DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 34     <-- 34 -->        PDF

»ostvaruje svoj osobni materijalni i moralni interes i pravo da se koristi rezultatima
svojega rada« . . . Potrebno je u tome razmotriti i taj problem, naime,
koji bi se kriteriji mogli postaviti da se utvrde rezultati rada radnog čovjeka
u šumskoj proizvodnji. Razmatranje ograničavamo na proizvodnju u tzv. klasičnim
šumama.


VIŠAK VRIJEDNOSTI U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI


Stvaranje i raspodjela. Vrijednost, u smislu radne teorije vrijednosti, kao
i višak vrijednosti izraz su proizvodnih odnosa u sistemima robne proizvodnje;
a ispoljavaju se na tržištu. U razvijenijem sistemu robne proizvodnje, kao što
je kapitalistički društveno privredni sistem, vrijednost se transformira u cijenu
proizvodnje, koja se sastoji iz cijene koštanja (uloženog minulog i sadašnjeg
rada) i prosječnog profita. U političkoj ekonomiji se cijena proizvodnje označava
uobičajenom formulom:


P = c+v+p


u kojoj »c« označava konstantni dio kapitala (minuli rad), »v« označava varijabilni
dio kapitala (sadašnji rad) a »p« označava prosječan profit. Sve ovo je
dobro poznato iz svih odgovarajućih udžbenika političke ekonomije.


Poznato je također da je društvena regulativna cijena poljoprivrednih
proizvoda ona koja se formira u najnepovoljnijim uvjetima (dakle ona s najvišom
cijenom koštanja), a danas je već jasno da je tako i u proizvodnji šumskih
proizvoda. Društvena regulativna cijena šumskih proizvoda, proizvoda
eksploatacije šuma, je ona sa najnepovoljnijih položaja, odakle je još potrebno
dobavljati te proizvode da bi se njima podmirile društvene potrebe.-


Eksploatacija šuma sama za sebe ima, u pravilu, obrtaj kraći od godinu
dana tj. veći od 1. U pogledu ulaganja kapitala ona se ravna prema općem zakonu
o prosječnom profitu. Raspon individualnih cijena proizvodnje šumskih
proizvoda, npr. jelovih pilanskih trupaca, može se kretati od nekog malog
iznosa s povoljnog položaja (mala udaljenost privlačenja — kao sinonim za
jeftino privlačenje — i jeftin transport), pa gotovo sve do blizu iznosa društvene
regulativne — tržne cijene. Što je tržna cijena pojedinog sortimenta
viša, to postoji mogućnost i za veće raspone cijene koštanja, odnosno za veće
raspone individualnih cijena proizvodnje. Upravo zbog toga, zbog tih raspona,
sve razlke između (visoke) društvene regulativne (tržne) cijene i nižih individualnih
cijena proizvodnje, ulaze u višak vrijednosti koji nazivamo renta
(kao kategorija političke ekonomije), odnosno »šumska taksa«, ili »cijena drva
u šumi na panju«. Prema tome, ukupan višak vrijednosti u šumskoj proizvodnj
se sastoji od (prosječnog) profita iz eksplotacije šuma (koji sebi prisvaja
eksploatator šuma) i razlike od individualne cijene prozvodnje do regulativne
(tržne) cijene, koju nazvamo renta (koju sebi prisvaja šumovlasnik). Ta se
razlika, renta, izračunava tzv. deduktivnom metodom, odnosno računskim načinom
prema postupku poznatom u našoj stručnoj literaturi pod nazivamo
»Barthina formula«.")


2) Vidi Z v. Potočić : Zakon vrijednosti u šumarstvu, Zbornik radova Ekonomska
fakulteta, knjiga IV, Zagreb 1958,;
Z v. Potočić : Prirodna i funkcija rente u šumskoj privredi, Šumarski list br.
9/10, 1961. s) Vidi Z v. Potočić : Političko ekonomska suština Barthine formule, Šumarski
list 1971., str. 355.