DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Pseudoglejna tla


Ta su tla razvijena na ilovinama pleistocena i rasprostranjena su u uskoj
zoni koja se proteže lijevo od ceste Samobor — Bregana te čine suvislu
površinu u odnosu na druge spomenute pedosistematske jedinice. U toj zoni
nalaze se parkovi s oznakama 13, 14 i 16.


Pseudoglejna tla predstavljena su naprijed opisanim i analiziranim profilima
br. 2 i 3. Profil br. 3 predstavlja obrončani pseudoglej, a br. 2 nizinski
koji se pojavljuje u udolicama toga suvislog područja, a k tome je pod utjecajem
stalnog vlaženja od vode koja potječe od vodotoka. S obzirom na
bogatstvo bazama (karbonatima), oba profila pripadaju prema podacima iz
literature grupi eutrofnih pseudogleja.


Po mehaničkom sastavu u Na-pirofosfatu, površinski horizont nizinskog
pseudogleja je pjeskovita ilovača. Dubinom profila mehanički sastav postaje
teži, tj. u Bg horizontu praškasta ilovača, a u BgG glinasta ilovača. Kod
obrončanog pseudogleja mehanički sastav u površinskom horizontu je ilovača.
Slično je kod profila br. 2, tj. ispod površinskog horizonta dolazi horizont
praskaste ilovače, a zatim glinasta ilovača.


Reakcija tla, određivana u vodi, je alkalna za oba profila pseudogleja i
to po cijeloj dubini osim za površinski sloj A-horizonta obročenog pseudogleja,
gdje je neutralan. U vezi s reakcijom tla njegov je sadržaj karbonatni
koji je utvrđen kod oba tla na cijeloj dubini profila. U pogledu količina
karbonata nizinski pseudoglej sadržava znatno veću količinu u površinskim
horizontima do dubine od 45 cm, nego adekvatni horizont kod obrončanog
pseudogleja. Ta razlika se odražava i u analiziranim vrijednostima za pH koji
je za profil br. 2 do 45 cm dubine najveći te iznosi 8,0.


U pogledu sadržaja humusa nema bitnih razlika između navedenih tala
za odgovarajuće dubine profila. Po količini humusa spadaju u slabo humozna
tla. Dosta humozan je jedino površinski A-horizont profila 3 kojega debljina
iznosi svega 7 cm.


Do dubine od 50 cm ta su tla dobro opskrbljena dušikom, a C:N odnos
je povoljan i s dubinom se još više sužava.


Fiziološki aktivnim P2O5 i K20 ta su tla slabo opskrbljena. Čak i površinski
horizonti spadaju u grupu slabo opskrbljenih tala tim biljnim hranjivima.


Aluvijalna tla


Navedena tla dolaze u jednoj, pretežno suvisloj, uskoj zoni na potezu
od Hamora do samoborskog trga kao i na užem gradskom području. U toj
zoni nalaze se označeni parkovi 4, 5, 6, 9 i 17.


Analitički podaci za dva profila i to profil 5 otvoren u parku Hamor te
profil 6 u parku »Izletišta starom dvorcu« pokazuju heteregonost matičnog
supstrata što je karakteristično za aluvijalna tla.


Mehanički sastav profila 5 je glinasta ilovača po cijeloj dubini aktivnog
profila, tj. do 60 cm, a zatim dolaze naslage kamenja raznorodnog petrografskog
sastava. Mehanički sastav profila 6 spada također u grupu ilovastih
tala, ali za razliku od profila 5 — taj profil po mehaničkom sastavu postaje
sve teži do dubine od 85 cm. Zatim se ponavlja sloj lakšeg mehaničkog