DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 78 <-- 78 --> PDF |
cftcana &tcucna litecaiuca i ca6opl6l BOLETUS! DEL SERVICIO DE PLAGAS FORESTALES, br. 27, 1971. donosi: Aparisi, C: Bilješka o topolinoj vunastoj uši Phloeomyzus passerinii Signoret i pokusima njenog suzbijanja. Iznose se podaci o napadu ovog insekta na topole u Španjolskoj, karakteristike, oštećenja, opis štetnika, biologija, biljkehraniteljice i pokusi kemijskog suzbijanja. Preporuča se upotreba Malathiona i to prskanje 0,2%>-tnom vodenom otopinom i zaprašivanje 4°/o-tnim prašivom. Torres, J.: Značajna bolest alepskog bora na Balearima. Opisuju se glavne karakteristike gljive Diplodia pinea Desm.) Kickx. u vezi sa štetama u prirodnim sastojinama alepskog bora na Balearima, za vrijeme duge i intenzivne suše u drugoj polovici prošlog desetljeća. Espanol, F.: O nekim kornjašima vezanim uz kukuljičare (Bostrychidae), bjelikare (Lyctidae) i kuckare (Anobiidae). Iznose zapažanja o pet vrsta kornjaša koji žive zajedno sa raznim štetnicima drva. Ovi su kornjaši novi za španjolsku faunu, a osim toga pokazuju predatorske instinkte prema spomenutim štetnicima To su slijedeće vrste: Ogmoderes angusticollis Bris. (Colydiidae), vezana uz rod Scobicia, Lathrops sepicola Müll. (Cucujidae), pronađena u jednoj hrastovoj šumi, oštećenoj od požara i napadnutoj od kukuljičara i drugih ksilofaga, Lyphia tetraphylla Fairm. (Tenebrionidae), zapažena u hodnicima ksilofaga Xyloperthella picea 01. u mladom, tek osušenom stablu smokve, i konačno Enoplium serraticorne 01. i Tarsostenus univittatus Rossi, dva kornjaša iz familije Cleridae, predatori na kuckarima i bjelikarima. Uz morfološki opis, u tekstu se nalaze i crteži ovih kornjaša. Dafauce, C: Borba protiv štetnih insekata u šumama mediteranskog područja. Autor informira o aktualnoj situaciji u pogledu borbe protiv štetnih šumskih insekata. Izdvojeni su najvažniji insekti prema važnosti šteta, opsegu napadnutih površina i prisutnosti u pojedinim zemljama Mediterana. Zaključuje sa gospodar skim podacima o troškovima suzbijanja i godišnjim ulaganjima u šumsko-zaštitne radove. R o b r e d o, F.: Laboratorijski pokusi određivanja najdjelotvornijih insekticida protiv soja hrastova savijača (Tortrix viridana L., Tortricidae, Lepidoptera) otpornog na DDT). Za vrijeme posljednjih akcija protiv hrastova savijača zapažen je neobično nizak mortalitet gusjenica nakon tretiranja DDT-jem i Lindanom, koji se nije mogao pripisati tehničkim greškama i za koje se kasnije ustanovilo da je posljedica stečene otpornosti štetnika prema organoklornim insekticidima. Na gusjenice, otporne i neotporne prema DDT-ju, ispitano je djelovanje preparata u prahu s raznim organoklornim, fosfornim i karbamatnim insekticidima. Najdjelotvornijima su se pokazali fosforni kao i njihove kombinacije, zatim fosforni kombinirani s karbamatnim te karbamatni. Sevin je djelovao najslabije na otporne sojeve, iako je na neotpornim uzrokovao 96%-tni mortalitet u roku od pet dana, u koncentraciji od 7,5%. Dipterex, u koncentraciji od 5°/o, dao je slične rezultate, dok je Malathion uzrokovao otprilike jednaki mortalitet rezistentnih i nerezistentnih insekata u svim upotrebijenim koncentracijama. Enriquez, L.: Veličina čestica insekticida za zaprašivanje i njeno značenje za tretiranje. Istraživana je veličina čestica insekticidnog praha na njegovu efikasnost, uz konstantne ostale osobine (prividna i stvarna specifična težina, fluidnost, vlažnost, naboj zbog trenja, reakcija i priroda praha). Optimalnom se veličinom smatra ona, kod koje je efikasnost insekticida najveća, a njegov utrošak najmanji. S obzirom na ovu osobinu ispitivani su razni preparati. Osim toga, iz određenog su preparata uzeta tri uzorka da bi se dobili razni odgovarajući spektri distribucije čestica i tri različite srednje veličine. Najjače je djelovanje ustanovljeno kod praha s najmanjim česticama. Izvedeni su zaključci s obzirom na efikasnost prosječne veličine čestica, na gubitak preparata prilikom aplikacije zbog |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 79 <-- 79 --> PDF |
