DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1972 str. 11     <-- 11 -->        PDF

svoje dobro sv. Helenu i počinje s uređivanjem toplica. Zemljište na kojemu
se kupalište danas nalazi bilo je prije dosta teško pristupačna močvarna
livada. Nakon uređenja zemljišta Šmidhen je dao zasaditi različito ukrasno
drveće i tako podigao ugodan park. Vrelo ima optimalnu biološku vrijednost
vode. Temperatura vode kreće se od 22° do 22,5°C, sadržaj mineralnih sastojaka
je ukupno 5 grama na 1 litru vode. Najviše ima sumpora i radona (emanacije
radiuma). Šmidhenovo kupalište je sumporno-radonska hipoterma
(prof. S. Goldner). Danas se u parku nalaze slijedeće vrste drveća:


Golosjemenjače (Gymnospermae):


1. Picea excelsa var. viminalis Link, obična smreka koje su ogranci drugog
reda produljeni i vise. U parku postoji više lijepih grupica stabala.
2. Pinus Strobus L., američki borovac. Uz asfaltnu cestu nailazimo na
mnoga stabla borovca koja su vrlo vitalna i rode plodom.
3. Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Pari., lavsonov pačempres, kalifornijsko
drvo. U parku dolaze dva primjerka koja dobro rastu.
4. Chamaecyparis pisifera var. squarrosa Beissn., pačempres kao gusti
grm ili manje drvo. U parku postoji jedan primjerak.
5. Thuja occidentalis L., obična američka tuja. U parku se nalazi mala
grupica stabala;
Kritosjemenjače (Angiospermae):


6. Platanus orientalis L., azijska platana. Uz sam bazen za kupanje raste
jedan lijepi primjerak opsega 263 cm.
7. Betula nigra L., riječna breza. Grupica od četiri primjerka nalazi se uz
zgradu restauracije.
8. Spiraea thunbergii Sieb, et Zucc, ukrasna suručica, grm do 1,5 m visine
iz Japana i Kine. U parku postoji mala grupica.
Napomena : Navedne su sve egzote koje su ostale u parku. Inače se
uz njih nalaze u parku i domaće vrste drveća kao što su: hrast lužnjak, evropski
ariš, malolisna lipa, obični jasen, obična breza, gorski javor, crna joha,
obični grab, klen, nizinski brijest. Od domaćeg grmlja dolazi obični šimšir,
crna hudika, crvena hudika, kalina zimzelena, obična bazga i dr.


Šmidhenovo kupalište prostire se sjeverozapadno od Samobora na površini
od 18 ha, udaljeno od Samobora oko 1,5 km. Taj lokalitet ima svoj
geografski naziv sv. Helena s aposlunom visinom od 145 do 160 m. Turističke
kvalitete područja sv. Helene ili u užem smislu »Šmidhenova kupališta«
su slijedeći:


1. Ljepota i romantičnost krajolika koji je smješten upravo na takvom
području koje po svojim bioklimatskim osebinama predstavlja sretnu kombinaciju
i vanredno pogodnu sredinu za rekreaciju (i bez kupališta). Prof.
dr Leo Trauner, naš istaknuti balneolog, naziva klimu ovdašnjeg kraja »ljekovitom
klimom« koja rezultira iz vanredno pogodnog odnosa između klimatskih
faktora te geomorfoloških i bioloških osobina ovog kraja.
2. Ljekovitost izvora (sumporovitost i radioaktivnost) pruža velike mogućnosti
da se tu stvori značajan balneološki-terapeutski centar.
3. Geografski položaj, zapravo izvanredno povoljna lokacija cijelog
objekta u odnosu na susjedni veliki grad, predstavlja važan momenat.