DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 62     <-- 62 -->        PDF

NOVE MOGUĆNOSTI PRIMJENE HERBICIDA U RASADNICIMA
ČETINJAČA


HALAMBEK ing. MARIJA


Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko


UVOD


Suzbijanje korova u proizvodnji šumskog sadnog materijala ostaje i dalje
nepotpuno riješeno pitanje s jedne strane zbog sve većeg nedostatka fizičke
radne snage u vrijeme pljevljenja, a s druge strane zbog problema koji se postepeno
javljaju pri konstantnoj upotrebi uglavnom istih herbicida. Dosadašnja
upotreba herbicida u šumskim rasadnicima svodi se, manje više, na primjenu
preparata na bazi simazina i atrazina (simazin, gesatop, radokor, gesaprim,
radazin i dr.), kod čije uzastopne višegodišnje aplikacije dolazi do postepene
kontaminacije zemljišta s njihovim ostacima. Osim toga, ova sredstva ne
mogu se upotrijebiti za tretiranje nad svim vrstama četinjača, od kojih su posebno
osjetljive vrste ariš, duglazija i Pančićeva omorika. Budući da suzbijanje
korova primjenom herbicida postaje sve veća potreba, kako većih tako i
manjih rasadnika, Jugoslavenski institut za četinjače Jastrebarsko radi posljednjih
nekoliko godina, u okviru zadataka prema Poslovnom udruženju
šumsko privrednih organizacija u Zagrebu, na pronalaženju povoljnijih mogućnosti
za uništavanje korova u šumskim rasadnicima i u njezi šuma. U tu
svrhu od novijih preparata ispitani su talni herbicidi TREFLA N i BALA
N, a od kontaktnih herbicida GRAMOXON i REGLON, koji su
preporučljivi, da se uključe u program kemijskog suzbijanja korova u šumskim
rasadnicima radi izmjene vrsta herbicida na istoj površini. Od ispitanih
vrsta herbicida Gramoxon i Region imaju naročitu prednost, jer od njih gotovo
nema opasnosti zbog rezidua u tlu.


U daljem prikazu daje se pregled pokusa sa Treblanom i Balanom, opće
karakteristike navedenih herbicida te na osnovu vlastitih pokusa način njihove
primjene u šumskim rasadnicima.


PRIMJENA TREFLANA I BALANA U RASADNICIMA ČETINJAČA


Opće karakteristike:


Treflan i Balan su proizvodi američke firme Eli Lilly and Company, Indianopolis.
Oba preparata mogu se nabavili kod nas. U poljoprivredi se upotrebljavaju
kao selektivni herbicidi za određene kulture prije sjetve odnosno
presadnje (treflan za pamuk, šećer, repu, soju, mrkvu, grah, paradajz; balan
za duhan, lucerku, salatu i dr.).


Istraživanja su financirana iz sredstava Poslovnog udruženja šumsko-privrednih
organizacija u Zagrebu.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Treflan i balan su zemljišni herbicidi, koji se primjenjuju unošenjem u
površinski sloj zemljišta i djeluju kao »germicidi«, tj. djeluju na korove u momentu
njihovog klijanja.


Oba preparata proizvode se u obliku koncentrata za emulziju. Treflan je
žuto-crvene boje sa 26°/o aktivne supstance (trifluralina), a balan žutonaranđaste
boje sa 19,4°/o aktivne supstance (betrodina). LD 50"/o za štakora, za Treflan
iznosi 4.500 mg/kg, a za Balan 1.000 mg kg, što znači da su za radnika
koji vrši preskanje i rukuje s ovim sredstvima, uz primjenu osnovnih mjera
zaštite, gotovo bezopasni.


Treflan i Balan djeluju na veliki broj jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih
korova i suzbijaju višegodišnje korove samo ako su u fazi klijanja njihovog
sjemena. Ne djeluju na korove iz porodica Solanaceae i Composite te
na korove koji se razvijaju iz podzemnih organa.


Budući da ovi herbicidi djeluju na korove u fazi klijanja, vrlo je važno za
njihovu primjenu da se što ravnomjernije inkorporiraju u površinski sloj zemljišta
od približno 10—15 cm.


