DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 77 <-- 77 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA I ČASOPISI OSNOVNE PRIRODNE KARAKTERISTIKE, FLORA I VEGETACIJA NACIONALNOG PARKA »SUTJESKA«. Posebna izdanja (KNJ. XI) Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hecegovine, Odjelenje prirodnih i matematičkih nauka (Knj. 3), Sarajevo 1969, urednik Dr Pavle Fukarek. Djelo ima 304 stranice i obuhvaća osim predgovora 13 poglavlja, koja su obradili pojedini istraživači ili grupe autora. Publikacija je ilustrirana sa 65 fotografija, 25 karata, 4 dijagrama i 14 tabela brojčanih podataka unutar teksta. Format knjige je B-5, kartonski uvez. Skoro sva dosadašnja proučavanja prirode u našoj zemlji provodila su se povremeno i nepovezano obuhvaćajući samo neke od pojedinih prirodoznanstvenih oblasti (npr. geološku, klimatološku, florističku, pedološku, fitosociološku, šumarsku i si.). Jednu između prvih prekretnica takvog rada predstavljaju poredbena istraživanja i kartiranja vegetacije, koja je u zapadnom dijelu Hrvatske organizirao i ekipno proveo botanik Ivo Horvat. Od tog vremena sve su češća (ali još uvijek nedovoljna) komparativna istraživanja specijaliziranih ekipa stručnjaka s ciljem da se što podrobnije prouči i spozna međusobnu povezanost abiotskih i biotskih čimbenika koji karakteriziraju i odlučni su za pojedine fitocenoze, biocenoze ili ekosisteme (biogeocenoze) u određenim područjima .Rezultate jednog između takvih kompleksnih znanstvenih zadataka donosi ova sadržajna, zanimljiva i zapažena publikacija. U njoj su opisani osnovni prirodni uvjeti, stanje i razvitak flore i vegetacije u nacionalnom parku »Sutjeska« i njegovom bližem okolišu. Nastavno donosimo sažeti prikaz utvrđenih značajki toga poznatog prirodnog rezervata naše zemlje. Bušatlija, L: Geomorfološke karakteristike sliva rijeke Sutješke (Str. 9—20). Sliv i dolina Sutjeske leže u zapadnoj zoni mlađih vjenačnih planina, tektonski oblikovanoj u tijeku kenozoika. Smještena je u dinarskoj oblasti, karakterističnoj po krškoj morfoskulpturi i fluviodenudacijskom reljefu. Pripada slivnom području Drine, odnosno Crnog mora. Površinske i podzemne granice sliva su jasne na terenima koji su usječeni u tamošnje klastične naslage, dok se ne podudaraju u zoni vapnenaca i dolomita radi visokoga stupnja kavernoznosti i fisuracije tih supstrata. S vremenskog i genetskoga stajališta, u terenu sliva Sutjeske se izdvajaju tri generacije reljefa koje su karakteristične za ovaj dio Dinarida. U najstarije spadaju grebeni i masivi, u srednje — površi ispod i oko njih, a u mlađe — doline koje su usječene u površi i masive. Kao odraz djelujućih morfoloških sila, agenasa i modifikatora u bazenu i slivu Sutjeske pokazuju da je njena dolina kompozitna, a i polimorfna, polifazna i pojedećih tipova: denudacijski, fluvijalni, krški, nivacioni i glacijalni. (Prilozi: topografska karta, 4 fotografije i popis literature). Zubčević, O.: Neke hidrografske odlike prostora sliva rijeke Sutjeske(Str. 21—29). Prikupljeni podaci i morfološko-morfometrijske značajke sliva Sutjeske pokazuju da je njena dolina kompozitna, a i polimorfna, polifazna i poligenetska. Sutjeska je vodom bogata i posjeduje tipične odlike brze plahovite planinske rijeke. Redovite oscilacije vodostaja su nagle i osjetne. Kolebanje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 78 <-- 78 --> PDF |
