DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 64 <-- 64 --> PDF |
ganjem njihove ukupne težine u svježom slanju. Osim registracije korova, konstatiran je i postotak posušenih biljaka četinjača na kraju vegetacijske sezone, s ciljem da se utvrdi eventualna fitotoksičnost herbicida. Rezultati pokusa su sabrani i daju se u prosječnim vrijednostima za 1 m- u slijedećoj tabeli. Sredstvo TREFLAN BALAN Kontrola Kombinacija I II III IV V VI VII Broj korova na 1 m2 50 44 20 58 24 19 82 Težina korova u g/m2 323 245 210 519 470 455 824 % zakorovljenosti 39 30 25 63 57 55 100°/o Prvi korovi na plohama tretiranim Tref lanom i Balanom pojavili su se oko 4—5 tjedana kasnije nego na netretiranim površinama. Registracija mase korova na svim plohama izvršena je 7—8 tjedana nakon tretiranja. U to su vrijeme korovi na tretiranim površinama bili u stadiju 3—4 lista, dok su na netretiranim plohama bili u stadiju cvatnje. Treba napomenuti, da je znatno manje korova bilo u rasadnicima (Jastrebarsko i Zelendvor) u kojima je vršena redovna međuredna kultivacija zemljišta. U tim je rasadnicima produženo djelovanje herbicida za približno 2 tjedna. To se pripisuje svojstvu ovih herbicida da djeluju putem isparavanja koje se, svakako, smanjuje prekidanjem pokorice. U rasadnicima u Jastrebarskom i u Šljukin gonu, nakon prestanka djelovanja Treflana i Balana, odnosno nakon masovne pojave korova, primjenjen je Gramoxon pomoću kojeg je, uz daljnju međurednu kultivaciju zemljišta, rasadište održavano čistim od korova. Okularnom ocjenom herbicidnog djelovanja Treflana i Balana u sva četiri rasadnika, konstatirano je da su plohe tretirane Treflanom manje zakorovljene, nego one tretirane Balanom. Ovu grubu ocjenu potvrđuju i numerički podaci iz gornje tabele. Kod registracije korovske vegetacije uočeno je i to, da oba sredstva nisu djelovala na slijedeće korovske biljke iz sjemena: Cap- sella bursa pastoris (ob. rusomača, pastirska torbica), Raphanus raphanistrum(divlja repica), Achillea millefolium (stolisnik), Cirsium arvense (osjak) i Rumex sp. Navedeni su korovi među registriranima bili najzastupljeniji (do 90"/o). Od ostalih korova pojavili su se oni, iz zaoranih busenova ili rizomatskih ostataka korova u tlu, na koje ova sredstva ne djeluju. Kod razmatranja gornje tabele uočava se i to, da povećanjem koncentracije jednog i drugog preparata pada broj i težina korovskih vrsta. Ove podatke treba, međutim, promatrati paralelno sa postocima posušenih biljaka nakon presadnje. Sadnice četinjača su pregledane i prebrojene na kraju vegetacijske sezone kada je utvrđeno da pokusne dozacije Treflana nisu djelovale fitotoksično ni na jednu od 6 promatranih vrsta. Postoci posušenih biljaka četinjača kreću se od 1,7—3,2% za Treflan, što se može i zanemariti jer se kreću unutar uobičajenog postotka posušenih biljaka nakon presadnje. Postoci posušenih biljaka četinjača kod Balana kreću se od 3,9—10,5% za sve vrste osim za smreku u Šljukin gonu (presadnja 1971. g.), za koju je dobiven podatak od 18% posušenih biljaka nakon presadnje. Međutim, ovaj podatak nije pouzdani znak da je Balan uzrokovao sušenje, jer u ostalim rasadnicima za običnu smreku nije dobiven tako visok postotak sušenja nakon presadnje na Balanom tretirano zemljište. |