DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 36     <-- 36 -->        PDF

šuma, ekonomska šuma itđ. U tom bi se smislu ekonomska šuma mogla
definirati kao »biljna asocijacija šumskog drveća namijenjena proizvodnji
određenih upotrebnih vrijednosti biljnog porijekla.«5)


No ovdje se ne radi o ovakvoj ili onakvoj definiciji ekonomske šume.
Ovdje se radi o šumi kao određenoj ekonomskoj kategoriji: što je to šuma
kao ekonomski fenomen, da li je to predmet rada ili sredstvo za rad, da li
je osnovno ili obrtno sredstvo, da li ima vrijednost i ako ima kolika je, ili
je prirodno dobro, prirodno bogatstvo i kako takvo samo jedan određen uvjet
za proizvodnju. U tom pogledu, nema jedinstvenog stava ni u teoriji šumarske
ekonomike, a niti postoji jedinstveni tretman u šumskoj proizvodnji,
odnosno u privrednim propisima. Zbog toga ćemo pobliže razmotriti poimanje
šume kao određene ekonomske kategorije.


DOSADAŠIJA SHVAĆANJA


Kao predmet razmatranja uzimamo tzv. klasičnu šumu koja ionako
predstavlja glavni izvor za podmirenje društvenih potreba na drvu, a puštamo
po strani intenzivne kulture »kratkog obrtaja«, tj. one koje dozrijevaju u
relativno kratkom razdoblju. Razmatranje ne ćemo ograničiti samo na šume
nastale prirodnim putem, već ćemo se pozabaviti i sa »klasičnim« šumama
koje je čovjek osnovao ulažući svoj rad, prošli i sadašnji.


Nastojanja da se šuma i šumska proizvodnja objasni i sa teoretsko ekonomskog
stajališta padaju u polovinu 19. vijeka.6) Liberalistički kapitalizam
je sa devizom »Laisser faire ...« prodirao u sve pore gospodarskog života
i ulazio u način mišljenja i svijest ljudi tadašnjeg vremena. Sve što je donosilo
neki prihod bilo je smatrano »kapitalom«, pa tako i šume. »Šuma jekapital, a godišnji prirast predstavlja godišnje kamate« ... a ... »šumski se
kapital ne ukamaćuje sa običnim kamatima, već na način kamata na kamate.
Jednogodišnji prirast ostaje vezan uz kapital — time i sam poprima značajkapitala, pa i sa svoje strane odbacuje kamate.«"1) Tadašnji sukob u različitom
poimanju šume došao je posebno do izražaja povodom pojave teorije
najveće zemljišne rente nasuprot do tada jedino važećoj teoriji najveće
šumske rente.8) Pristaše teorije najveće šumske rente su smatrali kapitalom
šumu zajedno sa šumskim zemljište, tj. pod šumom kao kapitalom su shvaćali
drvnu masu i šumsko zemljište kao organsku i nedjeljivu cjelinu. Taj
kapital treba da daje najveću (godišnju) šumsku rentu, koja se računski


s) U g r e n o v i ć je definirao taj pojam ovako: »Pod šumom u ekonomskom
smislu razumijevamo ono zemljište kao i onu na njemu poraslu biljnu zajednicu
(šumsku sastojinu) u koju zahvata svjesno i namjerno sopstvenik toga zemljišta
da bi radom, a uz pomoć kapitala producirao šumske produkte (drvo, kora, smola)
i priveo ih iskorišćivanju.« Dr. A. Ugrenović, Zakoni i propisi o šumama, Zagreb
1930, str. 21, prema Simeunović, ibid.


6) U povijesti ekonomike šumske proizvodnje navodi se djelo kameraliste
Johanna Gott trie da Moser a, objavljeno 1759. g. pod naslovom Forstliche
Ökonomik, kao prvo djelo te vrste. Međutim, ono nije imalo, izgleda, većeg utjecaja
na šumarsku ekonomsku misao, jer je autor u svoju ekonomiku umiješao i
prirodnoznanstvene pretpostavke pretežno biološki uvjetovane šumske tehnike i
tehnologije (prema J. Köstler, Wirtschaftslehre des Forestwesens, Berlin 1943.).


7) Ing. Rudol f Pipan , Utjecaj gospodarskog liberalizma na šume i šumarstvo,
Sum. List 1932, str. 649—672.
8) Vidi: Ing. Rudol f Pipan , Kapitalizam u šumarstvu, Šum. List 1938. g.
str. 117—170.


32