DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 78 <-- 78 --> PDF |
vodostaja je znatno: ono je veliko kako unutar višegodišnjeg, tako i unutar jednogodišnjeg perioda. Područje izgrađeno od vapnenaca ima tipičnu kršku hidrografiju, a sliv u cjelini se odlikuje mnogobrojnim krškim vrelima i izvorima. U sektoru Tjentišta i nizvodno prema Popovu Mostu javljaju se povremeno i poplave koje traju razmjerno kratko vrijeme. Godišnja raspodjela vodostaja je logična posljedica klimatskih odlika prostora u kojem se nalazi sliv Sutjeske, zatim geoloških prilika, orografskoga sklopa i fitogeografskih karakteristika slivnog područja. Pod utjecajem navedenih primarnih činilaca, kao i ovisno o morfometrijskim prilikama u slivu, uspostavljen je režim nivoa Sutjeske. On nosi sve odlike toka dinarske varijante ni valno-plu vi jalnoga hidrografskog tipa. (Prilozi: 4 fotografije, 3 tabele s hidrološkim podacima i popis literature). Trubel] a, F., Miladinović, M.: Pregled geološke građe šireg područja Tjentišta i Sutjeske u jugoistočnoj Bosni (Str. 31—38). Teren je morfološki vrlo izražen, što je odraz kako tektonskih procesa koji su se zbivali u njemu, tako i intenzivnih erozijskih sila koje su i danas vrlo značajni faktor u njegovom modeliranju. Sa geološkog gledišta područje izgrađuju uglavnom sedimentne stijene klastičnog i karbonatnog tipa. Osim tih, obilno su prisutne i magmatske stijene koje izgrađuju nekoliko odvojenih dijelova područja. Utvrđeni su sedimenti sva tri dijela trijasa (donji, srednji i gornji) počevši od verfenskih slojeva pa do naslaga noričko-retske starosti. Produkti vulkanske aktivnosti pripadaju, također trijaskim tvorevinama. U novije vrijeme je utvrđeno prisustvo slojeva gornje jure, a razvijeni su i slojevi gornje krede u izvorišnim dijelovima Sutjeske. U geološkoj građi područja sudjeluju mnogobrojni petrografski članovi s različitim mineraloškim sastavom. (Prilozi: geološka karta i popis literature). Manuševa, L.: Rezultati pedoloških ispitivanja na području nacionalnog parka »Sutjeska« (Str. 39—50). Proučavanja su pokazala da je u istraženom području tip zemljišta tijesno povezan s vrstom geološke podloge, a da podtipovi, varijeteti i svojstva zemljišta variraju u zavisnosti od ostalih pedogenetskih faktora (vegetacija, reljef, ekspozicija, makro- i mikroklima, mineraloški sastav stijena). Utvrđeni su i opisani slijedeći tipovi zemljišta: kiselosmeđe, kiselosmeđe ilimerizirano, ilimerizirano, rendzina (organogena krcčnjačka rendzina, r. sa sirovim humusom, r. na točilima, organomineralna r. i dolomitna rendzina), smeđekrečnjačko, humusno silikatno i smeđe zemljište na eruptivu. Posebice su zanimljive pojave i pravilnosti koje su utvrđene u odnosu nekih od opisanih tala s područnim šumskim, livadnim i ostalim biljnim zajednicama. (Prilozi: 3 fotografije i popis literature). Milosavljević, R.: O klimi slivnog područja rijeke Sutjeske (Str. 51—63). Područje Sutjeske nosi ponajviše oznake planinske klime, ali postoji zona gdje se jasno očituje mediteransko obilježje toplinskog, a osobito oborinskog režima. Zima je blaga, ljeto svježe i traje samo dva mjeseca. Kasni mrazevi se pojavljuju još i u svibnju. Najviše temperature zraka dosižu ljeti oko 30° C. Oborine u dolini Sutjeske iznose oko 1428 mm ,ali nisu jednoliko raspoređene po godišnjim dobama, za razliku od viših položaja gdje su obilnije i raspored im je pravilniji. Pojava tuče je rijetka. Naoblaka je prilično velika uz iznimku u ljetu kad je trajanje insolacije najduže. (Prilozi: 3 dijagrama, 5 tabela s Klimatskim podacima i popis literature). |