Pokusi sa Treflanom i Balanom u rasadnicima četinjača


Pokusi sa Treflanom i Balanom postavljeni su sa ciljem da se utvrdi:


— postoji li fitotoksično djelovanje ovih sredstava na biljke četinjače,
— najoptimalnija koncentracija sredstva i
— koeficijent efikasnosti za suzbijanje korovske vegetacije u rasadnicima.
Pokusne plohe postavljene su 1970. i 1971. godine u rasadniku Instituta u
Jastrebarskom, u Zelendvoru (Š. g. Varaždin), u Šljukin gonu (Š. g. Bjelovar)
i u Rakovici (Š. g. Karlovac). Oba su herbicida primjenjena u tri različite koncentracije.
Razrjeđenje sredstava s vodom odgovaralo je količini vode od 500
l/ha. Koncentracije su označene rimskim brojkama kako slijedi:


Treflan: I 2,4 l/ha Balan: IV 5,0 l/ha
II 3,6 l/ha „ V 7,5 l/ha
III 4,8 l/ha „ VI 9,5 l/ha


Kao sedma kombinacija u pokusu označena je kontrola, tj. netretirane površine.
Svaka kombinacija postavljena je na pokusnu plohu površine 4 m- to
je od slijedeće odjeljena netretiranim pojasom širine 1 m. Pokus je izveden u
tri repeticije. Od vrsta četinjača u pokusu su promatrani: obični bor, crni bor,
am. borovac, obična smreka, zelena duglazija i evropski ariš. Prskanje kombinacija
obavljeno je pomoću jedne prskalice sa polyjet dizom. Tlo je prethodno
poorano i potanjurano. Neposredno nakon prskanja obavljeno je rotoviranje
odnosno unakrsno tanjuranje, ovisno o tome kojim priključkom je rasadnik
raspolagao. Presadnja biljaka četinjača obavljena je istoga dana ili drugoga
dana nakon prskanja s herbicidima. Nakon presadnje u rasadnicima je vršeno
(osim u rasadniku u Rakovici) redovito međuredno prašenje zemljišta sa standardnim
kultivatorima.


Rezultati pokusa i diskusija


Rezultati primjene Treflana i Balana registrirani su na tretiranim i kontrolnim
plohama prebrojavanjem izniklih korova po vrsti i učešću, a zatim va




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 64     <-- 64 -->        PDF

ganjem njihove ukupne težine u svježom slanju. Osim registracije korova,
konstatiran je i postotak posušenih biljaka četinjača na kraju vegetacijske sezone,
s ciljem da se utvrdi eventualna fitotoksičnost herbicida. Rezultati pokusa
su sabrani i daju se u prosječnim vrijednostima za 1 m- u slijedećoj tabeli.


Sredstvo TREFLAN BALAN Kontrola
Kombinacija I II III IV V VI VII
Broj korova na 1 m2 50 44 20 58 24 19 82
Težina korova u g/m2 323 245 210 519 470 455 824
% zakorovljenosti 39 30 25 63 57 55 100°/o


Prvi korovi na plohama tretiranim Tref lanom i Balanom pojavili su se oko
4—5 tjedana kasnije nego na netretiranim površinama. Registracija mase korova
na svim plohama izvršena je 7—8 tjedana nakon tretiranja. U to su vrijeme
korovi na tretiranim površinama bili u stadiju 3—4 lista, dok su na netretiranim
plohama bili u stadiju cvatnje. Treba napomenuti, da je znatno manje
korova bilo u rasadnicima (Jastrebarsko i Zelendvor) u kojima je vršena redovna
međuredna kultivacija zemljišta. U tim je rasadnicima produženo djelovanje
herbicida za približno 2 tjedna. To se pripisuje svojstvu ovih herbicida
da djeluju putem isparavanja koje se, svakako, smanjuje prekidanjem pokorice.


U rasadnicima u Jastrebarskom i u Šljukin gonu, nakon prestanka djelovanja
Treflana i Balana, odnosno nakon masovne pojave korova, primjenjen
je Gramoxon pomoću kojeg je, uz daljnju međurednu kultivaciju zemljišta,
rasadište održavano čistim od korova.


Okularnom ocjenom herbicidnog djelovanja Treflana i Balana u sva četiri
rasadnika, konstatirano je da su plohe tretirane Treflanom manje zakorovljene,
nego one tretirane Balanom. Ovu grubu ocjenu potvrđuju i numerički
podaci iz gornje tabele. Kod registracije korovske vegetacije uočeno je i to,
da oba sredstva nisu djelovala na slijedeće korovske biljke iz sjemena: Cap-
sella bursa pastoris (ob. rusomača, pastirska torbica), Raphanus raphanistrum(divlja repica), Achillea millefolium (stolisnik), Cirsium arvense (osjak) i Rumex
sp. Navedeni su korovi među registriranima bili najzastupljeniji (do 90"/o).
Od ostalih korova pojavili su se oni, iz zaoranih busenova ili rizomatskih ostataka
korova u tlu, na koje ova sredstva ne djeluju. Kod razmatranja gornje
tabele uočava se i to, da povećanjem koncentracije jednog i drugog preparata
pada broj i težina korovskih vrsta. Ove podatke treba, međutim, promatrati
paralelno sa postocima posušenih biljaka nakon presadnje.


