DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 39     <-- 39 -->        PDF

je znanstveni autoritet pa nam njegove postavke u tom pogledu mogu i ovdje
korisno poslužiti.


U Kapitalu III dio, na strani 598 (izdanje Kulture 1948, lat.) kaže se
ovako: »Vodopad, kao i zemlja uopće, kao svaka prirodna snaga nema vrijednosti,
jer ne predstavlja neki rad koji bi u njemu bio opredmećen, a
stoga nema ni cijene koja norrnaliter (po pravilu) nije ništa drugo negovrijednost izražena u novcu.« Mark s u tom smislu ne spominje šumu, ali
se nameće usporedba vodopada, zemlje, i »svake prirodne snage« sa šumom.
I šuma je prirodna pojava kao i zemlja, kao i »svaka prirodna snaga«. Ukoliko
je zaista i šuma takva »prirodna snaga« onda i on nema vrijednosti,
jer kao prirodna snaga nije rezultat ljudskog rada.


No, upravo u tome se razilaze mišljenja pojedinih šumarskih stručnjakaekonomista:
mnogi tvrde da je šuma, barem velik dio postojećih šuma,
djelo ljudskih ruku pa i u tom pogledu nalaze potvrdu u Kapitalu. U II
knjizi, naime, na str. 202 (izdanje Kulture, lat. piše: »Proizvodnja drveta
razlikuje se od većine ostalih proizvodnja uglavnom time što u njoj prirodna
snaga samostalno djeluje i, podmlađujući se od prirode, ne treba ljudske
snage ni snage kapitala. Uostalom, čak i tamo gdje se šume umjetno podmlađuju,
utrošak ljudskog rada i kapitala veoma je malen prema djelovanjuprirodnih sila.« Ili dalje, u istoj knjizi, na str. 198: »U odgajivanju šuma, kad
je završeno sa sijanjem i ostalim nužnim prethodnim radovima, treba sjemenu
možda 100 godina da se pretvori u gotov proizvod; za sve ovo vrijeme
ono traži relativno veoma beznačajan utjecaj rada.«


I na jednom i na drugom mjestu govori se o ulaganju rada i, premda


je on »beznačajan« i »veoma malen« (prema djelovanju prirodnih sila), ipak


je to rad; navodi se čak i vrsta rada kao što je »sijanje« i kao što su »ostali


nužni prethodni radovi«. Mark s tu ujedno govori i o neposrednoj pro


izvodnji: »Proizvodnja drveta razlikuje se od većine ostalih proizvodnja...«


Prema ovim citatima, riječ je o ulaganju rada i riječ je o »proizvodnji


drveta«. Sasvim je onda razumljivo da se mnogi stručnjaci odlučuju da


pripišu šumi vrijednost (iz uloženog rada), a neki čak pripisuju vrijednost i


onim šumama u kojima nema uloženog rada.15)


Nama, međutim, za problem vrijednosti ne izgleda bitno činjenica da li


je u proizvodnju nekog dobra »uložen« rad, nego mnogo bitnije da li je taj


rad u tom dobru »opredmećen« i da li je to dobro roba, da li se na tržištu


razmjenjuje za neku drugu robu i da li u toj razmjeni nastaju takvi tržišni


odnosi da se mjeri jednaki rad za jednaki rad.


Ako podvrgnemo takvom ispitivanju šumu, i to šumu osnovanu ulaga


njem rada, pokazuje se da se na šumu veoma teško mogu protegnuti pred


nji kriteriji, dapače neki nikako.


Ovo se u prvom redu odnosi na kriterij da rad treba da je u tom dobru


»opredmećen«. Taj rad treba da i materijalno na neki način egzistira u vri


15) PJavši ć — Beni ć opravdavaju svoje shvaćanje da i drvna zaliha prašume
ima vrijednost, pozivom na Marks a (Kap. III dio, str. 355), prema kojemu
je za vrijednost dobra odlučno društveno potrebno radno vrijeme za reprodukciju
u času utvrđivanja vrijednosti (Šum. List 1954, str. 204). To što tamo navodi Marks,
je istina, ali se taj pasus na str. 355. ne može ovdje primijeniti. U tom se pasusu
govori o razlici u vrijednosti roba proizvedenih ranije i proizvedenih kasnije,
a ove potonje troše manje radnog vremena zbog razvitka društvene proizvodne
snage rada.