DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 23 <-- 23 --> PDF |
kom nasađenom krošnjom (SI. 3). Ponika i pomlatka nema na plohi. U okolišu plohe je gust mladik primorskog bora. Podstojna etaža je slabo razvijena, a čine je: smrika {Juniperus oxycedrusL.), medunac (Quercus lanuginosa Thuill.), crnika {Quercus ilex L.)), tetirika (Smilax aspera L.) i drugi elementi. c) Izmjera stabala Na svakoj od pokusnih ploha obavili smo mjerenje promjera svih stabala u prsnoj visini, s taksacijskom granicom od 10 cm. Prvo mjerenje ili prvu inventarizaciju obavili smo godine 1962. u mjescu ožujku na plohi broj 1, a godine 1965. u siječnju na svim ostalim plohama. Drugo mjerenje obavili smo u siječnju godine 1971. na plohama broj 1, 2, 3 i 4. Ploha broj 5 je privatno vlasništvo, i u međuvremenu je većim dijelom posječena, pa smo je u drugoj inventarizaciji i izostavili. Stabla smo snimali promjerkom na 1 cm točno. Prilikom prvog mjerenja na svakoj smo plohi uzeli uzorke Presslerovim svrdlom radi obračuna debljinskog prirasta. Pored toga, izmjerili smo i određeni broj visina za konstrukciju visinskih krivulja. Uzeli smo, tkođer, i uzorke za analizu stabla, sa svake plohe po jedno stablo koje odgovara srednjem sastojinskom stablu po promjeru i visini. Na plohi broj 1 uzeli smo za analizu i jedno stablo iz prve generacije prirodnog podmlatka. 2. Laboratorijski rad a) Obračun drvnih masa Drvne mase obračunali smo na slijedeći način. Na temelju izmjerenih visina konstruirali smo visinske krivulje, pomoću kojih smo za određene promjere dobili srednje visine. Na temelju tako dobivenih srednjih visina, a uz primjenu dvoulaznih drvnogromadnih tablica za crni bor (B ö h m e r 1 e, 1893.), konstruirali smo za svaku plohu jednoulaznu tarifu. Tako dobivene tarife izjednačili smo na logaritamskom papiru pravcem. Umnoškom tako dobivene tarife s brojem stabala dobili smo drvnu masu na plohi. Radi lakšeg tabeliranja u radnji donosimo obračun po debljinskim stupnjevima od 5 cm s taksacijskom granicom od 10 cm. U tabelama 4 i 5 donosimo podatke o broju stabala, temeljnicama i drvnim masama. b) Obračun prirasta i produkcije Prirast i produkciju za sastojinu obračunali smo po kontrolnoj metodi na temelju dva mjerenja i perioda od 9 godina na plohi broj 1, te 6 godina za plohe br. 2, 3 i 4. Prirast na plohi broj 5 obračunali smo po metodi »Tablice postotka prirasta«, ali produkciju za tu plohu nismo mogli obračunati. Rezultate naših mjerenja o prirastu i produkciji donosimo u tabeli 6. |