DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 34 <-- 34 --> PDF |
»ostvaruje svoj osobni materijalni i moralni interes i pravo da se koristi rezultatima svojega rada« . . . Potrebno je u tome razmotriti i taj problem, naime, koji bi se kriteriji mogli postaviti da se utvrde rezultati rada radnog čovjeka u šumskoj proizvodnji. Razmatranje ograničavamo na proizvodnju u tzv. klasičnim šumama. VIŠAK VRIJEDNOSTI U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI Stvaranje i raspodjela. Vrijednost, u smislu radne teorije vrijednosti, kao i višak vrijednosti izraz su proizvodnih odnosa u sistemima robne proizvodnje; a ispoljavaju se na tržištu. U razvijenijem sistemu robne proizvodnje, kao što je kapitalistički društveno privredni sistem, vrijednost se transformira u cijenu proizvodnje, koja se sastoji iz cijene koštanja (uloženog minulog i sadašnjeg rada) i prosječnog profita. U političkoj ekonomiji se cijena proizvodnje označava uobičajenom formulom: P = c+v+p u kojoj »c« označava konstantni dio kapitala (minuli rad), »v« označava varijabilni dio kapitala (sadašnji rad) a »p« označava prosječan profit. Sve ovo je dobro poznato iz svih odgovarajućih udžbenika političke ekonomije. Poznato je također da je društvena regulativna cijena poljoprivrednih proizvoda ona koja se formira u najnepovoljnijim uvjetima (dakle ona s najvišom cijenom koštanja), a danas je već jasno da je tako i u proizvodnji šumskih proizvoda. Društvena regulativna cijena šumskih proizvoda, proizvoda eksploatacije šuma, je ona sa najnepovoljnijih položaja, odakle je još potrebno dobavljati te proizvode da bi se njima podmirile društvene potrebe.- Eksploatacija šuma sama za sebe ima, u pravilu, obrtaj kraći od godinu dana tj. veći od 1. U pogledu ulaganja kapitala ona se ravna prema općem zakonu o prosječnom profitu. Raspon individualnih cijena proizvodnje šumskih proizvoda, npr. jelovih pilanskih trupaca, može se kretati od nekog malog iznosa s povoljnog položaja (mala udaljenost privlačenja — kao sinonim za jeftino privlačenje — i jeftin transport), pa gotovo sve do blizu iznosa društvene regulativne — tržne cijene. Što je tržna cijena pojedinog sortimenta viša, to postoji mogućnost i za veće raspone cijene koštanja, odnosno za veće raspone individualnih cijena proizvodnje. Upravo zbog toga, zbog tih raspona, sve razlke između (visoke) društvene regulativne (tržne) cijene i nižih individualnih cijena proizvodnje, ulaze u višak vrijednosti koji nazivamo renta (kao kategorija političke ekonomije), odnosno »šumska taksa«, ili »cijena drva u šumi na panju«. Prema tome, ukupan višak vrijednosti u šumskoj proizvodnj se sastoji od (prosječnog) profita iz eksplotacije šuma (koji sebi prisvaja eksploatator šuma) i razlike od individualne cijene prozvodnje do regulativne (tržne) cijene, koju nazvamo renta (koju sebi prisvaja šumovlasnik). Ta se razlika, renta, izračunava tzv. deduktivnom metodom, odnosno računskim načinom prema postupku poznatom u našoj stručnoj literaturi pod nazivamo »Barthina formula«.") 2) Vidi Z v. Potočić : Zakon vrijednosti u šumarstvu, Zbornik radova Ekonomska fakulteta, knjiga IV, Zagreb 1958,; Z v. Potočić : Prirodna i funkcija rente u šumskoj privredi, Šumarski list br. 9/10, 1961. s) Vidi Z v. Potočić : Političko ekonomska suština Barthine formule, Šumarski list 1971., str. 355. |