DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 72 <-- 72 --> PDF |
se nužno nameće potreba da stvorimo uslove koji će nam omogućiti uvid u vrijednosti tih meteoroloških elemenata. Prateći konstantno vrijednosti meteoroloških elemenata (temperature i zasićenosti zraka vodenim parama, temperature tla, količine oborina, insolaciju, potencijalne mogućnosti evapotranspiracije jačinu i smjer vjetra itd.) u stanju smo dati ocjenu klime nekog područja, areala, definirajući istu kao manje ili više povoljnu. U užem smislu riječi, šumara praktičara kao i naučnog radnika imperativno moraju zanimati elementi klime, posebno klime onoga područja na kojemu on djeluje i radi, bez obzira radi li se o klasičnom gospodarenju šumom ili pak introdukciji novih vrsta, uzgoju, šumskim melioracijama, zaštiti od erozije, obrani od požara, zaštiti od štetnika i bolesti itd. Prilikom razrade planova, bilo kratkoročnih ili dugoročnih, poznavanje elemenata klime dobro će doći prilikom određivanja izvjesnih rokova za početak ili svršetak izvjesnih zahvata, radova u šumi (sječa, izvlačenje, transport itd.). Poznavajući temperaturni i oborinski režim svoga područja šumar će moći prosuditi pod kojim temperaturnim uslovima će se odvijati izvjesni radovi u šumi i u kojoj su mjeri oni limitirani izvjesnim temperaturnim stanjima (vrijednosti apsolutnih minimalnih i maksimalnih temperatura zraka, te njihove amplitude, njihove srednje vrijednosti). Od ne male koristi biti će poznavanje temperaturnog režima tla, naročito prilikom pošumljavanja goleti ili pak površina koje su bile žrtve stihije požara pa prilikom proučavanja i obuzdavanja erozionih procesa, proizvodnje rasadnog materijala itd. SI. 2 — Termometri za mjerenje temperatura tla |