DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 76 <-- 76 --> PDF |
cSumac&ka &a& fete franca i Simpoziji U SARAJEVU održan je 8. i 9. decembra 1971. godine SIMPOZIJ — ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA, njihov značaj za razvoj nerazvijenih područja Jugoslavije sa ciljem da razmotri mogućnosti bržeg razvoja tih krajeva. Na osnovu podnesenih referata i diskusije SIMPOZIJ je usvojio slijedeće ZAKLJUČKE: 1. Nerazvijena područja u Jugoslaviji zauzimaju velika prostranstva na kojima šumarstvo i drvna industrija predstavljaju značajan potencijalni faktor za njihov daljnji, ubrzani razvoj. Porast pučanstva te porast nacionalnog dohotka po stanovniku ima svoju reperkusiju na povećanje potrošnje drva za industrijsku preradu i prema tome direktno utječe na daljnji razvoj šumarstva i prerađivačke industrije. To znači, da će se od jugoslavenskih šuma u budućnosti tražiti mnogo veći prihodi i aktivnosti, a što će opet tim šumama dati još veće značenje nego što ga danas imaju. 2. Društveno-političkc zajednice trebale bi da izrade posebne programe razvoja šumarstva i drvne industrije i politike angažiranja sredstava koja bi osigurala brži razvoj tih grana. Pri tome kod jednakih drugih uslova, nerazvijena područja trebala bi uživati prioritet. Isto tako treba kroz razvojnu politiku pronaći stimulanse za priticaj kapitala i kadrova u ta područja. 3. Gospodarenje u šumama u pravilu je ekstenzivno. Prirasti i prinosi su gotovo uvijek niži, nego što to omogućavaju ekološki uvjeti. Velike površine degradiranih šuma, također, u znatnoj mjeri smanjuju privredni potencijal tih područja. To sve ima za posljedicu i niski sječivi etat te predstavlja ujedno i kočnicu za daljnji razvoj industrije za preradu drveta. Radi boljeg korištenja prirodnih uvjeta, nužno je potrebno mijenjati dosadašnji način gospodarenja šumama, uvođenjem skupinastog i grupimičnog gospodarenja, što znači koncentraciju sječina i šumsko-uzgojnih radova, melioracijom i rekonstrukcijom degradiranih šuma te privođenjem šumskoj kulturi do sada neproduktivnih površina. Provođenjem ovih mjera može se u slcorijoj budućnosti očekivati znatno povećanje prirasta i obima sječa. 4. Osim proizvodnje drveta, šuma ima, pored ostalog, i neprocjenjivi značaj kao regulator vodnog režima, zatim u obrani od erozije i reguliranja plodnosti tla, kao i na pročišćavanju zraka i njegovom obogaćivanju kisikom te ne manju ulogu kao mjesto za rekreaciju stanovništva i razvoj turizma. Sve ove kao i druge općekorisne funkcije šuma do sada su bile premalo valorizirane i društvo je gotovo sve troškove za održavanje šuma ostavilo na brizi šumarskim organizacijama. To naročito pogađa nerazvijena područja. Zbog toga je nužno da se infrastrukturne investicije u šumarstvu (izgradnja šumskih puteva koji služe i javnom saobraćaju, pošumljavanje krša, goleti i neobraslih površina, melioracija i rekonstrukcija degradiranih šuma, šikara, šibljaka i si.) financiraju iz sredstava svih društveno-političkih zajednica, kao i udruživanjem sredstava zainteresiranih organa i organizacija. 5. Izgradnja šumskih saobraćajnica jedan je od prioritetnih zadataka šumarstva nerazvijenih područja. Potrebno je stoga nroučiti njihovu optimalnu gustoću na obim proizvodnje i troškove izgradnje saobraćajnica, kao i njihovog kasnijeg održavanja. Izgradnjom saobraćajnica ne samo da se smanjuju troškovi proizvodnje, nego se povećava i dohodak zaposlenih radnika. 6. Sve veće pomanjkanje radne snage u šumarstvu dovodi do neophodne potrebe za uvođenjem strojeva u svim radovima šumarstva. Naglašuje se da u šumarstvu još uvijek ima premalo strojeva, počam od proizvodnje sadnica i pošumljavanja do dopreme na mjesto potrošnje. Zbog toga treba tom problemu posvetiti posebnu pažnju. 72 |