DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LI ST SAVEZ INŽENJERA I T.lHNlCARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 96 SIJEČANJ — VELJAČA GODINA 1972. UDK 634.0.272(497.13) PARKOVI SAMOBORA I NJIHOVA DENDROLOŠKA VAŽNOST Mr JOSIP KARAVLA, dipl. ing. šum. Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarskog fakulteta u Zagrebu UVOD U neposrednoj blizini Zagreba, udaljen svega 20 km, nalazi se na istočnom obronku Samoborskog gorja, a na početku Lipovačke i Rudarske doline, Samobor. Taj gradić s nekoliko tisuća stanovnika uvijek je imao osobitu funkciju i važnost za svoju bližu i dalju okolicu, bio je značajna prometna i obrambena točka, važno rudarsko, trgovačko i obrtničko središte. U novije vrijeme znatno se promijenio značaj Samobora. Uz početke razvitka industrije osobito je porasla rekreacijsko-turistička važnost za grad Zagreb. Tome su, između ostalog, osobito doprinijele njegova bogata kulturno- povijesna baština, živopisni smještaj te očuvane i privlačive prirodne ljepote bližeg i daljeg okoliša. Među atraktivne kulturno-povijesne prirodne objekte Samobora može se, bez sumnje, ubrojiti i nekoliko starih i novijih parkova u gradu ili njegovoj okolici. Ti su parkovi odraz gospodarskog i kulturnog razvitka Samobora i predstavljaju vrijedne spomenike vrtne arhikteture u Hrvatskoj pa sam odlučio da ih proučim i opišem. U tom povremenom petogodišnjem radu pomogli su mi savjetima prof, dr Milan Anić, prof, dr Mirko Vidaković i prof, dr Pavle Fukarek pa sam im dužan izraziti osobitu zahvalnost. Upravitelju Samoborskog muzeja Ivici Sudniku te suradnicima prof. Nadi Anger i dr Stjepanu Oreškoviću zahvaljujem na pomoći i korišćenju povijesnog arhiva. Za pedološku ekspertizu zahvalan sam kolegama dipl. ing. šum. Andriji Vrankoviću i dipl. ing. kern. Vladimiru Sertiću, a kolegi dipl. ing. šum. Željko Štahanu za pomoć prilikom terenskih radova. Priložene fotografije je izradio aps. šum. Željko Borzan uz nesebično zalaganje. IZ PROŠLOSTI SAMOBORA Smatra se, da je samoborsko područje čovjek naselio već u kameno doba. On je tamo lovio različnu divljač: jelene, lisice, divlje zečeve i dr. Kao oslonac za tu pretpostavku mogu poslužiti nalazišta u Kostanjevici na Dolenskom. Godine 1939. pronađene su kamene sjekire na brdu Hajdovčaku, |