vodostaja je znatno: ono je veliko kako unutar višegodišnjeg, tako i unutar jednogodišnjeg perioda. Područje izgrađeno od vapnenaca ima tipičnu kršku hidrografiju, a sliv u cjelini se odlikuje mnogobrojnim krškim vrelima i izvorima. U sektoru Tjentišta i nizvodno prema Popovu Mostu javljaju se povremeno i poplave koje traju razmjerno kratko vrijeme. Godišnja raspodjela vodostaja je logična posljedica klimatskih odlika prostora u kojem se nalazi sliv Sutjeske, zatim geoloških prilika, orografskoga sklopa i fitogeografskih karakteristika slivnog područja. Pod utjecajem navedenih primarnih činilaca, kao i ovisno o morfometrijskim prilikama u slivu, uspostavljen je režim nivoa Sutjeske. On nosi sve odlike toka dinarske varijante ni valno-plu vi jalnoga hidrografskog tipa. (Prilozi: 4 fotografije, 3 tabele s hidrološkim podacima i popis literature). Trubel] a, F., Miladinović, M.: Pregled geološke građe šireg područja Tjentišta i Sutjeske u jugoistočnoj Bosni (Str. 31—38). Teren je morfološki vrlo izražen, što je odraz kako tektonskih procesa koji su se zbivali u njemu, tako i intenzivnih erozijskih sila koje su i danas vrlo značajni faktor u njegovom modeliranju. Sa geološkog gledišta područje izgrađuju uglavnom sedimentne stijene klastičnog i karbonatnog tipa. Osim tih, obilno su prisutne i magmatske stijene koje izgrađuju nekoliko odvojenih dijelova područja. Utvrđeni su sedimenti sva tri dijela trijasa (donji, srednji i gornji) počevši od verfenskih slojeva pa do naslaga noričko-retske starosti. Produkti vulkanske aktivnosti pripadaju, također trijaskim tvorevinama. U novije vrijeme je utvrđeno prisustvo slojeva gornje jure, a razvijeni su i slojevi gornje krede u izvorišnim dijelovima Sutjeske. U geološkoj građi područja sudjeluju mnogobrojni petrografski članovi s različitim mineraloškim sastavom. (Prilozi: geološka karta i popis literature). Manuševa, L.: Rezultati pedoloških ispitivanja na području nacionalnog parka »Sutjeska« (Str. 39—50). Proučavanja su pokazala da je u istraženom području tip zemljišta tijesno povezan s vrstom geološke podloge, a da podtipovi, varijeteti i svojstva zemljišta variraju u zavisnosti od ostalih pedogenetskih faktora (vegetacija, reljef, ekspozicija, makro- i mikroklima, mineraloški sastav stijena). Utvrđeni su i opisani slijedeći tipovi zemljišta: kiselosmeđe, kiselosmeđe ilimerizirano, ilimerizirano, rendzina (organogena krcčnjačka rendzina, r. sa sirovim humusom, r. na točilima, organomineralna r. i dolomitna rendzina), smeđekrečnjačko, humusno silikatno i smeđe zemljište na eruptivu. Posebice su zanimljive pojave i pravilnosti koje su utvrđene u odnosu nekih od opisanih tala s područnim šumskim, livadnim i ostalim biljnim zajednicama. (Prilozi: 3 fotografije i popis literature). Milosavljević, R.: O klimi slivnog područja rijeke Sutjeske (Str. 51—63). Područje Sutjeske nosi ponajviše oznake planinske klime, ali postoji zona gdje se jasno očituje mediteransko obilježje toplinskog, a osobito oborinskog režima. Zima je blaga, ljeto svježe i traje samo dva mjeseca. Kasni mrazevi se pojavljuju još i u svibnju. Najviše temperature zraka dosižu ljeti oko 30° C. Oborine u dolini Sutjeske iznose oko 1428 mm ,ali nisu jednoliko raspoređene po godišnjim dobama, za razliku od viših položaja gdje su obilnije i raspored im je pravilniji. Pojava tuče je rijetka. Naoblaka je prilično velika uz iznimku u ljetu kad je trajanje insolacije najduže. (Prilozi: 3 dijagrama, 5 tabela s Klimatskim podacima i popis literature). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Muftić-Bašagić, Z., Mićević, Z.: Klimatske karakteristike područja Čemerno (Sir. 65—72). Lokalitet se nalazi na 1305 m nadmorske visine i pripada tipu D sb x u smislu Köppenove klimatske klasifikacije. Prema tome srednja mjesečna temperatura zraka najhladnijeg mjeseca je manja od —3n C, a najtoplijeg iznad 10" C te postoji toplo ljeto i oštra zima. Ovaj tip klime ima kontinentalni značaj, sa znatnom godišnjom amlitudom temperature zraka, podjednako razdijeljenim oborinama u tijeku godine i razdobljem suhoće u toplijoj polovici godine. Maksimum oborina se pojavljuje početkom toplijeg dijela godine i u kasnoj jeseni. Godišnji srednjak relativne vlage iznosi 78°/o. Sa fenološkog gledišta je utvrđeno da tu nema postepenih prelaza, već se razvoj pojedinih fenofaza odvija naglo. Ipak se može razlikovati 9 karakterističnih podperioda za razvitak vegetacije i u ovom području. (Prilozi: 1 dijagram, 6 tabelea s meteorološkim podacima i popis literature). F u k a r e k, P.: Dosadašnja floristička i vegetacijska istraživanja na području nacionalnog parka »Sutjeska« (Str. 73—90). U sažetom pregledu radova prikazana je povijest i rezultati botaničkih istraživanja u navedenom području, od najstarijih do ovih najnovijeg datuma ,i to: 1. iz razdoblja za vrijeme otomanske uprave, 2. iz razdoblja austrougarske okupacije, 3. iz razdoblja između dva svjetska rata i 4. iz razdoblja poslije oslobođenja. Na osnovi provedene analize proizlazi da je od prvih zabilježenih podataka A. Bouea (god. 1840), preko temeljnih radova G. Beck-Mannagette, L. Adamovića, K. Malya, K. Bošnjaka i N. A. Muravjova pa sve do radova i autora obuhvaćenih u ovoj publikaciji, obavljen do danas velik i vrijedan znanstveno istraživalački rad iz botaničke oblasti. (Prilozi: 7 fotografija i popis literature). Bjelčić, 2., Šilić, Č., Lakušić, R., K u 11 e š a, Lj., Mišić, Lj., G r g i ć, P.: Neke rijetke i interesantne vrste biljaka sa područja planina Maglica, Volujka i Zelengore (Str. 91—106). Navedene su biljne vrste koje su različito značajne za područje navedenog planinskog masiva. Neke od njih (Comarum palustre, Daphne malyana, Viola zoysii f. lilacina, Achillea ageratifoliasubsp. aizoon, Gymnadenia jrivaldii) su ovdje prvi puta nađene i zabilježene za područje Bosne i Hecegovine, dok je veći broj vrsta na pr. Campanula latifolia, Hesperis dinarica, Geum motte, Eryngium palmatum, Teucrium arduinii, Aster alpinus, Achillea lingulata, Iris bosniaca i dr.) bio dosad nepoznat u ovim planinama. Zanimljivost masiva Maglica, Volujka i Zelengore posebice dokazuju arkto-alpske i alpske vrste kao što su Oxyria digyna, Elyna myosuroides, Arenaria biflora, Saxifraga oppositijolia, Anemone baldensis i dr. Među visokoalpskim biljkama postoji velik broj ilirskih, dinarskih i istočnobalkanskih relikta i endema, koji ovom prostoru daju posebno značenje s florističkoga, fitogeografskog i fitocenološkog gledišta. (Prilozi: 6 fotografija i popis literature). F u k a r e k, P.: Dendroflora nacionalnog parka S»utjeska« (Str. 107—170). Ovaj rad omogućuje djelomičan uvid u bogatstvo flore jugoistočnih dinarskih Alpa. Obuhvaćene su sve do danas poznate svojte drveća i grmova, koje su u području Sutjeske zastupljene s 12 crnogoričnih i 143 bjelogoričnih vrsta. Od |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 80 <-- 80 --> PDF |