Sadnice četinjača su pregledane i prebrojene na kraju vegetacijske sezone
kada je utvrđeno da pokusne dozacije Treflana nisu djelovale fitotoksično ni
na jednu od 6 promatranih vrsta. Postoci posušenih biljaka četinjača kreću se
od 1,7—3,2% za Treflan, što se može i zanemariti jer se kreću unutar uobičajenog
postotka posušenih biljaka nakon presadnje. Postoci posušenih biljaka
četinjača kod Balana kreću se od 3,9—10,5% za sve vrste osim za smreku u
Šljukin gonu (presadnja 1971. g.), za koju je dobiven podatak od 18% posušenih
biljaka nakon presadnje. Međutim, ovaj podatak nije pouzdani znak da je
Balan uzrokovao sušenje, jer u ostalim rasadnicima za običnu smreku nije dobiven
tako visok postotak sušenja nakon presadnje na Balanom tretirano zemljište.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Zaključci


Upoređujući podatke pokusa sa Treflanom i Balanom o njihovom djelovanu
na korove kao i podatke o posušenim biljkama četinjača, zaključuje se da
Treflan za potrebe šumskih rasadnika ima bolje herbicidno djelovanje, a da je
za biljke četinjača praktično bezopasan. Balan, zbog prilično manjeg herbicidnog
efekta dobivenog ovim pokusima, kao i zbog relativno većeg postotka posušenih
biljaka četinjača, ne bi se mogao preporučiti za primjenu u šumskim
rasadnicima.


Treflan se preporuča za tretiranje tla u rasadnicima prije presadne biljaka
četinjača i to u dozaciji do 4,8 l/ha, koja je u pokusima dala najbolje rezultate
i nije pokazala toksično djelovanje.


Prednosti primjene Treflana su u tome što potiskuje korove u vrijeme nakon
presadnje, kada su u rasadniku aktualni drugi poslovi oko sjetve i prihranjivanja,
što je on odgovarajuće sredstvo koje uspješno zamjenjuje primjenu
simazina i što je kod njegove upotrebe dozvoljena međuredna kultivacija zemljišta
koja dapače povoljno djeluje na produžetak vremena njegove efikasnosti.


Preporuke za praktičnu primjerni Treflana


Za uspješnu primjenu Treflana treba obratiti pažnju na slijedeće:


— Primjenjuje se na poorano i dobro usitnjeno zemljište (tanjurača ili rotovator);
— Doze za primjenu su 2,4—4,8 l/ha;
— Prskanje se obavlja u emulziji sa vodom — 600 l/ha;
— Nakon prskanja Treflan se treba ODMAH inkorporirati (umiješati) u
tlo koje će biti naročito ravnomjerno i dobro izmiješano pomoću rotovatora.
Ako se tlo tanjura, potrebno je izvesti dva unakrsna tanjuranja na dubini 10—
15 cm;
— Presadnja biljaka četinjača može se obaviti istoga dana;
— Nakon presadnje preporuča se međuredno prašenje zemljišta svakih
10—15 dana.
PRIMJENA GRAMOXONA I REGLONA TJ ŠUMSKIM RASADNICIMA


Gramoxone (paraquat) i Reglone (diquat) su herbicidi otkriveni 1955. god.
u Velikoj Britaniji (»Plant Protection Limited«). Danas se ova dva herbicida
upotrebljavaju gotovo u svim zemljama svijeta i gotovo za sve vrste kultura.
Kod nas u poljoprivredi imaju široku primjenu, dok se u šumarstvu tek uvode
u praksu u šumskim rasadnicima.


Prednosti njihove primjene su velika ušteda raspoložive radne snage i brzo
djelovanje. No, za dobru, uspješnu primjenu ovih sredstava potrebno je poznavati
njihova svojstva i način upotrebe.


