DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 71 <-- 71 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA I TEME METEOROLOGIJA U ŠUMARSTVU ŽELJKO CINDRIC, đipl. ing. U posljednje vrijeme u svim granama biljne proizvodnje faktor klimavrijeme sve više privlači pažnju stručnjaka kojima je osnovni i glavni cilj intenzifikacija proizvodnje i sve veća produktivnost. Bez svake je sumnje da faktor klima-vrijeme i u šumarstvu, u gospodarenju našim šumama, igra značajnu ulogu. Primjenjena meteorologija u vidu agro odnosno silvo-meteorologije, klimatologije pa mikroklimatologije nalazi puni sadržaj rada u izučavanju prizemnog sloja atmosfere u kojemu žive i razvijaju se biljni organizmi. Nisu, međutim, dovoljne konstatacije, već smatramo da neće biti suvišno da konkretiziramo mjesto i ulogu meteorologije. Gledajući šumu kao biljnu zajednicu u cjelini pa areal rasprostranjenja pojedinih biljnih-šumskih vrsta, respektirajući pri tome geografske koordinate te nadmorsku visinu, bez svake je sumnje da su klimatske prilike bile jedan od onih faktora koji je trajno utjecao na takav floristički sastav. Budući je klima nekoga područja rezultanta kompleksnog djelovanja i interakcije vremenskih stanja izraženih u vidu vrijednosti meteoroloških elemenata te njihovog trajanja i pojavljivanja u duljem vremenskom razdoblju, to SI. 1 — Mikroklimatska stanica u šumskoj sastojim |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 72 <-- 72 --> PDF |
se nužno nameće potreba da stvorimo uslove koji će nam omogućiti uvid u vrijednosti tih meteoroloških elemenata. Prateći konstantno vrijednosti meteoroloških elemenata (temperature i zasićenosti zraka vodenim parama, temperature tla, količine oborina, insolaciju, potencijalne mogućnosti evapotranspiracije jačinu i smjer vjetra itd.) u stanju smo dati ocjenu klime nekog područja, areala, definirajući istu kao manje ili više povoljnu. U užem smislu riječi, šumara praktičara kao i naučnog radnika imperativno moraju zanimati elementi klime, posebno klime onoga područja na kojemu on djeluje i radi, bez obzira radi li se o klasičnom gospodarenju šumom ili pak introdukciji novih vrsta, uzgoju, šumskim melioracijama, zaštiti od erozije, obrani od požara, zaštiti od štetnika i bolesti itd. Prilikom razrade planova, bilo kratkoročnih ili dugoročnih, poznavanje elemenata klime dobro će doći prilikom određivanja izvjesnih rokova za početak ili svršetak izvjesnih zahvata, radova u šumi (sječa, izvlačenje, transport itd.). Poznavajući temperaturni i oborinski režim svoga područja šumar će moći prosuditi pod kojim temperaturnim uslovima će se odvijati izvjesni radovi u šumi i u kojoj su mjeri oni limitirani izvjesnim temperaturnim stanjima (vrijednosti apsolutnih minimalnih i maksimalnih temperatura zraka, te njihove amplitude, njihove srednje vrijednosti). Od ne male koristi biti će poznavanje temperaturnog režima tla, naročito prilikom pošumljavanja goleti ili pak površina koje su bile žrtve stihije požara pa prilikom proučavanja i obuzdavanja erozionih procesa, proizvodnje rasadnog materijala itd. SI. 2 — Termometri za mjerenje temperatura tla |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Poznavanje oborinskog režima poslužiti će stručnjaku kao neophodna orijentacija. Količinu oborine koje padnu u toku godine u vegetacionom periodu iil pak u vrijeme najintenzivnijih radova u šumi, broj kišnih dana, visinu i trajanje snježnog pokrivača moramo znati ako imamo na umu rad u šumi i poteškoće s kojim se susrećemo na tom radu. Zasićenost zraka vodenim parama unutar šume u znatnoj mjeri odstupa od one vrijednosti koju dobijemo na otvorenom prostoru, a u neposrednoj je vezi s intenzitetom evapotranspiracionih procesa, kao i vlažnošću tla, suhoćom puteva, te je i o tome potrebno voditi računa tim više što svaki zahvat unutar šume ima naročitoga odraza