DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ponika ima posvuda, pomladak je dobro razvijen osobito tamo gdje ima više prostora. Važno je spomenuti da se u južnom dijelu plohe pod čistom sa stojinom primorskog bora više javlja pomladak alepskog bora, a u sjevernom dijelu plohe pod sastojinom crnoga i primorskoga bora bujan je pomladak primorskog bora. , Sloj grmlja je dobro razvijen, a čine ga u prvom redu smrika (Juniperus oxycedrus L.) i medunac (Quercus lanuginosa Thuill.), te crnika (Quercus ilex L.), kupina (Rubus ulmijolius Shott.), divlja ruža (Rosa canina L.), crni jasen (Fraxinus ornus L.) i povijuše (Clematis spp.). Ploha broj 3 Osnovana je godine 1965. u predjelu Sutina (»Đipalo«) Šumarije Sinj. Fitocenološki to je područje medunca i bijeloga graba Carminetum orientalis croaticum H-ić. Tlo se razvilo na dolomitnom konglomeratu u stadiju serije rendzina, plitkih s neznatnim kolebanjima dubine profila. Obrast sastojine primorskog bora je 0,8, crnog bora 0,2, a cijele sastojine 0,7. Stabla primorskog bora su dobrog uzrasta do tri petine čista od grana, ravna i dobro razvijenih krošanja. Zdravstveno stanje sastojine je dobro. Ponika i pomladka primorskog bora ima na čišćim mjestima. Pomladak je vrlo dobrog uzrasta, stabalca su ravna. Podstojnu etažu čine smrika (Juniperus oxycedrus L.), crni jasen (Fraxinus ornus L.), medunac (Quercus lanuginosa Thuill.) i crni grab (Ostrya carpinifolia), bijeli grab (Carpinus orientalis) i ta je etaža razvijena samo mjestimično. Ploha broj 4 Šumski predjel Pođar kod Stona (Uprava za šumarstvo Dubrovnik). Fitocenološki to je umjereno područje crnike Orneto-Quercetum ilicis H-ić. Tla su plitka, skeletoidna na dolomitičnom vapnencu — rendzine — i duboka smeđa tla na vapnencu u »džepovima« među kamenim blokovima. Sastojina primorskog bora s po gdjekojim pinjolom i alepskim borom, uglavnom uz zapadni rub. (SI. 2). Sastojina je podignuta prije 38 godina sjetvom buhača na obrađenom tlu. Buhač se brao prvih 4—5 godina. Stabla su ravna, do polovine čista od grana, krošnje su lijepo razvijene i usiljena vrha. Ponika ima samo uz rub, pomlatka nema. % Podstojnu etažu sačinjavaju bujno razvijeni, do 2,5 m visoki, elementi makije: lemprika (Viburnum tinus L.), mirta (Myrtus communis L.), smrdljika (Pistacia terebinthus L.), zelenika (Phillyrea spp.), crnika (Quercus ilex L.), planika tetirika (Smilax aspera L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.) i drugi. Ploha broj 5 Konavli, parcela u vlasništvu Paska Kresića. Toplo područje crnike Orneto- Quercetum ilicis H-ić. Tlo je smeđe na vapnencu koji izbija na površinu i do 50°/o. Dubina tla varira od srednje dubokog do dubokog u »džepovima« među kamenim blokovima. Sastojina primorskog bora je vrlo gusta, podignuta prije 70 godina sjetvom sjemena. Stabla su ravna, do tri četvrtine čista od grana, sa slabom viso |