Opće karakteristike:


Peraquat i diquat su derivati bipiridilium kiseline, i to:


Gramoxone-paraquat = dimetil-bipiridilium-dikrolid


Reglone-diquat = etilen-bipiridilium-dipromid.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Oba su kontaktni totalni herbicidi. Biljke ih brzo apsorbiraju putem lista
zbog čega ne mogu biti isprani kišom ili vodom nakon tretiranja. Djeluju odmah
kao desikanti (pospješuju gubitak vode iz biljke — isušuju) uništavajući
isključivo zelene dijelove jednogodišnjih i perenih korova, sprječavajući njihov
daljnji razvoj. Djelovanje je brže pri jačoj insolaciji i višim temperaturama
pa se pod vrlo povoljnim uvjetima prvi simptomi desikacije (venjenja, odnosno
sušenja) mogu primijetiti i nakon nekoliko sati. Za oblačnog i hladnijeg vremena
simptomi će se pojaviti relativno kasnije (2—7 dana). U momentu tretiranja
lišće korova treba biti suho. U protivnom tretiranje će biti manje efektno.
Osim ovoga, za vrijeme tretiranja s ovim kontaktnim herbicidima ne smije
puhati vjetar, jer bi se uz sve mjere opreznosti moglo dogoditi da sitne kapljice
budu prenesene na susjednu kulturu i izazovu oštećenja.


Gramoxone i Reglone su totalni herbicidi koji uništavaju sve zelene dijelove
biljaka. Samo u iznimnim slučajevima upotrebljavaju se selektivno. Razlika
među njima je jedino u tome što je Reglone mnogo aktivniji prema širokolisnom
rašću i često se upotrebljava na neobrađenim zemljištima i travnjacima,
gdje su širokolisni korovi veći problem. Gramoxone se prvenstveno upotrebljava
za uništavanje travnih korova, iako ima puni efekat i kod uništavanja
mnogih širokolisnih korova. Uništava jednogodišnje korove, klijance višegodišnjih
korova te s djelomičnim uspjehom razvijene višegodišnje korove, koji
naknadno regeneriraju.


Oba sredstva su efikasna i za uništavanje akvatičnih korova u kanalima.


Gramoxone i Reglone mogu se primijeniti pojedinačno ili pomiješani, ovisno
o sastavu korovske vegetacije, ili mogu biti korisno kombinirani s residualnim
herbicidima kao što su oni iz grupe triazina (simazin, gesaprim, radokor)
ili derivata uree.


Doze za upotrebu su od 3—5 lit/ha, ovisno o razvijenosti, otpornosti i gustoći
korova.


Oba ova herbicida inaktiviraju se odmah u dodiru s gotovo svim vrstama
tla jer dolazi do adsorpcije aktivne supstance na čestice gline. U pjeskovitim
tlima Gramoxone se inaktivira nešto polaganije. Ova sredstva, nakon primjene,
nemaju rezidualno djelovanje u tlu i bezopasna su za korjenje kultiviranog
bilja ili za kulturu koja će se naknadno saditi ili sijati. Nakon tretiranja međuredna
kultivacija — prašenje — zemljišta može se nesmetano obaviti.


Za praktičnu primjenu Gramoxona i Reglona važno je napomenuti i to da
spadaju među vrlo opasna (otrovna) sredstva. Toksičnost za Gramoxon je
LDBO = 157 mg/kg i neki ga ubrajaju među najopasnija herbicidna sredstva. Za
Region LD50 = 400—440 mg/kg.


Zbog toga kod rukovanja, manipulacije i uskladištenja ovih sredstava potreban
je oprez i strogo pridržavanje uputa.


Sredstva se moraju čuvati zaključana na suhom i hladnom mjestu ,odvojena
od prehrambenih namirnica ili hrane za stoku. Kod rada sa sredstvima
treba upotrijebiti zaštitnu opremu, a ako koncentrati i dođu do kože moraju
se odmah isprati. Kod prskanja treba paziti da se ne udiše magla. Zbog toga je
dobro da se na usta i nos stavi vlažna maska od gaze. Nakon rada lice i ruke
treba dobro oprati. Prskalice, također, treba oprati s deterđentom i vodom.
Prazna ambalaža ne smije se upotrebljavati u druge svrhe.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Primjena Gramoxona i Reglona:


Gramoxone i Reglone mogu imati široku primjenu u šumskim rasadnicima
i to u slijedećim fazama rada:


a) u predsjetvenoj pripremi sjemeništa,


b) prije nicanja i u toku nicanja šumskog sjemena,


c) u sjemeništu u toku čitave vegetacije i


d) u rasadištu.


