DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 67 <-- 67 --> PDF |
UDK 634.0.232.315.3:634.0.174.7 Picea sitchensis ISTRAŽIVANJE UTJECAJA STRATIFICIRANJA SJEMENA SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis) NA TOK KLIJANJA KONRAD PINTARIĆ, Sarajevo UVOD U želji da se u našim šumama poveća proizvodnja drvne mase, pored ostalih vrsta drveća želi se unijeti i sitkanska smreka (Picea sitchensis) čiji se prirodni areal nalazi uz pacifičnu obalu Sjeverne Amerike, od Aljaske do Kalifornije. Razlog je što je, u mnogim zemljama zapadnog dijela Evrope, u pogledu proizvodnje drvne mase dala izvanredne rezultate. Po proizvodnji drvne mase, ova vrsta drveća ne zaostaje mnogo za zelenom duglazijom, koja se smatra najproduktivnijom od svih vrsta drveća koje su unesene na Stari Kontinent. Sjeme sitkanske smreke se počelo masovno uvoziti u našu zemlju i sije u rasadnicima radi uzgoja sadnica. Iskustva u pogledu klijanja nemamo, te je bilo potrebno da se ispita klijavost nepopremljenog i priprimljenog sjemena, kako bi se praksi dale i potrebne upute u pogledu tretiranja sjemena sitkanske smreke. Sjeme je nabavljeno preko radne grupe IUFRO-a i broj provenijencije je 3001. Sabrano je u godini uroda 1968/1969. Potiče iz države Washington, predjela Belingham (48´45´ sjeverne širine i 122°38´ zapadne dužine), u blizini pacifičke obale, sa nadmorske visine 50—100 stopa (15—30 m). METODIKA RADA Ispitivanje klijavosti sjemena izvršeno je u sjemenskom laboratoriju Instituta za šumarstvo u Sarajevu, u Krstićevoj klijalici, pri temperaturi od 21 do 24!)C. Trajanje analize je ograničeno na 42 dana, a ispitivana je klijavost stratificiranog i nestratificiranog sjemena. Ispitivanje klijavosti nestratificiranog sjemena izvršeno je u vremenu od 2. III do 13. IV 1971. godine, a stratificiranog od 30. IV do 11. VI 1971. godine. Tok klijanja je registrirala ing. Neda Ćukac, stručni saradnik u Institutu za šumarstvo u Sarajevu. Stratificiranjc sjemena je izvršeno na taj način što se jedan zapreminski dio sjemena pomiješao sa tri zapreminska dijela čistog riječnog pijeska. Na taj način stratificirano sjeme je držano u hladnjaku oko 2 mjeseca pri temperaturi od + 2 do + #C. Po potrebi je vršeno vlaženje sjemena. Pri obradi podataka poslužili smo se matematsko-statističkim metodama (obračun varijanse standardne devijacije, srednje grješke i upoređenje dva prosjeka) koje je obradio Linde r (1). U klijalicu je stavljeno po četiri uzorka sa po 50 sjemenki, i na osnovu tog broja je obračunat postotak klijavosti. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Tok klijanja sjemena sitkeoiske smrče Graf.l ICO 60 ^-~-~"~´~ 20 y ^ *»"" a.Sumarni postotak klijanja ICO stratificirano nestratificirano 60 7 10 14 21 28 35 42 proklijalo poslije đana b.Parcijalni postotak klijanja |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 69 <-- 69 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Klijavost Danas postoje mnogi načini pripreme sjemena (3), ali nam se čini da je metoda koju preporučuje N e k r a s o v (2) za mnoge vrste drveća najpogodnija, jer je postupak oko pripremanja sjemena veoma jednostavan. Sjeme se pomiješa sa čistim riječnim pijeskom, u zapreminskom omjeru 1:3, i navlaženo drži mjesec dana u hladnjaku (frižideru) pri temperaturi od + 2 do 4 4°C. Mi smo držali sjeme u hladnjaku duže, tj. dva mjeseca, kako je autor radio i sa duglazijom (3). Tab. 1 Tok klijanja stratificiranog i nestratificiranog sjemena sitkanske smreke Prob a ukupno 7 10 prol 14 clijalo 21 poslije dana 28 35 42neproklijalo zdravo šturo % I 72 84 94 94 94 94 94 — 6 II 60 78 94 94 94 94 94 — 6 III stratificirano 66 82 90 90 90 90 90 — 10 IV 54 84 88 88 88 88 88 2 10 prosjek 63 82 91,5 91,5 91,5 91,5 91,5 0,5 8 I 2 8 34 44 56 60 32 8 II — — 6 26 46 52 58 36 6 III nestratificirano — — 6 20 34 42 46 44 10 IV — — 2 24 40 