DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 87 <-- 87 --> PDF |
va u Budimpešti. U svom izlaganju inž. D. Gorički iznosi da bi rad Društva trebalo uskladiti s potrebama operative; da se aktivnost Društva mora ispoljiti i na uzdizanju kadrova, razmatranju odnosa šumarstva i drvne industrije i niza pitanja koja su zanimljiva za ove dvije grane. Zahvaljujući se na časti što je proglašen počasnim članom Društva Vinkovci, inž. D. Tonković nadovezuje: »Mi produžujemo već dugu tradiciju ovog Društva. Naše šumarstvo uživa velik ugled i mi ga moramo očuvati. Pred nama je i proslava 100-te obljetnice Brodske imovne općine koja će zahtjevati opsežan rad i dosta angažiranja. Predlaže da Društvo zatraži od temeljnih organizacija osiguravanje prostorija za Društvo, arhivu i rad, a članove za sakupljanje povijesnog materijala. Inž. J. Filipović, DIK »Spačva« ističe da se u ovom području razvijala i drvna industrija i da će ove godine slaviti 15. godišnjicu. Skupština zatim daje razrješnicu starom U. O. i na prijedlog kandidacione komisije prihvaća novi U. O. u sastavu: Đ. Babogredac (predsjednik), A. Nedić, S. šarčević. S. Horvafcinović, F. Filipović, S. Tuškan, S. Pavlović, D. Krvavica, M. Sučić, F. Hrastović i Nadzorni odbor u sastavu: S. Srnić i F. Blazeoky. Materijali iz izvještaja i prijedlozi iz diskusije ušli su u zaključke Skupštine, a izraženi u pet točaka. B. B. GODIŠNJA SKUPŠTINA DIT-a SPLIT, SEKCIJA ŠUMARA Skupština sekcije šumara Društva inženjera i tehničara Split održana je dana 10. studenog 1971. godine. Predsjednik sekcije ing. H. Budimir zamolio je ing. D. Jedlovskog. jednog od najstarijih i najaktivnijih članova DIT-a Split, da rukovodi radom Skupštine što je iednosilasno prihvaćeno. Nakon toga je Skupština započela radom sa slijedećim dnevnim redom: 1. članstvo DIT-a Split; 2. Problemi struke; 3. Izbor novog i razrješenje dosadašnjeg Odbora sekcije; 4. Razno. Nakon diskusije po prvo j točci dnevnog reda, ustanovljeno je da u gradu Splitu postoji veći broj inženjera i tehničara šumarstva koji nisu obaviješteni o održavanju Skupštine jer mnogi rade van struke. Na području grada Splita radi oko 35 inženjera i tehničara. Zaključeno je da se pronađe mogućnost obavještavanja kolega, utvrde njihove adrese ili radna mjesta i da ih se uključi u članstvo i rad sekcije. Drug a točka dnevnog reda »Problemi struke« bila je predmet žive diskusije u kojoj su učestvovali svi prisutni članovi. Na temelju ove diskusije sastavljen je referat »Problematika šumarstva u Dalmaciji «, kojeg iznosima u cijelosti. Šumarstvo na području Dalmacije organizirano je, umjesto u 4, u 11 šumskih gospodarstava, 1 ustanovu za šumarstvo, 2 općinske referade, dok su područja otoka Visa i Lastova bez definiranog statusa šumarstva. Danas, dakle, djeluje u Dalmaciji 14 šumarskih organizacija ili općinskih referada čije se upravne površine kreću od samo 5.619 ha (Hvar) do 118.863 ha (Zadar). Razlozi koji su doveli do ovolike organizacione šarolikosti i usitnjenosti šumarskih organizacija su višestruki i međusobno ovisni, ali su dva dominantna i to: a) specifičnost šumarstva i prilika Dal macije; b) nedovoljna financijska baza šumar stva. Bez obzira na nepovoljnu strukturu površina kojima raspolaže šumarstvo, treba im pridavati odgovarajuću pažnju i važnost jer one čine 68% ukupne površine Dalmacije. Logično je da ovako velikom površinom treba dobro gospodariti, koristiti je na najracionalniji način i predati je budućim generacijama u daleko boljem stanju, nego li je ona sada. Čovjek i privreda ove regije za nju su životno zainteresirani. Upravo iz ove nrostranosti i devastiranosti proizlazi težina problema šumarstva za ovo područje. Šume vrše ovdje određenu ulogu s kojom je "pored šumarstva, posredno ili neposredno, vezan i čitav niz drugih djelatnosti. To su u prvom redu turizam i stočarstvo, specifično baš za ovo područje, a k tome ioš i posebno naglašena zaštitna uloga šume. Osnovni šumski proizvod u klasičnom šumarstvu — drvo, zbog degradiranosti šuma ne može biti baza za postojanje i 83 |