DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 38 <-- 38 --> PDF |
tom mišljenju šumsko zemljište nije osnovno sredstvo, nego je sredstvo za proizvodnju bez vrijednosti. Prema istom mišljenju, drvna zaliha predstavlja sredstvo za rad, a ima i vrijednost,...« i to bez obzira, da li se radi o gospodarskoj šumi ili prašumi.« U tom se mišljenju navodi dalje da drvna zaliha ima i neka svojstva osnovnog sredstva, ali ne sva i da se drvna zaliha može smatrati samo kao neko specifično osnovno sredstvo. Osnovni Zakon o šumama (prečišćeni tekst, SI. list br. 26/65) u čl. 1. propisuje: »Šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu, kojima upravljaju privredne i druge organizacije, jesu osnovna sredstva tih organizacija.« Ćlan 15. propisuje: »Na vrijednost šuma i šumskog zemljišta, kao osnovnih sredstava, ne plaćaju se kamati.« U čl. 28, savezni sekretar za poljoprivredu i šumarstvo, u suglasnosti sa saveznim sekretarom za financije, donijet će propise o načinu utvrđivanja vrijednosti šuma u skladu s takvim propisima o sredstvima privrednih organizacija. Nadalje, na nekoliko se mjesta u istom zakonu govori o »amortizaciji šuma« (čl. 33, čl. 35). Prema tome zakonu, šuma i šuška zemljišta su osnovna sredstva, a šume imaju vrijednost od koje se formira »amortizacija šuma«.14) U naprijed navedenom mišljenju (Plavši ć -Benić ) izričito je navedeno da se drvna zaliha ne amortizira, jer ona ne prenosi dio svoje vrijednosti na proizvode. Nasuprot tome, spomenuti zakon navodi amortizaciju šuma bez pobližeg obrazloženja, vjerojatno zbog toga što je šuma osnovno sredstvo, ima vrijednost, pa (valjda je to normalno!) ima i svoju amortizaciju. Između ta dva stajališta postoji razlika samo u pitanju amortizacije šuma. No, zakon kaže da će spomenuti savezni sekretari propisati način utvrđivanja vrijednosti šuma. Međutim, naprijed je rečeno, a to je poznato u stručnoj literaturi, da nema metode utvrđivanja vrijednosti šuma koja bi bila od svih priznata i koja bi u šumarskoj ekonomici važila kao teoretski pravilan izraz privredne stvarnosti. Upravo sve ove nesuglasice i razna shvaćanja o šumi kao ekonomskom objektu, i upravo to što ni jedno od tih shvaćanja nije dobilo »pravo građanstva «, tj. nije opće prihvaćeno, upućuje nas na to da nije pronađeno zadovoljavajuće rješenje tog problema. ANALIZA PROBLEMA Kada se postavlja pitanje vrijednosti u smislu radne teorije vrijednosti, onda se u svima nejasnim slučajevima potraži spas u Marksovmi djelima, prvenstveno u Kapitalu. Ukoliko se tamo pronađe takav sličan problem, onda se analogijom nastoji riješiti taj nejasan slučaj. Takav je postupak razumljiv, i znanstveno ispravan, ukoliko se detaljnim razmatranjem može utvrditi da je primjena analogije za konkretan slučaj dopustiva. I u analizi postavljenog problema bi lakše došlo do određenog rješenja kada bi se razjasnilo ima li šuma vrijednost, naravno, u smislu radne teorije vrijednosti, ili je nema. U pogledu primjene radne teorije vrijednosti Mark s i*) Nije nam ovdje zadatak da analiziramo privredno političke prednosti proglašenja šuma osnovnim sredstvom koje ima vrijednost, niti da analiziramo opravdanje, ili slabe strane takve institucije kao što je to amortizacija šuma. Uostalom, sve to je dobro poznato u stručnim krugovima koji se time bave. 34 |