SI. 1 — Vrh planine Maglić s ´klekovinom bora, pretplaniniskom šumom bukve i prašumsikim sastojinama bukve, jele i smreke Snimio P. Fukarak, 1965. endemičnih vrsta balkanskih zemalja ovdje se navode: Corylus colurna L., Acer (heldreichi ssp.) visianii (Nym.) Pax., Cervispina malyana (Karpati) Fuk. i Daphne malyana Blečić. Nešto su šire istočnoalpsko-balkanske rasprostranjenosti vrste: Rhamnus fallax Boiss., Daphne blagayana Frey., Acer obtusatum Kit. in Willd., i Genista silvestris Scop. ssp. dalrnatica (Bartl.) Lindb. f. Od dosta rijetkih planinskih vrsta osobito valja spomenuti slijedeće: Arctous (Areto staphylo s) alpina (L.) Niendenzu, Lonicera (coerulea ssp.) borbasiana Degen, Sorbus ehamaemespilus Crantz, Daphne cneorum L., Daphne alpina L., Daphne oleoides Schreb., Salix waldsteiniana Willd. (= S. arbuscula Auct. non L.), Ribes alpinum L. ssp. palidigemmum (Simk.) i neke druge. Osobito su zanimljive biljke koje su u istraženom području Sutjeske na južnoj granici svog recentnog areala, a te su Calluna vulgaris (L.) Huil. i Erica carnea L. Navedene i ostale biljne vrste predstavljaju dobru osnovicu za bolje upoznavanje i interpretaciju područnih biljnih zajednica. (Prilozi: 8 fotografija, 9 karata nalazišta i rasprostranjenosti biljnih vrsta i popis literature). Lakušić, R., B j e 1 č i ć, Ž., Šilić, C, K u 11 e š a, Lj., Mišić, Lj., Grgić, P.: Planinska vegetacija Maglica, Volujaka i Zelengore (Str. 171—188). Planine oko Sutjeske pripadaju durmitorskom sektoru visokodinarske provincije, kojeg karakterizira grupa endemičnih i reliktnih biljnih vrsta odnosno |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 81 <-- 81 --> PDF |
biljnih zajednica, među kojima se kao najzanimljivije spominju fitocenoze: Stachydi-Festucetum pseudoxanthynae Lkšić et coll., Edraiantho-Daphneetum malyanae Lkšić et Šilić, Senecio-Festucetum spadiceae Bjelč. et Lkšić, Pančićio- Lilietum bosniaceae Bjelč. et Lkšić, Potentületum persicinae Blečić i Saxijragetum rochelianae. Blečić. Biljne zajdnice ovoga planinskog prostora su obuhvaćene uglavnom u 11 vegetacijskih razreda. (Prilozi: 6 fotografija i popis literature). SI. 2 — Pogled iz prašume Peručice preko doline Sutjeske na vrh Tovarnice u masivu Zelengore Snimio P. Fukarek, 1959. F u k a r e k, P.: Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šib- Ijaka nacionalnog parka »Sutjetska« (Str. 189—291). Koristeći rezultate ranije zapoečtih istraživanja (god. 1953), koja su nastavljena i u kasnijim godinama (god. 1958—1968), u ovom su prilogu dati sažeti opisi šuma i šumskih zajednica nac. parka i okolnih područja jugoistočnih Dinarskih planina, koje se nalaze na granici između prelaznosredozemnih i kontinentalnih predjela Balkanskog poluotoka. U opisu je upotrijebljen taksonomski sistem ciriško-monpeljerske škole, koji se općenito primjenjuje u manje-više svim studijama o vegetaciji alpskoga, dinarskog i sredozemnog područja. Time je omogućeno široko upoređivanje zajednica okoliša Sutjeske sa srodnim i sličnim zajednicama u ostalim predjelima. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 82 <-- 82 --> PDF |
SI. 3 — Greben i padine planine Volujafca iznad doline Sušiekog potoka na granici prema Crnoj Gori Snimio P. Fukarek, 19G9. U prilogu su obrađene slijedeće biljnosociološke jedinice: Razred: QUERCETEA PUBESCENTIS (Oberd.) Jakucz I Red: QUERCETALIA PUBESCENTIS Br.-Bl. a. Sveza: Orno-Ostryon Tomažić (Ostryo-Carpinion Ht, p. p.) Asocijacija: 1. S e s 1 e r i o - O s t r y e t u m (Ht et H-ić) Ht Subasocijacije: a. colurnetosum b. tilietosum c. carpinetosum orientalis d. carpinetosum betuli e. pinetosum nigrae II Red: ERICO-PINETALIA (Oberd.) Ht b) Sveza: Pinion austroillyricum All. nova Asocijacija: 2. Laserpitio-Pinetum Subasocijacije: a. arctostaphylletosum b. abietetosum c. mughetosum |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Razred: CARPINO-FAGETEA Jakusz III Red: QUERCO-CARPINETALIA Fuk. c. Sveza: Carpinion illyricum (Ht) emend. Asocijacija: 3. Querco-Carpinetum (Ht) Blečić Subasocijacije: a. seslerietosum b. tilietosum IV Red: