DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 76 <-- 76 --> PDF |
cSumac&ka &a& fete franca i Simpoziji U SARAJEVU održan je 8. i 9. decembra 1971. godine SIMPOZIJ — ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA, njihov značaj za razvoj nerazvijenih područja Jugoslavije sa ciljem da razmotri mogućnosti bržeg razvoja tih krajeva. Na osnovu podnesenih referata i diskusije SIMPOZIJ je usvojio slijedeće ZAKLJUČKE: 1. Nerazvijena područja u Jugoslaviji zauzimaju velika prostranstva na kojima šumarstvo i drvna industrija predstavljaju značajan potencijalni faktor za njihov daljnji, ubrzani razvoj. Porast pučanstva te porast nacionalnog dohotka po stanovniku ima svoju reperkusiju na povećanje potrošnje drva za industrijsku preradu i prema tome direktno utječe na daljnji razvoj šumarstva i prerađivačke industrije. To znači, da će se od jugoslavenskih šuma u budućnosti tražiti mnogo veći prihodi i aktivnosti, a što će opet tim šumama dati još veće značenje nego što ga danas imaju. 2. Društveno-političkc zajednice trebale bi da izrade posebne programe razvoja šumarstva i drvne industrije i politike angažiranja sredstava koja bi osigurala brži razvoj tih grana. Pri tome kod jednakih drugih uslova, nerazvijena područja trebala bi uživati prioritet. Isto tako treba kroz razvojnu politiku pronaći stimulanse za priticaj kapitala i kadrova u ta područja. 3. Gospodarenje u šumama u pravilu je ekstenzivno. Prirasti i prinosi su gotovo uvijek niži, nego što to omogućavaju ekološki uvjeti. Velike površine degradiranih šuma, također, u znatnoj mjeri smanjuju privredni potencijal tih područja. To sve ima za posljedicu i niski sječivi etat te predstavlja ujedno i kočnicu za daljnji razvoj industrije za preradu drveta. Radi boljeg korištenja prirodnih uvjeta, nužno je potrebno mijenjati dosadašnji način gospodarenja šumama, uvođenjem skupinastog i grupimičnog gospodarenja, što znači koncentraciju sječina i šumsko-uzgojnih radova, melioracijom i rekonstrukcijom degradiranih šuma te privođenjem šumskoj kulturi do sada neproduktivnih površina. Provođenjem ovih mjera može se u slcorijoj budućnosti očekivati znatno povećanje prirasta i obima sječa. 4. Osim proizvodnje drveta, šuma ima, pored ostalog, i neprocjenjivi značaj kao regulator vodnog režima, zatim u obrani od erozije i reguliranja plodnosti tla, kao i na pročišćavanju zraka i njegovom obogaćivanju kisikom te ne manju ulogu kao mjesto za rekreaciju stanovništva i razvoj turizma. Sve ove kao i druge općekorisne funkcije šuma do sada su bile premalo valorizirane i društvo je gotovo sve troškove za održavanje šuma ostavilo na brizi šumarskim organizacijama. To naročito pogađa nerazvijena područja. Zbog toga je nužno da se infrastrukturne investicije u šumarstvu (izgradnja šumskih puteva koji služe i javnom saobraćaju, pošumljavanje krša, goleti i neobraslih površina, melioracija i rekonstrukcija degradiranih šuma, šikara, šibljaka i si.) financiraju iz sredstava svih društveno-političkih zajednica, kao i udruživanjem sredstava zainteresiranih organa i organizacija. 5. Izgradnja šumskih saobraćajnica jedan je od prioritetnih zadataka šumarstva nerazvijenih područja. Potrebno je stoga nroučiti njihovu optimalnu gustoću na obim proizvodnje i troškove izgradnje saobraćajnica, kao i njihovog kasnijeg održavanja. Izgradnjom saobraćajnica ne samo da se smanjuju troškovi proizvodnje, nego se povećava i dohodak zaposlenih radnika. 6. Sve veće pomanjkanje radne snage u šumarstvu dovodi do neophodne potrebe za uvođenjem strojeva u svim radovima šumarstva. Naglašuje se da u šumarstvu još uvijek ima premalo strojeva, počam od proizvodnje sadnica i pošumljavanja do dopreme na mjesto potrošnje. Zbog toga treba tom problemu posvetiti posebnu pažnju. 72 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 77 <-- 77 --> PDF |
