DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Osim toga, na četinjačama dolaze kao oligofagne vrste: Archips piceana L. (savijač borovih iglica), Parasyndemis histrionana Froel. (savijač smrekovih izbojaka). Do porasta gustoće populacije ovih vrsta ne dolazi samo u jelovim sastojinama već i u nizinskim hrastovim sastojinama. Gotovo istovremeno počela je progradacija ovih vrsta iako su klimatski uslovi i biocenoze potpuno različite. Ove vrste se javljaju istovremeno, čak se i vrijeme eklozijc leptira poklapa bez obzira na cenozu. Ova činjenica me je ponukala da ispitam šta je zajedničko za jedinke ove vrste iz jelovih i hrastovih sastojina. Zbog toga sam izvršila neka opažanja, tj. uzgajala sam gusjenice iz jedne i druge cenoze kod iste temperature i vlage. Izračunala sam ukupnu sumu temperatura potrebnih za razvoj jedinki iz jednog i drugog tipa cenoze i utvrdila da se one poklapaju. Nešto veća suma temperatura potrebna je za razvoj kukuljica iz jelovih cenoza (istraživanja su još u toku). Od njih očekujemo mnogo više. Za sada ovo iznosim zato, da bi se skrenula pažnja na to da se utvrdi kada možemo očekivati porast gustoće populacije ovih vrsta. Treba skrenuti pažnju i na važnost klimatskih opažanja u vrijeme kad ove vrste oštećuju jele. Oligofagne vrste, koje dolaze na četinjačama, ne čine za sada veće štete na jeli. štete na smreci su znatno veće jer je Parasyndemis hystrionana — smrekin savijač, vrsta koja preferira smreku, a smreka je ugrožena i od Epiblematedella — savijača smrekovih iglica, koji je u 1970. god. dosegao svoju kulminaciju. Mineri izbojaka smreke već su nekoliko godina u porastu (Arguresthia glabratella i Argyresthia certella), što je znak lošeg fiziološkog stanja smreke. Osim navedenih štetnika, na smreci dolazi i veliki broj parazitskih vrsta gljiva, što nije predmet naših istraživanja. GEOMETRIDAE (grbice), koje dolaze u sastojinama jele, stalno su prisutne. Nisu nam poznate njihove gradacione krivulje, a njihova biološkoekološka svojstva znamo samo djelomično. Mimikrija kod ovih vrsta, u stadiju gusjenica, je jako dobro izražena te ih zbog toga teško zapažamo na iglicama jele. Uočljiva su jedino oštećenja. RASPORED ŠTETNIH VRSTA PO PLOHAMA U 1971. GODINI JE SLIJEDEĆI: Ploha I. Šumarija: Mr kopa lj — g. j. »Široka draga«. Familija TORTRICIDAE (SAVIJAČI): 1. Epinotia (Steganoptycha) nigricana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih pupova; oštetio je prosječno 10% pupova svih jela bez obzira na starost i etažu krošnje. 2. Epinotia (Steganoptycha) proximana H. S. (Syn. Epiblema p., Eucosma p.) — savijač jelinih iglica. Preferira vanjske dijelove krošnje. Utvrđene su 2—3 gusjenice po izbojku. |