DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 74 <-- 74 --> PDF |
prilikom postavljanja stanica vodio je računa o pokrivanju stanovitog teritorija gledajući to očima meteorologa-klimatologa, odnosno geografa, kako bi so dobio uvid u klimu toga područja, ne respektirajući posebno šumu i njezinu specifičnost u međuodnosu šuma-klima, klima-šuma. Imajući to u vidu nastojalo se je na inicijativu Instituta za šumarska istraživanja te Republičkog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu osnovati odgovarajući broj meteoroloških stanica unutar značajnijih šumskih područja kao paralela već postojećih agrometeoroloških stanica na proizvodnim površinama poljoprivrednih kombinata. Međutim, uz sve napore i nastojanja možemo konstatirati da vrijeme prolazi, a broj stanica ne samo da se ne povećava, već se je, i onako simboličan, smanjio. Ne mojemo biti zadovoljni stanjem koje momentano imamo, jer od tri silvo-meteorološke stanice koliko ih je radilo, radi i egzistira samo ona u Voćinu, dok su one u Jankovcu i Kamenjaci prestale radom. Ako navedemo da već niz godina radi u okviru Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom jedna stanica, a u okviru Šumarskog fakulteta u Zagrebu, u šumskom kompleksu u Lipovljanima (Opeke) i u Zalesini dvije stanice specijalne namjene, da danas u Nacionalnom parku Plitvička jezera ne radi niti jedna stanica (meteorološke stanice u Čorkovoj uvali, Pl. Ljeskovcu i Velikoj poljani prestale su radom) iscrpiti ćemo naša nabrajanja. Međutim, u šumarstvu, na temelju stečenih iskustava iz rada spomenutih stanica, nameće se pitanje organiziranja rada takvih stanica te je nužno potrebno voditi računa o čovjeku koji treba vršiti svakodnevno u tri termina mjerenja vrijednosti meteoroloških pojava. Budući se silvo-meteorološka sta si. 3 — Termohigrograf za danonoćno mjerenje temperature i relativne vlage zraka |