DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Kod stratificiranog sjemena srednja duljina klijanja iznosi 8,3 dana, što je u odnosu na nestratificirano preko tri puta kraće. Uspoređenje srednjih duljina klijanja stratificiranog i nestratificiranog sjemena je pokazalo da su razlike signifikantne kod p = 0,001, što znači da je stratificiranje znatno utjecalo na srednju duljinu klijanja. Iz ovoga možemo zaključiti da stratificiranje sjemena sitkanske smreke ima svoje opravdanje, jer je energija klijanja znatno veća, što se mora pozitivno odraziti i na postotak sijanaca koji se može očekivati od sjemena određene klijavosti. ZAKLJUČAK Na osnovu provedenih istraživanja mogao bi se izvesti slijedeći zaključak: 1. Prije sjetve sjemena sitkanske smreke (Picea sitchensis) potrebno je izvršiti stratificiranje, jer je energija klijanja znatno veća te se može očekivati i veći postotak sijanaca. 2. Kod stratificiranog sjemena proces klijanja se završio već nakon 14 dana, dok je kod nestratificiranog trajao u toku cijelog promatranja perioda od 42 dana. 3. Postoje velike razlike između postotka proklijalih sjemenki stratificiranog i nestratificiranog sjemena. Dok je kod stratificiranog sjemena postotak klijavosti 91,5%, kod nestratificiranog iznosi svega 52,5%. 4. Kod stratificiranog sjemena su proklijale gotovo sve zdrave sjemenke, dok je kod nestratificiranog postotak zdravih, neproklijalih sjemenki vrlo visok i iznosi 40,5%. 5. Srednja duljina klijanja stratificiranog sjemena je znatno kraća, što, također, ukazuje na činjenicu da se iz stratificiranog sjemena može očekivati veći postotak sijanaca. 6. Veoma pogodan način pripreme sjemena za sjetvu je stratificiranje sjemena u čistom silikatnom pijesku u volumnom odnosu sjeme : pijesak = = 1:3 i čuvanje stratifikata u hladnjaku (frižideru) pri temperaturi od + 2 do + 4°C u trajanju od 1—2 mjeseca. Treba voditi računa da je stratificirano sjeme stalno vlažno. LITERATURA 1. Linder , A.: Statistische Methoden für Forstwissenschaftler, Mediziner und Ingenieure. IV. Aufl., Basel, 1951. 2. N e k r a s o v, V. J.: Predposevnaja obrabotka semjan lesnih drevesnih porod poniženimi temperaturami. Akademija Nauk SSSR, Moskva, 1960. 3. P i n t a r i ć, K.: Rezultati prvih istraživanja duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.) raznih provenijencija. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, god. XI (1966), knjiga 11, sv. 2, Sarajevo, 1966. 4. Pintarić , K.: Konzerviranje sjemena Pančićeve omorike (Picea omorica Panč.) u hermetički zatvorenim posudama i uticaj starosti na klijavost. Šumarstvo, maj — juni, Beograd, 1970. 5. Schober , R.: Die Sitka-Fichte. Eine biologisch ertragskundliche Untersuchung. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät Göttingen, Band 24—25, Frankfurt am Main, 1962. |