DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Krošnje stabala na osami jako su razvijene i granate, s debelim granama već od polovine debla. Stabla u gustom sklopu imaju manju krošnju i tanke grane koje počinju od druge trećine debla. U istraživanim kulturama kod nas utvrdili smo da primorski bor na smeđim tlima na vapnencu (Zadar, Pođar) ima jaku žilu srčanicu s dobro razvijenim postranim žiljem, dok na smeđe lesiviranom tlu (Rab) gotovo da i nema žilu srčanicu. Posljedice toga su i česte izvale u šumi primorskog bora »Topolje « na otoku Rabu. b) Adaptivnost Važno je svojstvo svake vrste, da se može prilagoditi određenim uvjetima života i rasta. Primorski bor je kod nas unošen u kulture sjemenom uglavnom iz područja francuskog Mediterana. U određenim ekološkim prilikama, koje vladaju u području našega Mediterana i Submediterana, primorski je bor našao svoje mjesto prilagodivši se na tla razvijena na vapnencima i dolomitima kao i na sušu klimu (manje zračne vlage). U tim uvjetima primorski se bor dobro razvija i od prirode regenerira. U svim kulturama od Poreča do Konavla našli smo prirodni pomladak, koji je to bolji, što je unutar stare kulture bilo više prostora — svijetla. Prema našim opažanjima druga je generacija primorskog bora u istim kulturama bolja od matične. Rast i prirast stabla druge generacije je brži. To je svakako u vezi s odnosom na tlo. Kulture su podizane na manje-više golim tlima, koja gotovo i nisu imala humusa, a humusni horizont je bio dosta tanak i siromašan. Primarna zadaća podizanih kultura bila je zaštita tla ili, kako se to često popularno kaže, »pionirska uloga«. Tu svoju pionirsku ulogu, kulture različitih vrsta borova, pa i primorski bor, vrlo su uspješno obavile. Tijekom 40, 50 pa i 70 godina primorski se bor prilagođivao novim uvjetima, ali je i sam svojim djelovanjem utjecao na izmjenu stanišnih prilika, u prvom redu na sastav tla, a u općem sklopu i na klimu te tako stvarao povoljnije uvjete za ponik, pomladak i razvitak druge generacije. Kakav i koliki je taj utjecaj, to može biti tema posebne studije. 4. METODA RADA Za istraživanje uspjeha u kulturama odlučili smo se na primjenu metode mjerenja: kontrolna metoda i metode Presslerova svrdla primijenjene su pri utvrđivanju prirasta i produkcije; metoda analize stabala za praćenje razvitka i prirasta stabala. Rezultati o prirastima neznatno su se razlikovali kod obračuna po različitim metodama. Ovdje donosimo rezultate obračuna po kontrolnoj metodi. Smatramo da je naš period od šest godina dovoljan da možemo s povjerenjem razmatrati dobivene rezultate. |