DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 88 <-- 88 --> PDF |
djelovanje šumarskih organizacija u Dalmaciji. Drvo, a i svi ostali direktni prihodi koje šumarske organizacije dobivaju s površina kojima gospodare, nisu svuda dovoljni da pokriju troškove potrebne za najnužniji upravni aparat službe održavanja šuma i šumskih zemljišta u postojećim uvjetima. Ti prihodi pogotovo nisu dovoljni za potrebna ulaganja u melioracione radove tih ogromnih površina, odnosno za proširenu reprodukciju. Općine, budući nerazvijene, također nisu u mogućnosti da za tu svrhu odvajaju sredstva pa je stoga došlo do situacije da šumarske organizacije, prepuštene same sebi, traže izlaz iz teškog stanja koje neminovno vodi u daljnju degradaciju službe i područja za koje ne snose krivicu. Dopunska sredstva za održavanje i unapređenje šumskih površina izdvajala su se ranije iz republičkih i kotarskih fondova za unapređivanje šumarstva. No, ona su postepeno smanjivana i konačno posve prestala priticati 1960. godine kada su ukinuta. Tako su šumarske organizacije Dalmacije, iako poznate po d e g r ad i ranom šumskom fondu i velikim površinama golog krša, stavljene u iste uvjete rada i privređivanja kao i šumarske organizacije s bogatim, tehnički vrijednim šumskim fondom u kontinentalnom dijelu zemlje. To predstavlja anomaliju do koje nije smjelo doći. Dok šumarske organizacije Dalmacije s jedne strane moraju obavljati svoju društvenu ulogu čuvarice i njegovateljice degradiranih šumskih površina i prema zajednici udovoljiti sve fiskalne obaveze, s druge strane nemaju u drvno i masi odgovarajućeg izvora prihoda niti za održavanje organizacije, a pogotovo ne za proširenu reprodukciju. Uloga, koju šuma ima u zaštiti od erozije jakih vjetrova i kiša, zaštiti puteva i objekata, ublažavanju temperaturnih ekstrema, poboljšavanju uvjeta pašarenja, stvaranju uvjeta za lov i lovni turizam, odnosno za turizam i rekreaciju uopće, daje šumarstvu Dalmacije karakter grane u kojoj druge privredne djelatnosti nalaze jedan od neophodnih uvjeta svojeg opstanka i razvoja. Uočljiviji, zapravo katastrofalni vid uništavan ja šuma su šumski požari. Povećani šumski požari u turističkom području su posljedica porasta turističkog prometa. Poznato je da za ljetne žege neoprezno ili namjerno odbačeni ooušak cigarete ili šibica lako zapale suhe borove iglice ili listinac, a vjetar za čas rasplamsa požar. Utvrđeno je da su baš turisti najčešći uzročnici ovih požara. U periodu od 1947. do 1959. godine bilo je ukupno 235 šumskih požara ili prosječno 18 godišnje, a u periodu od 1960. do 1964. godine, razdoblju koje obilježava nagli porast turističkog prometa, bilo je 430 požara ili prosječno godišnje 86 požara. Uništavanje šume požarima povećava se iz godine u godinu i uglavnom pogađa najkvalitetnije borove šume. Prema podacima Odsjeka narone obrane kotara Split, u razdoblju od 1962. do 1964. godine, požarom je zahvaćeno 2.123 ha borovih šuma. Šumarske organizacije u sadašnjim okolnostima nisu u stanju znatnije utjecati na smanjenje požara. Požari stoga i dalje haraiu i smanjuju šumski fond Dalmacije. Tako je i u 1968. godini na području Dalmacije bilo 56 šumskih požara u kojima je izgorjelo 622 ha, nretežno borove šume uz obalu. Šteta daleko premašuje vrijednost procijenjene drvne mase od 8.403,40 dinara. V 1971. godini zabilježeno je 327 slučajeva šumskih požara na površini od preko 7.000 ha. Istaknuti problemi nisu predmet razriješavanja samo za šumare Dalmacije, nego cijele šumarske struke pa i šire društvene zajednice. Po trećo j točci dnevnog reda govorio je predsjednik ing. H. Budimir. U svom izlaganju iznio je djelatnost dosadašnjeg Odbora sekcije i na kraju zamolio razrješenje dužnosti starog Odbora sekcije. Nakon diskusije, a na prijedlog ing. D. Žeravice i ing. D. Jedlovskog, prisutni su se suglasili da je Odbor u sastavu: ing. H. Budimir. predsjednik; ing. P. Schreiber, tajnik; M. Capalija, blagajnik, zadovoljio radom. Jednoglasnim izborom prisutnih članova usvojio je da Odbor sekcije u istom sastavu i s istim funkcijama pojedinaca nastavi rad i u daljnjem mandatnom razdoblju. U vezi četvrt e točke dnevnog reda, prisutni članovi diskutirali su i izjašnjavali se 0 različitim društvenim nroblemima sekciie. mogućnostima što aktivnijeg rada. češćeg sastajanja i upoznavanja kolega. U vezi toga, ing. H. Budimir oredložio je da se organizira zajednička posjeta erozionom području Muca. Sinja i pokusne erozione plohe u Hrvačima, gdje rpdove izvode šumarski stručniaci Općeg vodoprivrednog poduzeća u Splitu. Posjet |