DENTARIO-FAGETALIA Ordo nomen novum (= Fagetalia silvaticae Pawl, emend. Ht. p. max. p.) d. Sveza: Fagion illyricum Ht (Podsveza: Seslerio-Fagetion prov.) Asocijacija: 4. Seslerio-Fagetum (Ht, Blečić) emend. Subasocijacije: a. ostryetosum b. subalpinum Podsveza: Fagetion montanum illyricum prov.) Asocijacija: 5. Mercuriali-Fagetum Ass. nova Subasocijacije: a. daphnetosum laureolae b. asperuletosum taurinae c. dolomiticum prov. (Podsveza: Abieli-Fagetion (illyricum) prov.) Asocijacija: 6. Abieti-Fagetum Fuk. et Stef. Subasocijacija: a. piceetosum (Facijes: alliosum Ht) b. jestucetosum c. dolomiticum (prov.) (Podsveza: Fagetion subalpinum (illyricum) prov.) Asocijacija: 7. Aceri-Fagetum Fuk. et Stef. Subasocijacije: a. aceretosum b. piceetosum c. aposeridetosum (Ht) d. mughetosum e. dolomiticum (prov.) Asocijacija: 8. Aceri visianii-Fagetum Ass. nova (Syn.: Acereto-Fagetum subass. aceretosum heldreichii Fuk. 48) e. Sveza: Fraxino-Acerion All. nova (Bas. podsveza Acerion Oberd., Syn.: Acerion illyricum Fuk. mnscr Asocijacija: 9. Aceri-Fraxinetum (Ht) emend. Subasocijacije: a. lunarietosum b. adenostyletosum CALAMAGROSTI-ABIETALIA Ordo novum prov.) f. Sveza: Calamagrosti-Abietion (Ht sub. Piceetalia) emend. Asocijacija: 10. Rhamno-Abietetum Fuk. Subasocijacije: a. piceetosum Fuk. Asocijacija: 11. Rhamno-Fagetum Ass. nova Subasocijacije: a. aceretosum b. abietetosum |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 84 <-- 84 --> PDF |
V Red: PRUNETALIA SPINOSAE Tx. g. Sveza: Crataego-Corylion prov. (Asocijacija: Crataego-Coryletum mnscr.) VI Red: PALIURO-COTINETALIA (Doing-Kraft) Fuk. h. Sveza: Cotino-Cotoneastrion Fuk. (Asocijacija: Cotinetum coggygriae mnscr.) VII Red: RHAMNETALIA FALLACIS Ordo novum i. Sveza: Lonicero-Rhamnion All. nova Asocijacija: 12. Arcto-Sorbetum Ass .nova Asocijacija: 13. Ribesio-Loniceretum Ass. nova Asocijacija: 14. Cynancho-Rhamnetum (Fuk. et Stef.) emend. Razred: ALNO-POPULETEA Fuk. VIII Red: POPULETALIA ALBAE Br.-Bl. j. Sveza: Alno-Quercion roboris Ht s. 1. Asocijacija 15. Alnetum glutinosae (montan urn, prov.) k. Sveza: Salicion purpureae Moor Asocijacija: 16. Salicetum incanae Auct. Razred: QUERCETEA ROBORI-PETRAEAE Br.-Bl. et Tx. IX Red: CASTANEO-QUERCETALIA Nomen novum 1. Sveza: Quercion moesiacum All. nova Asocijacija: 17. Quercetum montanum Stef. Subasocijacija: a. Jagetosum X Red: LUZULO-FAGETALIA Nomen novum m. Sveza: Fagion moesiacum All. nova Asocijacija: 18. Musco-Fagetu m (Jovanović) Blečić Subasocijacija: galietosum rotundifolii Asocijacija: 19. Dryopteridi-Fagetum Fuk. Asocijacija: 20. Vaccinio-Fagetum Fuk. Subasocijacije: a.typicum b. luzuletosum luzulinae Razred: VACCINIO-PICEETEA Br.-Bl. XI Red: VACCINIO-PICEETALIA (Pawl.) emend. Br.-Bl. n. Sveza: Piceion illyrico-moesiacum All. nova Asocijacija: 21. Piceetum illyricum subalpinum (Ht) Subasocijacije: a. listeretosum (typicum) b. luzuletosum c. sorbetosum d. mughetosum e. (pinetosum silvestris) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 85 <-- 85 --> PDF |
o. Sveza: Blechno-Abietion Ali. nova Asocijacija: 22. Orchido-Abietetum Ass. nova Subasocijacije: a. piceetosum b. abietetosum p. Sveza: Pinion mughi (Pawl.) Ht. (Podsveza: Pinion mughi austroillyricum Fuk.) Asocijacija: 23. Pinetum mughi illyricum (Ht) (Mughetum illyricum prov.) Asocijacija: 24. Gentiano (punctata e) -Pinetum Ass. nova (Gentiano-Mughetum prov.) r. Sveza: Juniperion nanae Fuk. (Ovdje nije obrađena) Razred: EPILOBIETEA ANGUSTIFOLII Tx. et Prsg. XII Red: SAMBUCETALIA (Oberd. prov.) s. Sveza: Sambuco-Salicion (capraea) Tx. et Neum. Asocijacija: 