upravo na vrijednosti toga elementa. Neracionalnom eksploatacijom šuma ili pak pogrešnim uzgojem mogu se otvoriti vrata trajnom procesu degradiranja uslova razvoja i rasta posmatrajući to s aspekta izmjene klimatskih — mikroklimatskih uslova. Na našim šumskim područjima trebalo bi aktualizirati fenološka motrenja kao biološko-klimatsku komponentu, jer nam ta motrenja aktualno pokazuju na koji načiin su izvjesna vremenska stanja, sagledana kroz vrijednosti meteoroloških elemenata, djelovala na pojavu izvjesne fenofaze, dakle na razvoj i rast određene šumske vrste. Ovakovim opažanjima trebala bi biti poklonjena u našem šumarstvu puna pažnja, tim više što za ovakova opažanja ne treba nekih većih izdataka u vidu nabavke opreme, već dobra volja i izvjesna metodika te minimalna sredstva za organizaciju. Svaki iole svjestan lugar mogao bi biti fenološki motritelj, jer su feno-faze toliko uočljive da njihovu pojavu nije teško registrirati. Govoreći o klimi-vremenu, odnosno spominjući meteorološke elemente te njihovu važnost za šumsku privredu u širem smislu riječi, potrebno je naglasiti da poznavanje vrijednosti meteoroloških elemenata za jedno šire područje može biti samo orijentacionog karaktera za šumara praktičara. Sve više se nameće potreba za poznavanjem klime pojedine šumske vrste na odgovarajućem užem području, staništu, te kroz tu prizmu traženje razjašnjenja o fenomenu pojave više biljnih vrsta na jednom malom arealu. Upravo pomoću vrijednosti meteoroloških elemenata i njihovih razlika na pojedinim staništima (šumskim zajednicama) dobiva se uvid u specifičnost unutar određene šumske zajednice, a ujedno i odgovor u kojoj je mjeri mikroklimatski faktor prisutan u razvoju i rastu te šumske vrste. Intenzifikacija proizvodnje zahtijeva poznavanje i stvaranje optimalnih uvjeta uzgoja ili obratno zahtijeva poznavanje svih onih faktora koji ulaze u taj mozaik uvjeta. O tome će ovisiti da se kod gospodarenja u uzgoju šuma ne dozvoli da izvjesni zahvati u šumskim sastojinama, na određenim (specifičnim) položajima, pogoršavaju ne samo mikroklimatski režim, već i zemljišno obrambeni režim. Štete učinjene u prošlosti ,npr. ogoljevanjem, nacionalnom sječom, uzgojem, šumskim požarima, osjećamo danas, a taj problem će uvijek biti prisutan. Da bi ponovno na opustjelim površinama uspjeli da se naseli i razvija nova biljna zajednica, potrebno je poznavati mikroklimu devastiranih površina kako bi se, poznavajući istu, stvorili uvjeti za ponovni rast šume, vodeći računa o mikroklimi koja rezultira kroz vrijednosti meteoroloških elemenata, kako u postojećem stanju, tako i u pojedinim fazama naših zahvata. Mreža postojećih meteoroloških stanica, u okviru meteorološke službe, bez svake sumnje po svojim podacima može poslužiti kod izrade i upoznavanja klime makro eventualno mezo-regije, međutim, kriterij koji je bio prisutan 157 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 74 <-- 74 --> PDF |
prilikom postavljanja stanica vodio je računa o pokrivanju stanovitog teritorija gledajući to očima meteorologa-klimatologa, odnosno geografa, kako bi so dobio uvid u klimu toga područja, ne respektirajući posebno šumu i njezinu specifičnost u međuodnosu šuma-klima, klima-šuma. Imajući to u vidu nastojalo se je na inicijativu Instituta za šumarska istraživanja te Republičkog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu osnovati odgovarajući broj meteoroloških stanica unutar značajnijih šumskih područja kao paralela već postojećih agrometeoroloških stanica na proizvodnim površinama poljoprivrednih kombinata. Međutim, uz sve napore i nastojanja možemo konstatirati da vrijeme prolazi, a broj stanica ne samo da se ne povećava, već se je, i onako simboličan, smanjio. Ne mojemo biti zadovoljni stanjem koje momentano imamo, jer od tri silvo-meteorološke stanice koliko ih je radilo, radi i egzistira