DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 87 <-- 87 --> PDF |
va u Budimpešti. U svom izlaganju inž. D. Gorički iznosi da bi rad Društva trebalo uskladiti s potrebama operative; da se aktivnost Društva mora ispoljiti i na uzdizanju kadrova, razmatranju odnosa šumarstva i drvne industrije i niza pitanja koja su zanimljiva za ove dvije grane. Zahvaljujući se na časti što je proglašen počasnim članom Društva Vinkovci, inž. D. Tonković nadovezuje: »Mi produžujemo već dugu tradiciju ovog Društva. Naše šumarstvo uživa velik ugled i mi ga moramo očuvati. Pred nama je i proslava 100-te obljetnice Brodske imovne općine koja će zahtjevati opsežan rad i dosta angažiranja. Predlaže da Društvo zatraži od temeljnih organizacija osiguravanje prostorija za Društvo, arhivu i rad, a članove za sakupljanje povijesnog materijala. Inž. J. Filipović, DIK »Spačva« ističe da se u ovom području razvijala i drvna industrija i da će ove godine slaviti 15. godišnjicu. Skupština zatim daje razrješnicu starom U. O. i na prijedlog kandidacione komisije prihvaća novi U. O. u sastavu: Đ. Babogredac (predsjednik), A. Nedić, S. šarčević. S. Horvafcinović, F. Filipović, S. Tuškan, S. Pavlović, D. Krvavica, M. Sučić, F. Hrastović i Nadzorni odbor u sastavu: S. Srnić i F. Blazeoky. Materijali iz izvještaja i prijedlozi iz diskusije ušli su u zaključke Skupštine, a izraženi u pet točaka. B. B. GODIŠNJA SKUPŠTINA DIT-a SPLIT, SEKCIJA ŠUMARA Skupština sekcije šumara Društva inženjera i tehničara Split održana je dana 10. studenog 1971. godine. Predsjednik sekcije ing. H. Budimir zamolio je ing. D. Jedlovskog. jednog od najstarijih i najaktivnijih članova DIT-a Split, da rukovodi radom Skupštine što je iednosilasno prihvaćeno. Nakon toga je Skupština započela radom sa slijedećim dnevnim redom: 1. članstvo DIT-a Split; 2. Problemi struke; 3. Izbor novog i razrješenje dosadašnjeg Odbora sekcije; 4. Razno. Nakon diskusije po prvo j točci dnevnog reda, ustanovljeno je da u gradu Splitu postoji veći broj inženjera i tehničara šumarstva koji nisu obaviješteni o održavanju Skupštine jer mnogi rade van struke. Na području grada Splita radi oko 35 inženjera i tehničara. Zaključeno je da se pronađe mogućnost obavještavanja kolega, utvrde njihove adrese ili radna mjesta i da ih se uključi u članstvo i rad sekcije. Drug a točka dnevnog reda »Problemi struke« bila je predmet žive diskusije u kojoj su učestvovali svi prisutni članovi. Na temelju ove diskusije sastavljen je referat »Problematika šumarstva u Dalmaciji «, kojeg iznosima u cijelosti. Šumarstvo na području Dalmacije organizirano je, umjesto u 4, u 11 šumskih gospodarstava, 1 ustanovu za šumarstvo, 2 općinske referade, dok su područja otoka Visa i Lastova bez definiranog statusa šumarstva. Danas, dakle, djeluje u Dalmaciji 14 šumarskih organizacija ili općinskih referada čije se upravne površine kreću od samo 5.619 ha (Hvar) do 118.863 ha (Zadar). Razlozi koji su doveli do ovolike organizacione šarolikosti i usitnjenosti šumarskih organizacija su višestruki i međusobno ovisni, ali su dva dominantna i to: a) specifičnost šumarstva i prilika Dal macije; b) nedovoljna financijska baza šumar stva. Bez obzira na nepovoljnu strukturu površina kojima raspolaže šumarstvo, treba im pridavati odgovarajuću pažnju i važnost jer one čine 68% ukupne površine Dalmacije. Logično je da ovako velikom površinom treba dobro gospodariti, koristiti je na najracionalniji način i predati je budućim generacijama u daleko boljem stanju, nego li je ona sada. Čovjek i privreda ove regije za nju su životno zainteresirani. Upravo iz ove nrostranosti i devastiranosti proizlazi težina problema šumarstva za ovo područje. Šume vrše ovdje određenu ulogu s kojom je "pored šumarstva, posredno ili neposredno, vezan i čitav niz drugih djelatnosti. To su u prvom redu turizam i stočarstvo, specifično baš za ovo područje, a k tome ioš i posebno naglašena zaštitna uloga šume. Osnovni šumski proizvod u klasičnom šumarstvu — drvo, zbog degradiranosti šuma ne može biti baza za postojanje i 83 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 88 <-- 88 --> PDF |
