DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Muftić-Bašagić, Z., Mićević, Z.: Klimatske karakteristike područja Čemerno (Sir. 65—72). Lokalitet se nalazi na 1305 m nadmorske visine i pripada tipu D sb x u smislu Köppenove klimatske klasifikacije. Prema tome srednja mjesečna temperatura zraka najhladnijeg mjeseca je manja od —3n C, a najtoplijeg iznad 10" C te postoji toplo ljeto i oštra zima. Ovaj tip klime ima kontinentalni značaj, sa znatnom godišnjom amlitudom temperature zraka, podjednako razdijeljenim oborinama u tijeku godine i razdobljem suhoće u toplijoj polovici godine. Maksimum oborina se pojavljuje početkom toplijeg dijela godine i u kasnoj jeseni. Godišnji srednjak relativne vlage iznosi 78°/o. Sa fenološkog gledišta je utvrđeno da tu nema postepenih prelaza, već se razvoj pojedinih fenofaza odvija naglo. Ipak se može razlikovati 9 karakterističnih podperioda za razvitak vegetacije i u ovom području. (Prilozi: 1 dijagram, 6 tabelea s meteorološkim podacima i popis literature). F u k a r e k, P.: Dosadašnja floristička i vegetacijska istraživanja na području nacionalnog parka »Sutjeska« (Str. 73—90). U sažetom pregledu radova prikazana je povijest i rezultati botaničkih istraživanja u navedenom području, od najstarijih do ovih najnovijeg datuma ,i to: 1. iz razdoblja za vrijeme otomanske uprave, 2. iz razdoblja austrougarske okupacije, 3. iz razdoblja između dva svjetska rata i 4. iz razdoblja poslije oslobođenja. Na osnovi provedene analize proizlazi da je od prvih zabilježenih podataka A. Bouea (god. 1840), preko temeljnih radova G. Beck-Mannagette, L. Adamovića, K. Malya, K. Bošnjaka i N. A. Muravjova pa sve do radova i autora obuhvaćenih u ovoj publikaciji, obavljen do danas velik i vrijedan znanstveno istraživalački rad iz botaničke oblasti. (Prilozi: 7 fotografija i popis literature). Bjelčić, 2., Šilić, Č., Lakušić, R., K u 11 e š a, Lj., Mišić, Lj., G r g i ć, P.: Neke rijetke i interesantne vrste biljaka sa područja planina Maglica, Volujka i Zelengore (Str. 91—106). Navedene su biljne vrste koje su različito značajne za područje navedenog planinskog masiva. Neke od njih (Comarum palustre, Daphne malyana, Viola zoysii f. lilacina, Achillea ageratifoliasubsp. aizoon, Gymnadenia jrivaldii) su ovdje prvi puta nađene i zabilježene za područje Bosne i Hecegovine, dok je veći broj vrsta na pr. Campanula latifolia, Hesperis dinarica, Geum motte, Eryngium palmatum, Teucrium arduinii, Aster alpinus, Achillea lingulata, Iris bosniaca i dr.) bio dosad nepoznat u ovim planinama. Zanimljivost masiva Maglica, Volujka i Zelengore posebice dokazuju arkto-alpske i alpske vrste kao što su Oxyria digyna, Elyna myosuroides, Arenaria biflora, Saxifraga oppositijolia, Anemone baldensis i dr. Među visokoalpskim biljkama postoji velik broj ilirskih, dinarskih i istočnobalkanskih relikta i endema, koji ovom prostoru daju posebno značenje s florističkoga, fitogeografskog i fitocenološkog gledišta. (Prilozi: 6 fotografija i popis literature). F u k a r e k, P.: Dendroflora nacionalnog parka S»utjeska« (Str. 107—170). Ovaj rad omogućuje djelomičan uvid u bogatstvo flore jugoistočnih dinarskih Alpa. Obuhvaćene su sve do danas poznate svojte drveća i grmova, koje su u području Sutjeske zastupljene s 12 crnogoričnih i 143 bjelogoričnih vrsta. Od |