Ad a) Prije sjetve sjemena. U sjemeništu prije sjetve može doći
u obzir primjena kontaktnih herbicida Gramoxona i Reglona ako su sjetvene
gredice priređene znatno prije sjetve i ako je postojeće plitko korovsko sjeme
izniklo i zakorovilo gredicu. U tom slučaju, cea 2—3 dana pred sjetvu, tretira
se površina gredice s Gramoxonom u količini 3 litre po ha razrijeđeno u 600
litara vode. Kako Gramoxon nema rezidualno djelovanje, sjetvu je moguće
obaviti bez opasnosti.


Ad b) Prije nicanja i u toku nicanja šumskog sjemena.
Nakon sjetve, odnosno 2—3 dana prije nicanja šumskog sjemena, može se primijeniti
Gramoxon ili Region u dozacijama kao naprijed navedeno. Za vrijeme
nicanja ne dolazi u obzir nikakva primjena herbicida. Nakon nicanja oba kontaktna
herbicida u dozi 3 l/ha mogu se upotrijebiti u sjemeništu za većinu četinjača
i to dok su u fazi uspravnih klijanaca, kojima još sjemene ljuske
zatvaraju kotiledone. Čim sjemene ljuske otpadnu, za klijance
nastupa period ekstremne osjetljivosti.


Spomenuto tretiranje je ispitano i primjenjeno u rasadniku Instituta za
četinjače, ali treba napomenuti da je određivanje vremena tretiranja dosta
delikatno zbog neujednačenog nicanja sjemena pojedinih vrsta (naročito onih
čije sjeme preleži) i pri tome je potreban veliki oprez.


Ad c) U sjemeništu u toku prve i druge vegetacije. Daljnje
tretiranje sjemeništa u toku prve i druge vegetacijske sezone moguće je i
preporuča se s Gramoxonom i Reglonom. Doze su opet 3—5 l/ha ovisno o stepenu
zakorovljenosti. Kako su oba herbicida desikanti, tj. spaljuju i suše nadzemni
dio biljke i nisu selektivni jer jednako uništavaju kulturne i korovske
biljke, moraju se upotrijebiti uz posebnu zaštitu četinjač
a. To se postiže posebnim prskalicama sa štitnicima za jednoredno i višeredno
prskanje. Ovo dolazi u obzir ako je sjemenište formirano na običnim gredicama
na mineralnom tlu i ako je sjetva obavljena u redove.


Ad d) U rasadištu . Oba kontaktna herbicida, Gramoxon i Regoln,
mogu se upotrijebiti u rasadištu svih vrsta četinjača direktnim međurednim
mlazom i to u toku čitave vegetacijske sezone. Osnovni preduvjet je iznikla
zelena masa korova. Doze i način primjene su isti kao i u sjemeništu. U rasadištu
je naročito praktična primjena herbicida u prvoj polovici vegetacijske
sezone kada se mora obavljati prihranjivanje i meduredna obrada tla. U drugoj
polovici vegetacije mogu se u rasadištu, za vrste koje to podnose, primijeniti
persistentna sredstva na bazi triazina (simazin, gesaprim, radokor i dr.).


Kod primjene Gramoxona ili Reglona u šumskim rasadnicima treba obratiti
pažnju na to, da se ne zanemari ručno ili mehaničko čišćenje korova u periodu
kada nije dopustivo tretiranje s herbicidima. Naime, prskanje s ovim


151




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 68     <-- 68 -->        PDF

kontaktnim herbicinima imati će puni efekat na svježe izniklim, a djelomično
i na razvijenim korovima. Preporučene doze od 3—5 l/ha dati će zadovoljavajuće
rezultate. Kod većine jednogodišnjih korova, kada su u fazi 3—4 prva listića,
najbolji se rezultati postižu kada su u stadiju kotiledona. Stariji jednogodišnji
korovi i nadzemni dijelovi višegodišnjih korova bit će sprženi i zaustavljeni
u rastu, ali će uglavnom preživjeti i ponovno potjerati. Kod prskanja
previše razvijenih i visokih korova postoji i opasnost da kapljice herbicida
s korova oštete i uzgajane biljke.


Učestalost prskanja tokom vegetacije uvjetovana je razvojem korovskih
populacija, ali ne bi trebalo da se ovi herbicidi primjenjuju više od 4—5 puta
u sezoni. Korove koji prežive dva prskanja treba smatrati rezistentnima i moraju
se ukloniti ručno.


