DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Utrošeni izdaci za održavanje
Zelenilo grada Površina ha Godišnja zaposlenost 1 ha zelenila
radnika po ha u 1968—1969. god.


Niš 40 1,5 14,500 nov. din.
Vrnjačka Banja
Kraljevo
Kos. Mitrovica
80
15
20
U
1,6
1,5
15,000 nov. din.
13,500 nov. din.
14,000 nov. din.
Prizren 15 1,4 13,000 nov. din.
Đakovica 10 1,2 12,500 nov. din.
Peć 25 0,5 5,500 nov. din.


Na žalost, uslijed nedostatka potrebnih sredstava nismo obišli i anketirali
stručnjake za zelenilo u takvim gradovima kao što su: Zagreb, Ljubljana, Maribor,
Skoplje, Varaždin sa Vinicom i druge veće gradove. Prema nekim podacima i
osobnom saznanju, u tim gradovima kvalitet javnog zelenila i normativi su veći
od prikazanih u gornjoj tabeli. To se lako može provjeriti jednom anketom u
sporazumu sa stručnjacima koji rukuju tim zelenilima. Iz gornje tabele se vidi,
da se za održavanje javnog zelenila najmanje daje u Peći, a što se očigledno
odražava i na kvaliteti istog. Međutim, treba napomenuti da se pojam javnog
zelenila ne može jednostavno i lako kvalificirati. Tako je npr. floristički sastav
parka »Karagač« u Peći, na površini od oko 15 ha, odličan po kompoziciji uređenja.
U njemu ima oko 200 vrsta raznog drveća i ukrasnog šiblja, od čega oko
30°/o otpada na egzote. Park ima lijepo umjetno jezero površine od oko 1000 m2.
U svim ostalim zelenim površinama iz gornje tabele samo Vrnjačka Banja ima
bogatiji floristički sastav, dok su ostala zelenila daleko siromašnija po asortimanu
vrsta i po kompoziciji na površinama.


Iz svega naprijed navedenog nameću se dva zaključka:


— Prvo, treba pozdraviti akciju Savezne privredne komore, Odbor za javno
zelenilo i njegov »Prijedlog normativa za uređenje i održavanje javnih zelenila«,
koji je dostavljen svim organizacijama koje se bave tom djelatnošću. On omogućuje
jasno sagledavanje tako važnog problema kao što je izgradnja i održavanje
gradskog zelenila pa, prema tome, neće se događati pojave prikazane u tabeli,
a javno zelenilo postati će svakako kvalitetnije.
— Drugo, ni najkvalitetnije uređeno javno zelenilo ne može ostati kvalitetno
ako za njegovo staranje ne budu zaduženi pored stručnjaka za hortikulturu i
drugi organi, odnosno, organizacije kojima je ono namijenjeno, a to je ono što
pišu naši istaknuti stručnjaci i reporteri preko dnevne štampe.