25. Populeto-Salicetum Auct. (Capraeto-Tremuletum prov.) U ovom sistemu, među višim jedinicama — svezama i redovima, su provedene izvjesne manje korekcije (u izboru boljih, više odgovarajućih naziva), dopune i proširenja, što je nužno proisteklo iz rezultata florističkih i drugih analiza i komparacija asocijacija šuma i šibljaka tamošnjih područja. (Prilozi: 20 fotografija, 13 karata rasprostranjenosti pojedinih fitocenoza i popis literature). M e h a n o v i ć, S.: Fitocenološka diferencijacija nekih vrsta gljivica iz reda Uredinales na planinama Maglicu, Volujku i Zeelngori (Str. 293—299). Navedeni planinski masiv bio je dosad mikološki, gotovo neistražen. Na osnovi dijelom proučenog materijala sabranog u šumskim, livadnim i ostalim biljnim zajednicama tog područja je utvrđeno da je parazitna mikroflora Maglica, Volujka i Zelengore vrlo bogata i raznovrsna. Melampsora reticulatae Blytt, Coleosporium telekiae Thuemen i Pucciinia juckelii Syd. su nove vrste rđa za Jugoslaviju, a Puccinia asphodeli Moug. je nova vrsta za Bosnu i Hercegovinu. Osim spomenutih nalaza ima i drugih zanimljivih sa mikološkog gledišta. (Prilozi: 4 fotografije i popis lterature) . Dobrivojević, R.: Osnivanje i organizacija nacionalnog parka »Sutjeska « (Str. 301—304). Nacionalni park »Sutjeska« s ukupnom površinom od 17.500 ha proglašen je god. 1962. i funkcionira kao samostalna radna organizacija. Za izvršenje zadataka postavljenih zakonom i drugim propisima i pravilima nacionalnog parka postoje osnovne organizacijske jedinice i to: istorijsko odjeljenje, parkovsko-šumarski pogon, turističko-ugostiteljski pogon te pogon za lov i ribolov. Uz memorijalne prirodne spomenike, objekti prirode su najdragocjeniji fond nacionalnog parka, među kojima se osobito ističe prašuma Peručica. Sume pokrivaju oko 60"/o ukupne površine nacionalnog parka, dok su preostalo livade i planinski pašnjaci. (Prilozi: 2 fotografije). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Kako se vidi iz ovoga kratkog pregleda, u knjizi su obuhvaćeni glavni problemi i sistematski je sređen opsežni materijal prvenstveno zanimljiv s ekološko- fitocenološkog gledišta. Ima li se, međutim, na umu poznate mogućnosti primjene i korišćenja rezultata suvremenih fitosocioloških istraživanja i kartiranja u mnogim znanstvenim i gospodarskim oblastima, tada su utvrđene spoznaje višestruko vrijedne. Zasad, nažalost, neobjavljene fitocenološke tabele i vegetacijska karta te najavljena mikroklimatska i fenološka motrenja, pedološka karta i proučavanja iz drugih biološko-ekoloških disciplina predstavljati će logično produbljivanje problema i još će dokumentiranije obogatiti postignute rezultate. Ta publikacija predstavlja, između ostaloga, solidne temelje i ishodište kod rješavanja određenih pitanja iz oblasti zaštite prirode, oblikovanja pejsaža, korištenja prirodnih objekata te šire zaštite životne okoline čovjeka. Ti problemi postaju danomice sve aktualniji i akutniji ne samo u svijetu već i u našoj zemlji. Zato ovo skupno djelo može poslužiti kao poticaj za slično koordinirana specijalistička istraživanja iz raznih aktualnih oblasti u nacionalnim parkovima te ostalim prirodnim rezervatima i područjima Hrvatske i ostalih republika. S obzirom na cjelokupni sadržaj i priloge, publikacija se preporuča istraživačima iz biološko-ekoloških oblasti, uzgajivačima i drugim šumarskim stručnjacima, vrtnim arhitektima i urbanistima te svima onima koji ga namjeravaju očuvati i što racionalnije koristiti. Isto tako će u knjizi naći mnoštvo zanimljivosti svaki konzervator i ljubitelj prirode. Dr Stjepan Bertović |