Prskalice pogodne za primjenu Gramoxona i Region a.
Osnovni preduvjet prskalica za primjenu Gramoxona i Reglona je da rade pod
minimalnim pritiskom. Pod većim pritiskom čestice tekućine sitnije se raspršuju
i mogu strujom zraka biti odnesene na biljke kulture.


Jedno dobro rješenje prskalice dala je engleska firma »Plant Protection
Limited«, koja je ujedno i proizvođač Gramoxona i Reglona. Prskalica se zove
»UNIRO«, a predstavlja dotjeranu modifikaciju ranije preporučivane prskalice
»Xpando«. Pomoću »UNIRO« prskalice tretira se po jedan međured biljaka.


Prskalica ima 2 štitnika koji se mogu razmicati na razmake od 12—70 cm,
zatim »Vibrajet uređaj«, baterije i priključak na leđni rezervoar za tekućinu.


SI. 1 — Priključak za njegu s elementima za međuredno prskanje kontaktnih
herbicida. (Proizvodnja Friedrich von Rath)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Vibrajet prskajuća diza, ugrađena u prskalicu, specijalno je konstruirana
za mehaničko raspršavanje kapljica tekućine i za rad pod ekstremno niskim
pritiskom (slobodni pad od rezervoara do diže). Zadovoljavajuća disperzija
mlaza postiže se brzim osciliranjem diže.


Ista engleska firma izložila je na Velesajmu u Zagrebu traktorski priključak
sa 4 »UNIRO« elementa za prskanje međuredova.
Osim »UNIRO« prskalica za primjenu Gramoxona i Reglona, vrlo prikladno
rješenje daje i Friedrich von Rath iz Austrije. To je prskalica koja je


SI. 2 — Priključak za njegu s elementima za rasipanje granuliranog gnojiva i međurednu
kultivaciju zemljišta. (Proizvodnja Friedrich von Rath)


adaptirana kao priključak na traktor Ferguson Fe-35, a može se nabaviti preko
naših export-import poduzeća. Prskalica je smještena na jedan vrlo adaptivni
nosač, na kojem stoji rezervoar i 6 elemenata sa štitnicima i lijevcima za primjenu
herbicida. Pitanje pritiska riješeno je regulatorom pritiska na izlazu iz
rezervoara. Pomoću tog priključka tretira se u jednom hodu traktora 6 međuredova
biljaka ili četiri međureda i po pola staze sa svake strane. Osim međurednog
prskanja, moguće je obaviti s istim sistemom i površinsko prskanje
zemljišta tako da se montiraju pružne cijevi.


Na istom nosaču mogu se elementi mijenjati pa se umjesto rezervoara za
tekućinu može montirati bubanj s gnojivom i uređaj za rasipanje gnojiva te
elementi za međuredno prašenje zemljišta. Smatra se da je ova oprema jedno
od najkompletnijih rješenja za primjenu zaštitnih sredstava, gnojiva i za međurednu
obradu u šumskim rasadnicima.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 70     <-- 70 -->        PDF

SI. 3 — Stroj za vađenje presađenica s vibrlrajućom rešetkom.
(Proizvodnja Friedrich von Rath)


Zaključne napomene:


Gramoxon i Region preporučuju se za primjenu u šumskim rasadnicima.
Kod njihove primjene treba obratiti pažnju na slijedeće:



da se pazi na propisane doze i vrijeme aplikacije,
— da primjena bude pravovremena, tj. da korov ne bude razvijeniji od
3—4 listića,
— da se u sjemeništu i u rasadištu osigura zaštita uzgajanih biljaka pomoću
specijalnih prskalica sa štitnicima i
— da se kon tretiranja poduzmu mjere higijensko-tehničke zaštite radnika
prskača.
LITERATURA


1.
S. A. Evans and J. D. Fryer: WEED CONTROL HANDBOOK — Oxford and Edinburgh,
1968.
2.
Kišpatić J., Seiwerth V., Kovačević J., Ratz J.: KOROVI I HERBICIDI — Zagreb,
1969.
3.
H. Kurth: CHEMISCHE UNKRAUTBEKÄMPFUNG — 1968.
4.
FORESTRY GUIDE, Plant Protection.
5.
H. Pluquet: GRAMOXON ALS HERBIZID BEI DER VOR- UND NACH AUFLAUFBEHANDLUNG
IN DER FOSTBAUMSCHULE, Archiv für Forstw. Nr. 1,
1970.