7. Razvoj industrije za preradu drveta oriientira se sve više na korištenje drveta malih dimenzija, koje se dobiva iz meliorativnih zahvata, prerada, čišćenja i si. Mogućnost njihove prerade danas se uglavnom pojavljuje u kemijskoj preradi za proizvodnju iverica, lesonita, drvenjače, poluceluloze i celuloze. Zbog toga potrebno je u nerazvijenim područjima ispitali mogućnost intenziviranja kemijske prerade drveta. 8. Gotovo sve rezerve u oblasti prerade drveta sastoje se u mogućnosti polufinalizacije i dalje finalizacije, koja je u pravilu u nerazvijenim područjima veoma niska. Sredstva za finalizaciju znatno se produktivnije angažiraju nego sredstva za primarnu preradu i to je upravo jedna od šansa za ubrzavanje nerazvijenih područja. 9. Analize pokazuju da se ozbiljniji napredak ne može postići u uslovima usitnjenog šumarstva i razjedinjene prerađivačke industrije te je nužno stvaranje krupnih poslovnih grupacija, kako šumarstva tako i drvne industrije, a gdje to uslovi omogućavaju i zajedničke grupacije. Ova´kovi krupni poslovni partneri trebaju razvijati poslovnu suradnju i s Kemijskom industrijom prerade drveta. Iskustva pokazuju da je najracionalniji put za razvoj nerazvijenih područia razvijanje postojećih i podizanje novih pogona od strane jačih i afirmiranih radnih organizacija. Treba, dalie, težiti zaokružavanju integracionih cjelina, koje uključuju proizvodnju sirovina, preradu, naučnu istraživačku službu, trgovinu i bankarstvo. 10. Za razvoj nerazvijenih područja korisna je i nužna izrada studija, koje bi dale rješenje o doprinosu šumarstva i drvne industrije razvoju tih područja. Na ovom principu izrađena je do sada studija o razvoju tzv. »Južnog bazena« u SR Hrvatskoj. 11. Obzirom na obilje istraživačkih problema vezanih za velike površine šuma, broj naučno-istraživačkih institucija i njihovih kadrova, kao i na znatnu potrebu u opremi, mora se osigurati solidna koordinacija rada i poiačati izvore financiranja da bi se svi elementi optimalno koristili. Zbog toga treba djelovati kod svih organa za privredno planiranje, šumarstvo i naučni rad za sporazumno rješavanje svih pitanja iz ove oblasti. 12. Kompleksna istraživanja šuma i šumskih zemljišta te utvrđivanje najrentabilnije proizvodnje dala bi garanciju za brže postizavanje r>ovećanja nroizvodnje i zbog toga preporuča se izrada takovih studija u svim nerazvijenim područjima. 13. Svi radovi u oblasti šumarstva (promjena načina gospodarenja, melioracija degradiranih šuma, izgradnja komunikacija, nabava mehanizacije i opreme i si.) traže znatna sredstva i ulaganja. Šumarstvo nerazvijenih područja nije u staniu osigurati ta sredstva i zbog toga jedino je rješenje u tome, da šumarstvo dobije potrebna sredstva u vidu dugoročnih i kontinuiranih kredita. Ističe se, da je do sada takova intervencija zajednice izostajala u potrebnom obimu i pravom momentu. Uz investiciona sredstva u šumarstvu, kao i u drvnoj industriji, koja osiguravaju materijalnu bazu razvoja, potrebno je osigurati i sredstva za izradu programa razvoja, za naučno-istraživačke projekte, koji izviru iz programa razvoja te njihovo stalno praćenje i praktičnu primjenu. 14. U oblasti industrije za preradu drveta, također, je potrebno osigurati povoljne uvjete za dobivanje kredita na dulje rokove i male kamatne stope, jer u protivnom nemoguće je zamisliti industrijski razvoj nerazvijenih područja. 15. Radi povećanja deviznog efekta, potrebno je poduzeti mjere za ubrzavanje razvoja prateće industrije za potrebe šumarstva i drvne industrije. 16. Šumarstvo i industrija za preradu drveta trpe još uvijek velike gubitke zbog propadanja šuma i proizvoda drveta uslijed djelovanja raznih štetnih insekata i biljnih bolesti. Potrebno je da se svi zainteresirani više angažiraju u sprečavanju ovih šteta. 73 |