DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 32 <-- 32 --> PDF |
STVARANJE I RASPODJELA VIŠKA VRIJEDNOSTI U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI Prof. đr ZVONIMIR POTOČIĆ UVOD Mnogo puta nije na odmet ponovno osvježiti neke osnovne pojmovoe, očistiti ih od nahuka i patine, kako bi opet zablstali punom jasnoćom. Ovaj puta mislimo na ponovno utvrđivanje jasnoće distinkcije između dviju disciplina ekonomskih nauka, zmeđu političke ekonomije i ekonomske politike. Na to me navodi poneki slučajan susret i manje slučajan razgovor o pojedinim problemima šumarske ekonomike. Mnogi nesporazumi, mnoga različita mišljenja i shvaćanja proizlaze dijelom i iz tog razloga, što se jasnoća gledanja i razaznavanja uzroka ili posljedica, ili utjecaja pojedinih faktora otežava nedovoljnom distinkcijom onoga što je nužno i neizbježno od onoga što je ostavljeno slobodnoj odluci. A upravo je u tome osnovna razlika između tih dviju znanstvenih disciplina. Dok se politička ekonomija bavi otkrivanjem i objašnjavanjem najosnovnijih ekonomskih zakona, zakona jačih od onih što ih propisuju ljudi, administrativnih zakona, dotle se ekonomska politika bavi proučavanjem raznih mjera (sredstava, instrumenata) pomoću kojih se djeluje na privredne subjekte da bi se postigao neki određeni cilj.1) Kakav cilj će društvo sebi postaviti, i kakve će mjere primijeniti, društvo slobodno odlučuje, slobodno donosi svoje (administrativne) zakone i propise. Ekonomski zakoni, međutim, vladaju u društvu i privredi bez obzira na to, da li su u određenim okolnostima manje ili više dobrodošli. Slobodan manevarski prostor za formiranje privredne politike, a s obzirom na područje djelovanja ekonomskh zakona, jest redovno dosta velik. Ipak, često dolazi do sukoba pojedinih mjera ekonomske politike s ekonomskim zakonima. Takvi sukobi izazivaju neželjene poteškoće u privrednim zbivanjima. Najčešće se dešavaju sukobi na području cijena, i to sukobi između politike cijena (to je administrativan propis, mjera privredne politike) sa zakonom tržišta, tj. sa cijenama koje se formiraju na tržištu prema odnosu ponude i tražnje. Ipak, ondje gdje to nije neizbježno, najracionalnija su ona rješenja koja ne dovode do takvih sukoba. Ekonomski zakoni se pojavljuju u sve četiri sfere društvene reprodukcije: u sferi proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje. Svi oni nisu prisutni u svim društveno ekonomskim formacijama. Neki od njih su vezani uz robnu proizvodnju, kao npr. zakon vrijednosti, jedan od osnovnih ekonomskih zakona. Ima ih koji su karakteristični za pojedine ekonomske formacije. Takav jedan *) Jedan od poznatih pripadnika građanske škole političke ekonomije J. B. Say je tu razliku oako prikazao: ekonomski zakoni se odnose prema ljudskim zakonima kao željzna traverza prema paučini. 116 |