DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 39 <-- 39 --> PDF |
je znanstveni autoritet pa nam njegove postavke u tom pogledu mogu i ovdje korisno poslužiti. U Kapitalu III dio, na strani 598 (izdanje Kulture 1948, lat.) kaže se ovako: »Vodopad, kao i zemlja uopće, kao svaka prirodna snaga nema vrijednosti, jer ne predstavlja neki rad koji bi u njemu bio opredmećen, a stoga nema ni cijene koja norrnaliter (po pravilu) nije ništa drugo negovrijednost izražena u novcu.« Mark s u tom smislu ne spominje šumu, ali se nameće usporedba vodopada, zemlje, i »svake prirodne snage« sa šumom. I šuma je prirodna pojava kao i zemlja, kao i »svaka prirodna snaga«. Ukoliko je zaista i šuma takva »prirodna snaga« onda i on nema vrijednosti, jer kao prirodna snaga nije rezultat ljudskog rada. No, upravo u tome se razilaze mišljenja pojedinih šumarskih stručnjakaekonomista: mnogi tvrde da je šuma, barem velik dio postojećih šuma, djelo ljudskih ruku pa i u tom pogledu nalaze potvrdu u Kapitalu. U II knjizi, naime, na str. 202 (izdanje Kulture, lat. piše: »Proizvodnja drveta razlikuje se od većine ostalih proizvodnja uglavnom time što u njoj prirodna snaga samostalno djeluje i, podmlađujući se od prirode, ne treba ljudske snage ni snage kapitala. Uostalom, čak i tamo gdje se šume umjetno podmlađuju, utrošak ljudskog rada i kapitala veoma je malen prema djelovanjuprirodnih sila.« Ili dalje, u istoj knjizi, na str. 198: »U odgajivanju šuma, kad je završeno sa sijanjem i ostalim nužnim prethodnim radovima, treba sjemenu možda 100 godina da se pretvori u gotov proizvod; za sve ovo vrijeme ono traži relativno veoma beznačajan utjecaj rada.« I na jednom i na drugom mjestu govori se o ulaganju rada i, premda je on »beznačajan« i »veoma malen« (prema djelovanju prirodnih sila), ipak je to rad; navodi se čak i vrsta rada kao što je »sijanje« i kao što su »ostali nužni prethodni radovi«. Mark s tu ujedno govori i o neposrednoj pro izvodnji: »Proizvodnja drveta razlikuje se od većine ostalih proizvodnja...« Prema ovim citatima, riječ je o ulaganju rada i riječ je o »proizvodnji drveta«. Sasvim je onda razumljivo da se mnogi stručnjaci odlučuju da pripišu šumi vrijednost (iz uloženog rada), a neki čak pripisuju vrijednost i onim šumama u kojima nema uloženog rada.15) Nama, međutim, za problem vrijednosti ne izgleda bitno činjenica da li je u proizvodnju nekog dobra »uložen« rad, nego mnogo bitnije da li je taj rad u tom dobru »opredmećen« i da li je to dobro roba, da li se na tržištu razmjenjuje za neku drugu robu i da li u toj razmjeni nastaju takvi tržišni odnosi da se mjeri jednaki rad za jednaki rad. Ako podvrgnemo takvom ispitivanju šumu, i to šumu osnovanu ulaga njem rada, pokazuje se da se na šumu veoma teško mogu protegnuti pred nji kriteriji, dapače neki nikako. Ovo se u prvom redu odnosi na kriterij da rad treba da je u tom dobru »opredmećen«. Taj rad treba da i materijalno na neki način egzistira u vri 15) PJavši ć — Beni ć opravdavaju svoje shvaćanje da i drvna zaliha prašume ima vrijednost, pozivom na Marks a (Kap. III dio, str. 355), prema kojemu je za vrijednost dobra odlučno društveno potrebno radno vrijeme za reprodukciju u času utvrđivanja vrijednosti (Šum. List 1954, str. 204). To što tamo navodi Marks, je istina, ali se taj pasus na str. 355. ne može ovdje primijeniti. U tom se pasusu govori o razlici u vrijednosti roba proizvedenih ranije i proizvedenih kasnije, a ove potonje troše manje radnog vremena zbog razvitka društvene proizvodne snage rada. |