Najviše izmjereno stablo imalo je 42 m visine u 210 godina (šume de la Teste,