djelovanje šumarskih organizacija u Dalmaciji. Drvo, a i svi ostali direktni prihodi koje šumarske organizacije dobivaju s površina kojima gospodare, nisu svuda dovoljni da pokriju troškove potrebne za najnužniji upravni aparat službe održavanja šuma i šumskih zemljišta u postojećim uvjetima. Ti prihodi pogotovo nisu dovoljni za potrebna ulaganja u melioracione radove tih ogromnih površina, odnosno za proširenu reprodukciju. Općine, budući nerazvijene, također nisu u mogućnosti da za tu svrhu odvajaju sredstva pa je stoga došlo do situacije da šumarske organizacije, prepuštene same sebi, traže izlaz iz teškog stanja koje neminovno vodi u daljnju degradaciju službe i područja za koje ne snose krivicu. Dopunska sredstva za održavanje i unapređenje šumskih površina izdvajala su se ranije iz republičkih i kotarskih fondova za unapređivanje šumarstva. No, ona su postepeno smanjivana i konačno posve prestala priticati 1960. godine kada su ukinuta. Tako su šumarske organizacije Dalmacije, iako poznate po d e g r ad i ranom šumskom fondu i velikim površinama golog krša, stavljene u iste uvjete rada i privređivanja kao i šumarske organizacije s bogatim, tehnički vrijednim šumskim fondom u kontinentalnom dijelu zemlje. To predstavlja anomaliju do koje nije smjelo doći. Dok šumarske organizacije Dalmacije s jedne strane moraju obavljati svoju društvenu ulogu čuvarice i njegovateljice degradiranih šumskih površina i prema zajednici udovoljiti sve fiskalne obaveze, s druge strane nemaju u drvno i masi odgovarajućeg izvora prihoda niti za održavanje organizacije, a pogotovo ne za proširenu reprodukciju. Uloga, koju šuma ima u zaštiti od erozije jakih vjetrova i kiša, zaštiti puteva i objekata, ublažavanju temperaturnih ekstrema, poboljšavanju uvjeta pašarenja, stvaranju uvjeta za lov i lovni turizam, odnosno za turizam i rekreaciju uopće, daje šumarstvu Dalmacije karakter grane u kojoj druge privredne djelatnosti nalaze jedan od neophodnih uvjeta svojeg opstanka i razvoja. Uočljiviji, zapravo katastrofalni vid uništavan ja šuma su šumski požari. Povećani šumski požari u turističkom području su posljedica porasta turističkog prometa. Poznato je da za ljetne žege neoprezno ili namjerno odbačeni ooušak cigarete ili šibica lako zapale suhe borove iglice ili listinac, a vjetar za čas rasplamsa požar. Utvrđeno je da su baš turisti najčešći uzročnici ovih požara. U periodu od 1947. do 1959. godine bilo je ukupno 235 šumskih požara ili prosječno 18 godišnje, a u periodu od 1960. do 1964. godine, razdoblju koje obilježava nagli porast turističkog prometa, bilo je 430 požara ili prosječno godišnje 86 požara. Uništavanje šume požarima povećava se iz godine u godinu i uglavnom pogađa najkvalitetnije borove šume. Prema podacima Odsjeka narone obrane kotara Split, u razdoblju od 1962. do 1964. godine, požarom je zahvaćeno 2.123 ha borovih šuma. Šumarske organizacije u sadašnjim okolnostima nisu u stanju znatnije utjecati na smanjenje požara. Požari stoga i dalje haraiu i smanjuju šumski fond Dalmacije. Tako je i u 1968. godini na području Dalmacije bilo 56 šumskih požara u kojima je izgorjelo 622 ha, nretežno borove šume uz obalu. Šteta daleko premašuje vrijednost procijenjene drvne mase od 8.403,40 dinara. V 1971. godini zabilježeno je 327 slučajeva šumskih požara na površini od preko 7.000 ha. Istaknuti problemi nisu predmet razriješavanja samo za šumare Dalmacije, nego cijele šumarske struke pa i šire društvene zajednice. Po trećo j točci dnevnog reda govorio je predsjednik ing. H. Budimir. U svom izlaganju iznio je djelatnost dosadašnjeg Odbora sekcije i na kraju zamolio razrješenje dužnosti starog Odbora sekcije. Nakon diskusije, a na prijedlog ing. D. Žeravice i ing. D. Jedlovskog, prisutni su se suglasili da je Odbor u sastavu: ing. H. Budimir. predsjednik; ing. P. Schreiber, tajnik; M. Capalija, blagajnik, zadovoljio radom. Jednoglasnim izborom prisutnih članova usvojio je da Odbor sekcije u istom sastavu i s istim funkcijama pojedinaca nastavi rad i u daljnjem mandatnom razdoblju. U vezi četvrt e točke dnevnog reda, prisutni članovi diskutirali su i izjašnjavali se 0 različitim društvenim nroblemima sekciie. mogućnostima što aktivnijeg rada. češćeg sastajanja i upoznavanja kolega. U vezi toga, ing. H. Budimir oredložio je da se organizira zajednička posjeta erozionom području Muca. Sinja i pokusne erozione plohe u Hrvačima, gdje rpdove izvode šumarski stručniaci Općeg vodoprivrednog poduzeća u Splitu. Posjet |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 89 <-- 89 --> PDF |
ne bi zahtijevao veća novčana sredstva, a doprinio bi međusobnom upoznavanju, aktivnosti i društvenom životu sekcije. Ing. Borić, rukovodilac Park-šume Marjan, predložio je da se održi društveni sastanak u lugarnici Marjana u svrhu zbližavanja članova sekcije, boljeg upozna van ja i nastavljanja tradicionalne kolegijalnosti i društvenosti šumarskih struč njaka. Qvaj je rfkaz sačinjen rema isni. k u ^jfi ^ skupštine DIT-a Split. & B. B. ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Ovaj broj je tiskan uz financijsku pomoć Republičkog fonda za naučni rad SRH — Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Maž.uranićev trg 11, tel. br. 444-206 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 150,00 N. d. Pojedinci 30,00 N. d., studenti i učenici 7,50 N. d. Inozemstvo 10 dolara USA — Tisak: Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoš«, Samobor 85 |