40 46 50 4 prosjek — 0,5 5,5 26,0 41,0 47,5 52,5 40,5 7 Iz tab. 1 i graf. 1 se vidi da poslije 42 dana kod stratificiranog sjemen a tehnička klijavost iznosi u prosjeku 91,5% (88—94) i da su sve zdrave sjemenke (sa neznatnim izuzetkom četvrtog uzorka) proklijale već za 14 dana. Poslije ovog vremena klijanje nije više registrirano. U našem slučaju šturost sjemena se kreće između 6 i 10, u prosjeku 8%, što upućuje na veoma dobar kvalitet sjemena. Kod nestratificiranog sjemena prosječna tehnička klijavost iznosi 52,5% (46—60), odnosno za 39% manje nego kod stratificiranog sjemena. Iz tab. 1 se, dalje, vidi da se šturost kreće između 4 i 10, u prosjeku 7° n, dakle, gotovo kao kod stratificiranog sjemena. Međutim, pada u oči da je postostak zdravih sjemenki koje nisu proklijale veoma visok, u prosjeku 40,5% (32—50%) od broja sjemenki stavljenih u klijalicu. Za nas je od interesa da vidimo kakav je postotak klijanja u odnosu na ukupan broj proklijalih zrna. Takav pregled je dat u tab. 2. Postotak klijanja u odnosu na ukup an broj proklijalih sjemenki Tab. 2 7 10 p o s 1 14 ij e d 21 an a 28 35 42 stratificirano 69 91 100 100 100 100 100 nestratificirano nestratificirano u odnosu na 1 11 49 78 90 100 stratificirano poslije 42 dana 1 6 28 45 52 57 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Pored toga što postoje velike razlike u postotku proklijalih sjemenki, razlike su još veće ako se uporedi postotak klijavosti stratificiranog sa postotkom klijavosti nestratificiranog sjemena u pojedinim vremenskim razmacima. Ovo je značajno zbog toga, što se na taj način dobije još bolja slika o upotrebljivosti sjemena. Dok je kod stratificiranog sjemena poslije sedam dana proklijalo preko dvije trećine od ukupno proklijalih sjemenki, kod nestratificiranog sjemena klijanje je počelo tek nakon 10 dana, ali u neznatnoj mjeri. Kod nestratificiranog sjemena tek poslije 21 dan proklijalo je oko polovina od ukupnog broja proklijalih sjemenki, a poslije 28 dana nešto više od tri četvrtine. Ovaj odnos je znatno nepovoljniji ako uporedimo postotak klijanja stratificiranog sjemena sa postotkom klijanja nestratificiranog u pojedinim vremenskim periodima. Tako, kod nestratificiranog sjemena poslije 35 dana je proklijalo svega 52% u odnosu na ukupan broj proklijalih sjemenki stratificiranog sjemena. Pošto je upotrebljivost sjemena veća ukoliko se klijanje završi u kraćem vremenskom periodu, možemo sa sigurnošću očekivati i veći postotak sijanaca iz sjemena koje klija većom energijom. Ukoliko počne istovremeno klijati veći broj sjemenki, lakše se probija zemlja kojom je sjeme pokriveno. Ako se klijanje odvija u dužem vremenskom intervalu, probojna snaga manjeg broja klica je slabija, tako da mnoge proklijale sjemenke uginu, uslijed toga što ne mogu probiti pokrov od zemlje, te je zbog toga i postotak sijanaca znatno manji. Prilikom upoređenja postotka klijavosti stratificiranog i nestratificiranog sjemena poslije 7, 10, 14, 21 i 28 dana razlike su signifikantne kod p = 0,001, a poslije 35 i 45 dana kod p = 0,01. Najveće razlike postoje ranije, jer je kod stratificiranog sjemena klijanje završeno već poslije 14 dana. Kasnije, te se razlike smanjuju, jer nestratificirano sjeme klija do kraja posmatranog perioda. Srednja duljina klijanja Srednja duljina klijanja je drugi pouzdan pokazatelj za utvrđivanje upotrebljivosti sjemena, jer što je srednja duljina klijanja kraća, upotrebljivost sjemena je veća. Srednja duljina klijanja obračunata je po formuli: aini + a2n2 + + amnm am = ni + n2 + + nm gdje ni, n2, . . . . znači broj proklijalih sjemenki, a ai, a2, . . . . poslije koliko dana je proklijao određen broj sjemenki. Srednja duljina klijanja poslije 42 dana prikazana je u tab. 3. Srednja duljina klijanja Tab. 3 duljina klijanja poslije 42 dana stratificirano 8,347 ± 0,152 (8,13 — 8,77) nestratificirano 