DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Pored toga što postoje velike razlike u postotku proklijalih sjemenki, razlike su još veće ako se uporedi postotak klijavosti stratificiranog sa postotkom klijavosti nestratificiranog sjemena u pojedinim vremenskim razmacima. Ovo je značajno zbog toga, što se na taj način dobije još bolja slika o upotrebljivosti sjemena. Dok je kod stratificiranog sjemena poslije sedam dana proklijalo preko dvije trećine od ukupno proklijalih sjemenki, kod nestratificiranog sjemena klijanje je počelo tek nakon 10 dana, ali u neznatnoj mjeri. Kod nestratificiranog sjemena tek poslije 21 dan proklijalo je oko polovina od ukupnog broja proklijalih sjemenki, a poslije 28 dana nešto više od tri četvrtine. Ovaj odnos je znatno nepovoljniji ako uporedimo postotak klijanja stratificiranog sjemena sa postotkom klijanja nestratificiranog u pojedinim vremenskim periodima. Tako, kod nestratificiranog sjemena poslije 35 dana je proklijalo svega 52% u odnosu na ukupan broj proklijalih sjemenki stratificiranog sjemena. Pošto je upotrebljivost sjemena veća ukoliko se klijanje završi u kraćem vremenskom periodu, možemo sa sigurnošću očekivati i veći postotak sijanaca iz sjemena koje klija većom energijom. Ukoliko počne istovremeno klijati veći broj sjemenki, lakše se probija zemlja kojom je sjeme pokriveno. Ako se klijanje odvija u dužem vremenskom intervalu, probojna snaga manjeg broja klica je slabija, tako da mnoge proklijale sjemenke uginu, uslijed toga što ne mogu probiti pokrov od zemlje, te je zbog toga i postotak sijanaca znatno manji. Prilikom upoređenja postotka klijavosti stratificiranog i nestratificiranog sjemena poslije 7, 10, 14, 21 i 28 dana razlike su signifikantne kod p = 0,001, a poslije 35 i 45 dana kod p = 0,01. Najveće razlike postoje ranije, jer je kod stratificiranog sjemena klijanje završeno već poslije 14 dana. Kasnije, te se razlike smanjuju, jer nestratificirano sjeme klija do kraja posmatranog perioda. Srednja duljina klijanja Srednja duljina klijanja je drugi pouzdan pokazatelj za utvrđivanje upotrebljivosti sjemena, jer što je srednja duljina klijanja kraća, upotrebljivost sjemena je veća. Srednja duljina klijanja obračunata je po formuli: aini + a2n2 + + amnm am = ni + n2 + + nm gdje ni, n2, . . . . znači broj proklijalih sjemenki, a ai, a2, . . . . poslije koliko dana je proklijao određen broj sjemenki. Srednja duljina klijanja poslije 42 dana prikazana je u tab. 3. Srednja duljina klijanja Tab. 3 duljina klijanja poslije 42 dana stratificirano 8,347 ± 0,152 (8,13 — 8,77) nestratificirano 26,000 ± 0,265 (25,3 — 26,5) |