DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 47 <-- 47 --> PDF |
SPEKTAR NEKIH ŠTETNIKA JELE U SR HRVATSKOJ KATICA OPALICKI, đipl. inž. Katedra za zaštitu šuma, šumarski fakultet Zagreb* UVOD Sušenje jele u šumama Gorskog Kotara i Like pripisuje se štetnom djelovanju moljca iglica (Argvresthia fundella F. R.). I zaista, ova je vrsta bila dominantna u našim jelovim sastojinama u periodu od 1965. do 1970. g. Međutim, nismo sigurni da je uzrok sušenja samo ova vrsta. Narušavanje biološke ravnoteže, bilo putem neracionalnog gospodarenja ili utjecajem abiotskih, a i biotskih faktora, od kojih neke u ovom radu opisujemo, zapravo je bilo uzrok porasta gustoće populacije ovog štetnika. Upravo zbog toga, radovi na invertarizaciji ostalih štetnika predstavljaju komponente, koje uz abiotske faktore mogu dati barem djelomičan odgovor na pitanje uzroka sušenja jele u šumama Gorskog Kotara i Like. Naravno, ovi štetnici koje smo do sada našli nisu i ne moraju biti jedini uzročnici sušenja, no u čitavom procesu sušenja jele, kao što se iz kasnijeg prikaza može vidjeti, njihova uloga je veoma velika. U daljnjem prikazu šteta i štetnika ne ću postupiti po standardnoj metodi iznošenja problema jer je problem poznat, već ću se ograničiti samo na rezultate mojih istraživanja. REZULTATI RADA Specifičnost ove teme zahtijevala je mnogo više istraživanja van naših zajedničkih ploha, a konačni rezultati rada primijenjeni su na te površine. Ranija moja istraživanja pokazala su, da na jeli dolazi veliki broj vrsta koje ranije nisu bile poznate kao štetnici, a neke se vrste prvi puta javljaju kod nas. Da bi se ovaj rad uspješno obavio, potrebno je bilo izvršiti determinaciju sakupljenih vrsta i morfološko-ekološka opažanja tih vrsta na području SR Hrvatske. Klimatske prilike u pojedinim lokalitetima uvjetuju i specifičan razvoj vrsta, što se donekle može komparirati sa podacima iz literature, ali ne u potpunosti. Težište naših istraživanja bilo je usmjereno na one vrste koje su prisutne u gotovo svim cenozama jele, čija je gustoća populacije bila najveća u protekle tri godine. Pokušala sam prikazati njihovu horizontalnu i verti * Ova istraživanja financiralo je Poslovno udruženje šumsko pirvrednih organizacija i Republički Savjet za naučni rad SR Hrvatske. |