DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1972 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Pseudoglejna tla Ta su tla razvijena na ilovinama pleistocena i rasprostranjena su u uskoj zoni koja se proteže lijevo od ceste Samobor — Bregana te čine suvislu površinu u odnosu na druge spomenute pedosistematske jedinice. U toj zoni nalaze se parkovi s oznakama 13, 14 i 16. Pseudoglejna tla predstavljena su naprijed opisanim i analiziranim profilima br. 2 i 3. Profil br. 3 predstavlja obrončani pseudoglej, a br. 2 nizinski koji se pojavljuje u udolicama toga suvislog područja, a k tome je pod utjecajem stalnog vlaženja od vode koja potječe od vodotoka. S obzirom na bogatstvo bazama (karbonatima), oba profila pripadaju prema podacima iz literature grupi eutrofnih pseudogleja. Po mehaničkom sastavu u Na-pirofosfatu, površinski horizont nizinskog pseudogleja je pjeskovita ilovača. Dubinom profila mehanički sastav postaje teži, tj. u Bg horizontu praškasta ilovača, a u BgG glinasta ilovača. Kod obrončanog pseudogleja mehanički sastav u površinskom horizontu je ilovača. Slično je kod profila br. 2, tj. ispod površinskog horizonta dolazi horizont praskaste ilovače, a zatim glinasta ilovača. Reakcija tla, određivana u vodi, je alkalna za oba profila pseudogleja i to po cijeloj dubini osim za površinski sloj A-horizonta obročenog pseudogleja, gdje je neutralan. U vezi s reakcijom tla njegov je sadržaj karbonatni koji je utvrđen kod oba tla na cijeloj dubini profila. U pogledu količina karbonata nizinski pseudoglej sadržava znatno veću količinu u površinskim horizontima do dubine od 45 cm, nego adekvatni horizont kod obrončanog pseudogleja. Ta razlika se odražava i u analiziranim vrijednostima za pH koji je za profil br. 2 do 45 cm dubine najveći te iznosi 8,0. U pogledu sadržaja humusa nema bitnih razlika između navedenih tala za odgovarajuće dubine profila. Po količini humusa spadaju u slabo humozna tla. Dosta humozan je jedino površinski A-horizont profila 3 kojega debljina iznosi svega 7 cm. Do dubine od 50 cm ta su tla dobro opskrbljena dušikom, a C:N odnos je povoljan i s dubinom se još više sužava. Fiziološki aktivnim P2O5 i K20 ta su tla slabo opskrbljena. Čak i površinski horizonti spadaju u grupu slabo opskrbljenih tala tim biljnim hranjivima. Aluvijalna tla Navedena tla dolaze u jednoj, pretežno suvisloj, uskoj zoni na potezu od Hamora do samoborskog trga kao i na užem gradskom području. U toj zoni nalaze se označeni parkovi 4, 5, 6, 9 i 17. Analitički podaci za dva profila i to profil 5 otvoren u parku Hamor te profil 6 u parku »Izletišta starom dvorcu« pokazuju heteregonost matičnog supstrata što je karakteristično za aluvijalna tla. Mehanički sastav profila 5 je glinasta ilovača po cijeloj dubini aktivnog profila, tj. do 60 cm, a zatim dolaze naslage kamenja raznorodnog petrografskog sastava. Mehanički sastav profila 6 spada također u grupu ilovastih tala, ali za razliku od profila 5 — taj profil po mehaničkom sastavu postaje sve teži do dubine od 85 cm. Zatim se ponavlja sloj lakšeg mehaničkog |