DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 46     <-- 46 -->        PDF

U drugom obliku to izgleda ovako:
1 X 326 = 326.0


0.9 X 230 = 207.0
56.5. Ta razlika daje podatak o smanjenju asimilacijske površine koji
0.8 X 95 = 76.0
0.7 X 33= 23.1
0,6 X 9 = 5.4
0.5 X 2 = 1.0
638.5
Brojka od 638.5 znači sadašnje stanje asimilacijske površine. Akostanje usporedimo sa stanjem prije oštećenja (695) dobit ćemo razliku
to
od


namu postotku (p) iznosi:


56.5
p
= 100 = 8%
695


To bi značilo, da je u gospodarskoj jedinici »Belevine« asimilacijska
površina smanjena za oko 8%. Slični podatak dobili smo na temelju potpunijeg
obračuna uzevši u obzir sva izmjerena stabla na prugama, gdje je
situacija bila ovakva: 3.368.9 znači stanje asimilacijske površine početkom
srpnja 1971; stanje prije oštećenja 3.702. Razlika je 333.9 ili 8.9%. To znači
da su uzorci (izvrtci) dobri reprezentanti stanja šume, što je razumljivo, jer
su primjerne pruge položene po principu slučajnosti.


Ako usporedimo podatke o smanjenju asimilacijske površine ljeti 1969.
sa stanjem 1971, vidimo da se ne radi o signifikantnim razlikama. Prema
tome, može se reći da se stanje u gospodarskoj jedinici »Belevine« nije
pogoršalo, odnosno da sušenje jele ovdje nema progresivni karakter. No,
ipak se radi o šumi gdje je asimilacijska površina jele — uzevši u prosjeku


— smanjena za oko 8—9%.
Budući da smo tako utvrdili stanje objekta i uzeli priličan broj reprezentativnih
uzoraka, postoji mogućnost za različite analize i različita razmatranja.
Ograničio sam se na ove probleme:


1. kako prirašćuju zdrava i zaražena jelova stabla;
2. kada je debljinski prirast jele počeo padati;
3. kako utječe smanjenje asimilacijskog aparata na prirast stabla.
U tu svrhu izvrći su analizirani na različite načine.
Prvo: na svakom izvrtku izmjereno je individualno vrijeme prijelaza (t)
za debljinske stupnjeve od 5 cm (v. si. 1).
Drugo: na svakom je izvrtku izmjeren debljinski prirast za proteklih
10 godina, tj. od 1961—1970. (v. si. 2).
Treće: na svakom je izvrtku izmjeren debljinski prirast za proteklih 5
godina, tj. od 1966—1970. (v. si. 3).
Četvrto: na svakom je izvrtku izmjeren debljinski prirast u tijeku prethodnih
proteklih 5 godina, tj. od 1961—1965. (v. si. 3).
Nakon četverostruke analize izvrtaka obavljeno je sortiranje izvrtaka, te
njihovo izravnavanje po teoriji najmanjih kvadrata.