26,000 ± 0,265 (25,3 — 26,5) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Kod stratificiranog sjemena srednja duljina klijanja iznosi 8,3 dana, što je u odnosu na nestratificirano preko tri puta kraće. Uspoređenje srednjih duljina klijanja stratificiranog i nestratificiranog sjemena je pokazalo da su razlike signifikantne kod p = 0,001, što znači da je stratificiranje znatno utjecalo na srednju duljinu klijanja. Iz ovoga možemo zaključiti da stratificiranje sjemena sitkanske smreke ima svoje opravdanje, jer je energija klijanja znatno veća, što se mora pozitivno odraziti i na postotak sijanaca koji se može očekivati od sjemena određene klijavosti. ZAKLJUČAK Na osnovu provedenih istraživanja mogao bi se izvesti slijedeći zaključak: 1. Prije sjetve sjemena sitkanske smreke (Picea sitchensis) potrebno je izvršiti stratificiranje, jer je energija klijanja znatno veća te se može očekivati i veći postotak sijanaca. 2. Kod stratificiranog sjemena proces klijanja se završio već nakon 14 dana, dok je kod nestratificiranog trajao u toku cijelog promatranja perioda od 42 dana. 3. Postoje velike razlike između postotka proklijalih sjemenki stratificiranog i nestratificiranog sjemena. Dok je kod stratificiranog sjemena postotak klijavosti 91,5%, kod nestratificiranog iznosi svega 52,5%. 4. Kod stratificiranog sjemena su proklijale gotovo sve zdrave sjemenke, dok je kod nestratificiranog postotak zdravih, neproklijalih sjemenki vrlo visok i iznosi 40,5%. 5. Srednja duljina klijanja stratificiranog sjemena je znatno kraća, što, također, ukazuje na činjenicu da se iz stratificiranog sjemena može očekivati veći postotak sijanaca. 6. Veoma pogodan način pripreme sjemena za sjetvu je stratificiranje sjemena u čistom silikatnom pijesku u volumnom odnosu sjeme : pijesak = = 1:3 i čuvanje stratifikata u hladnjaku (frižideru) pri temperaturi od + 2 do + 4°C u trajanju od 1—2 mjeseca. Treba voditi računa da je stratificirano sjeme stalno vlažno. LITERATURA 1. Linder , A.: Statistische Methoden für Forstwissenschaftler, Mediziner und Ingenieure. IV. Aufl., Basel, 1951. 2. N e k r a s o v, V. J.: Predposevnaja obrabotka semjan lesnih drevesnih porod poniženimi temperaturami. Akademija Nauk SSSR, Moskva, 1960. 3. P i n t a r i ć, K.: Rezultati prvih istraživanja duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.) raznih provenijencija. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, god. XI (1966), knjiga 11, sv. 2, Sarajevo, 1966. 4. Pintarić , K.: Konzerviranje sjemena Pančićeve omorike (Picea omorica Panč.) u hermetički zatvorenim posudama i uticaj starosti na klijavost. Šumarstvo, maj — juni, Beograd, 1970. 5. Schober , R.: Die Sitka-Fichte. Eine biologisch ertragskundliche Untersuchung. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät Göttingen, Band 24—25, Frankfurt am Main, 1962. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Zusammenfassung EINFLUSS DER STRATIFIZIERUNG VON SITKA FICHTESAMEN AUF DIE KEIMUNG In dieser Arbeit werden die Ergebnisse über die Keimung von stratifiziertem und unstratifiziertem Sitka Fichtesamen angegeben. Der Samen wurde im Flus- sand stratifiziert und cca zwei Monate im Kühlschrank bei einer Temperatur von + 2 bis + 4°C gehalten. Am Ende der Keimprüfung nach 42 Tage, wurden grosse Unterschiede festgestellt, da beim stratifizierten Samen das Keimprozent 91,5% und beim unstratifizierten nur 52,5% betrug. Bei stratifiziertem Samen endete die Keimung schon nach 14 tage, und bei unstratifizertem keimten die Samen noch nach 42 Tage. Aus dieser Untersuchung geht hervor, dass die Vorbereitung von Sitka Fichtesamen vor der Saat gerechtfertigt ist, da wir auf diese Weisse auch grössere Zahl der Sämlinge erwarten können. Das Stratifizieren im Kühlschrank bei einer Temperatur von + 2 bis + 4°C in Dauer von zwei Monate hat sich als vorteilhaft erwiesen. |