DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 88     <-- 88 -->        PDF

između kestenika i jelika. U arboretumu je uzgojeno 3000 egzemplara; u svemu ima


1.200 vrsta koje pripadaju flori šumskih područja Castanetuma, Fagetuma i Picetuma.
CIANCIO, O. — Prove di sfollamento sui pini međiterranei (Istraživanja o proredama
primorskih borova). Istraživanja se odnose na kulture Pinus pinaster-a, Pinus
pinea i Pinus halepensis. Prve intervencije ´treba obaviti vrlo rano,, što će reći u četvrtoj
ili petoj godini nakon sadnje. Poslije prve intervencije broj stabala ne bi smio
pasti ispod 2.300/ha.


CIANCIO, O. — Tavola cormomctrica delF »Eucalyptus camaldulensis a Policoro
(Tablice drvnih masa za Eucalyptus camaldulensis u Policcru). Istraživanja su izvršena
na materijalu dobivenom iz jednodobne eukaliptusove šume između rijeka Sinn´i
i Agri, nedaleko Policora, u provinciji Matera. Numeričkim metodama konstruirane
su dvoulazne tablice drvnih masa za eukaliptus.


GAMBI, G. — STRADAJOI I, G. — Variazioni dell´estratto alcoolico totale da
foglie đi »Pinus pinaster« Ait. (Varijacije alkaloidnog ekstrakta u iglicama primorskog
bora). Sa stabala primorskog bora sabirane su u ´pravilnim vremenskim razmacima
iglice u teku cijele godine. Ekstrakt iglica je proučavan .pomoću »SOXELET«
aparata. Utvrđeno je da krivulje ekstrakta za sva istraživana stabla pokazuju sličan
fenomen ,koji je karakteriziran ritmom krivulja. One pokazuju dva maksimuma:
prvi je prije cvatnje, a drugi je u augustu odnosno septembru.


GATTI, F. — II riconoscimenO´j di alcune provenienze di »Pseudotsuga menziesii«
(Mirb.) Franco, in base alle caratteristiche anatomiche degli aghi. (Prepoznavanje nekih
provenijencija Pseutotsugae menziesii na temelju anatomskih karakteristika iglica).
Istraživanja morfoloških i anatomskih razlika izvršena su na tri provenijencije:
Olga, Darrington i Vernonia.


GUIDI, G. — MORANDINI, R. — L´abetina di Fonte Vetica. Na početku ovog
stoljeća izvršena su pošumljavanja jelom, smrekom, arišem i crnim borom na jednoj
visoravni »Gran Sasso« u Abruzzin. Autori opisuju ta pošumljavanja i daju glavne
smjernice za tretman.


MORANDINI, R. — Note sulla Foresta di Beni Imloul. Šuma »di Beni Imloul» se
nalazi u Alžiru, 200 km daleko od Konstantina. To je šuma Pinus halepensis s površinom
od 80.000 ha.


MORANDINI, R. — Selezione di bosehi da seme đi conifere mediterranee (Selekcija
sjemenskih sastojina mediteranskih četinjača). U okviru aktivnosti Organizacije
FAO nekoliko desetaka sjemenskih sastojina je izabrano:


— Abies cephalonica, A. nordmaniana, A. pinsapo;
— Cedrus atlantica, Cl. libani;
— Pinus brutia, P. halepensis, P. nigra, P. pinaster, P. pinea.
SANESI, G. — SULLI, M. — Misure di umidita e temperatura del suolo nclla
Foresta di Vallombrosa (Firenze). Vlaga i temperatura tla u šumi Valambrosi nedaleko
Firenze.


GIORDANO, A., MONDINO, G. P., PALENZONA, M., ROT A, L., SALANDIN,
R„ Ecologia ed utilizzazioni colturali preveilibili dell´alta Val Pellice. Ekologija i kulturne
mogućnosti u dolini »Val Pellice«. U spomenutoj dolini izvršena su ekološka
istraživanja u kojima se ističu pedološka s različitim pokazateljima, među kojima su
najuočljiviji profili tla prikazani na fotografijama u bojama. Pored toga sastavljene
su pedološke, fitocenološke i sastojinske karte.


Prof. dr Dušan Klepac