samo ona u Voćinu, dok su one u Jankovcu i Kamenjaci prestale radom. Ako navedemo da već niz godina radi u okviru Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom jedna stanica, a u okviru Šumarskog fakulteta u Zagrebu, u šumskom kompleksu u Lipovljanima (Opeke) i u Zalesini dvije stanice specijalne namjene, da danas u Nacionalnom parku Plitvička jezera ne radi niti jedna stanica (meteorološke stanice u Čorkovoj uvali, Pl. Ljeskovcu i Velikoj poljani prestale su radom) iscrpiti ćemo naša nabrajanja. Međutim, u šumarstvu, na temelju stečenih iskustava iz rada spomenutih stanica, nameće se pitanje organiziranja rada takvih stanica te je nužno potrebno voditi računa o čovjeku koji treba vršiti svakodnevno u tri termina mjerenja vrijednosti meteoroloških pojava. Budući se silvo-meteorološka sta si. 3 — Termohigrograf za danonoćno mjerenje temperature i relativne vlage zraka |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 75 <-- 75 --> PDF |
nica nalazi unutar šumskog kompleksa to uvelike otežava takav način rada. Imajući to u vidu, moramo uskladiti i opremljenost takve stanice odgovarajućim instrumentima, a isto tako i program rada takvih stanica. To znači, snabdjeti stanice takvim instrumentima koji neće zahtijevati svakodnevno motrenje, već jednom tjedno, što bi praktično značilo prisustvo čovjeka na stanici svega jednom u sedam dana, dok bi se mjerenja palih količina oborina moglo vršiti jednom mjesečno. Shodno tome trebao bi se prilagoditi i način kontrole ispravnosti rada instrumenata kao i verifikacije podataka. Zbog aktualnosti i akutnosti rješavanja problema zaštite od šumskih požara, smatram za potrebno da objasnim mjesto i ulogu meteorološke nauke. Bez svake je sumnje da je pojava šumskih požara usko povezana s vremenskim prilikama, preciznije rečeno ovisi o količini oborina u stanovitom vremenskom razdoblju, režimu temperatura tla i zraka, zasićenosti zraka vodenom parom te vlažnošću tla i listinca koji tlo pokriva. Pored toga, nužno je potrebno pratiti razvojne stadije šumskog drveća (feno-faze) budući je i taj po- L.-. , -°-´ SI. 4 — Kišomjer za mjerenje količina oborina u duljim vremenskim razdobljima |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 76 <-- 76 --> PDF |
datak nužno potreban. Poznavanje smjera, jačine i brzine vjetra nužno je kako prilikom procjene mogućnosti pojave požara, tako i u časovima gašenja istoga. Pored svega do sada iznesenoga, uloga meteorologa-prognostičara dopuniti će naša saznanja o vremenskim stanjima koja vladaju na stanovitom području, odnosno koja će na tim područjima vladati. Ovaj podatak biti će naročito dragocjen upravo u časovima kada je u toku gašenje požara. Bez obzira na uzroke pojave požara, od najveće je važnosti preventiva, tj. da se na vrijeme poduzmu mjere kojima je cilj da se spriječi pojava požara ili da se već nastali požar lokalizira i likvidira. U zemljama gdje je razvijena protivpožarna služba, uloga meteorologije sadržana je u davanju prognoza koje imaju za cilj da se u datome momentu pravovremeno upozori, na temelju vrijednosti meteoroloških elemenata, na posrednu ili neposrednu opasnost od šumskih požara. Postoji niz metodika kojima se služi prilikom prognoziranja mogućnosti pojave požara (N i e s t o r ova, Cromerova, Ängströmova), međutim, o bilo kojoj odnosno kakvoj metodici se radi, imperativ je postojanje izvjesnog broja meteoroloških stanica u šumskim područjima, budući je jedino na taj način moguć uvid u vrijednosti meteoroloških elemenata u datom vremenskom razdoblju. Ovim kratkim prikazom pokušao sam svratiti pažnju na značenje meteorologije u šumarstvu, točnije u šumskoj proizvodnji odnosno u gospodarenju šumama, te smatram da time nije iscrpljena problematika, već otvorena vrata da se shvati nužnost prihvaćanja iste kako od strane šumara praktičara, tako i naučnih radnika. |