DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 9 <-- 9 --> PDF |
U Bistrac u je prema srednoj godišnjoj jačini prevladavajući južni smjer vjetra (S 19,0%) uz koji se javlja i jugozapadni vjetar (S 14,5%) i zapadni (W 12,5%). Na Medvednici , koja se navodi radi usporedbe, prevladava sjeverno-istočni vjetar uvjetovan pružanjem gorskog masiva. Srednji broj dana s jakim vjetrom u Bistrac u je manji nego u Zagrebu, a naročito na Medvednici, što navodimo samo kao grubu usporedbu, budući su niz i razdoblje motrenja različiti. Potrebno je naglasiti da bi trebalo na pojedinim područjima gdje dolaze parkovi provesti mikroklimatološka mjerenja i motrenja kroz dulji vremenski period, a tek onda bi se mogao dobiti potpuni pregled prilika u pojedinim parkovima u Samoboru. Ovu činjenicu treba uzeti u obzir kod izvođenja klimatografskih zaključaka budući da na području općine Samobor postoje nizovi od 10 godina samo za jednu stanicu. Zbog uvida u općenite klimatske prilike u okolišu Samobora prilažu se klimadijagrarni izrađeni u smislu H. Walter a (Dijagram 1). Podaci obih stanica odnose se na razdoblje motrenja od 1958—1967. godine. LITOLOŠKE I PEDOLOŠKE ZNAČAJKE PARKOVA SAMOBOR Većina Samoborskih parkova nalaze se na blagim i valovitim pristrancima koji su sastavni, u stvari rubni, dio podnožja Samoborskog gorja, a manji dio navedenih parkova nalazi se na zaravnjenim položajima koji su u geološkom smislu aluvijalne terase. Rubni dio je ispresijecan vodotocima i jarugama, a vidljivi su znaci i brazdaste erozije tla. Na takvu razvedenost u reljefu utjecao je svojim radom i čovjek te je na taj način pored prirodnih sila uvjetovao specifičnu pedogenezu i rasprostranjenost pojedinih tipova tala na istraživanom području. Prema V. Kranjc u (1961—1964. g.) i priloženoj litološkoj karti (karta 2) vidi se da užu zonu, u kojoj se nalaze parkovi Samobora, izgrađuje nekoliko različitih matičnih supstrata. Ilovače, gline i šljunci pleistocena pokrivaju usko područje lijevo od ceste Samobor — Bregana te rubno područje jugoistočno od Samobora. Holocenske naplavine različitih šljunaka, pijeska, gline i mulja, stvorenih u bližoj prošlosti kao i onih koje i danas donose potoci, nalazimo kako unutar već spomenutog područja tako i u samom Samoboru, a suvislu zonu čini usko područje koje se proteže od Samobora do Hamora. S lijeve i desne strane holocenske zone šire područje izgrađuju dolomiti, a mjestimično vapnenci i lapoviti vapnenci. Dolomiti su raspucani na površini, drobljivi te se lome u oštrobridno kršje. Na više mjesta izmjenjuje se s vapnenastim dolomitima ili dolomitnim vapnencima. Unutar spomenutog područja zastupljeni su dolomiti koji se drobe u vrlo sitnu drobinu i prašinu. To je tzv. dolomitni pijesak ili grus koji se kao matični supstrat razlikuje od jedre stijene istog mineralnog sastava. U vezi s ovom pojavom valja naglasiti da i unutar pleistocenske zone (ilovače, gline i šljunci u izmjeni), u kojoj su s obzirom na matični supstrat odnosno geološku podlogu rašireni tipovi tla pseudogleja, nalazimo mjestimično vapnence ili dolomite, odnosno tla koja su karakteristična za te supstrate. |