čestica koje su manje ili veće od određenih granica, na razliku u veličini čestica praha upotrijebljenog pomoću zrakoplova i terestričkih aparata te na zagađivanju okolnog ambijenta. Molina, J.: Modeli umjetnih gnijezda za insektivorne ptice u boricima pokrajine Soria. Autor prikazuje radove Instituta za zaštitu šuma u Madridu na zaštiti i povećanju populacije insektivornih ptica u raznim šumskim sastojinama postavljanjem umjetnih gnijezda. Iznosi podatke za borove šume (Pinus silvestris i P. pinaster) u pokrajini Sojia, osobito s obzirom na one ptice koje su prihvatile umjetna gnijezda za svoje gnijezdenje, brojnost svake od njih, vrijeme leženja jaja, period inkubacije, uzgoj i svojstva pojedinih legala te utjecaj raznih oblika i boja umjetnih gnijezda uzetih u pokus. Ledesma, L.: Bilješke o distribuciji i oštećenju od predatora jajnih legala borova četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) na stablima korzičkog crnog bora (Pinus laricio Poir) u doba kolosjeka i letvika. Autor daje podatke o razmještaju jajnih legala borova četnjaka na iglicama 30 stabala korzičkog crnog bora koji su svi, osim jednog, bili u dobi kolosjeka i letvika. Legla su klasificirana prema visini, ekspoziciji i udaljenosti od periferije krošnje. Općeniti je zaključak da ženke borova četnjaka za odlaganje jaja ne preferiraju neku određenu zonu krošnje te se može smatrati da su jajna legla raspoređena jednolično. Dobivena je srednja pogreška, koja nastaje zbog razlike u brojnosti legala koja su vidljiva i dohvatljiva sa zemlje i onih koja stvarno postoje i također su dohvatljiva, što ima praktično značenje za uništavanje jajnih legala u šumi Što se tiče legala koja su oštećena od raznih vrsta konjica (fam. Tettigonidae) zaključuje se da su takva legla također podjednako raspoređena na stablima. Cađahia, D.: Matsucoccus pini Green (Homoptera: Margarodidae). Opis i bionomija u Španjolskoj. Autor daje informaciju o znanstvenoj i gospodarskoj važnosti štitastih uši iz roda Matsucoccus u odnosu na razne vrste borova. U Španjolskoj je M. pini otkriven 1968. godine i do sada je nađen na slijedećim vrstama borova: Pinus silvestris L., P. laricio Poir i P. uncinata Ram. te vjerojatno na hibridnim formama potonje vrste sa P. silvestris L. U toku jedne godine razvije dvije generacije: jednu gamogenetsku u proljeće-ljeto, a drugu partenogenetsku u jesen-zimu. Radi se o fakultativnoj heterogoniji. Autor nadalje opisuje štete koje se javljaju u Srednjoj Evropi i na nekim manjim prostorima u španjolskim boricima Zapažena je parazitiranost štetnika, a od predatora se navode ptice Parus ater L., P. cristatus L. i Aegithalos caudatus L., koie se obilno hrane ženkama ove štitaste uši. Napomena. Ovo je prikaz posljednjeg broja španjolskog časopisa za zaštitu šuma »Plagas forestales«, koji više neće izlaziti zbog reorganizacije izdavača — Ministarstva poljoprivrede, Generalne direkcije za šumarstvo, lovstvo i slatkovodno ribarstvo. Redakcijski savjet najavio je pokretanje jednog sličnog časopisa koji bi tretirao istu problematiku kao i ovaj dosadašnji. I. Mikloš |