DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 99     <-- 99 -->        PDF

UDK 634.0.156:526.8


LQVNQKARTOGRAFSK1 ZNAKOVI


Dr DRAGO ANDRAŠIĆ, Zagreb


,
y |


U lovištu s kojim se pravilno upravlja i gospodari, a dobro je ur e de


ri o postoje razni objekti za uzgajanje, zaštitu i lovove divljači.


Kolektiv, kojemu je lovište dato na upravljanje i gospodarenje, bilježi
sve promjene u lovištu s lovno uređajnog gledišta posebni m lovn o
kartografski m znakovima u lovnogospodarske karte lovišta. Poznato
je da u kartografiji postoje konvencionalno-međunarodni znakovi. Pomoću
njih se u geografske karte označavaju razni objekti na zemljinoj površini.


U cilju da bi se to vršilo posebno u lovištu, osnovani su prema Andra šić
dr D., lovnokartografsk i znakovi. Lovnokartografski znakovi
kombinirani su tako da se nemotehnički lakše pamte, pogotovo za onoga
tko poznaje konvencionalno-međunarodne znakove za kartiranje karata.
Osim posebnih lovnokartografskih znakova za lovnotehničke objekte osnovani
su posebni lovnokartografski znakovi za razne tehnik e lovov a
divljači.


Prema citiranom autoru lovnokartografski znakovi se grupiraju u slijedeće
grupe:
a) za ucrtavanje granice lovišta,
b) za ucrtavanje lovnih komunikacija,
c) za ucrtavanje lovnih prihvatilišta,
d) za ucrtavanje lovnotehničkih objekata koji služe za uzgajanje, zaštitu
i lovove divljači,
e) za ucrtavanje lovnotehničkih objekata koji služe za umjetni uzgojdivljači,
f) za ucrtavanje izvođenja raznih tehnika lovova divljači .


LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE
GRANICE LOVIŠTA


Svaka lovačka organizacija koja ima lovište s kojim upravlja i gospodari
na osnovi Zakona o lovstvu i propisa ima i lovnogospodarsku kartu
lovišta. U nju je, pored ostalog, ucrtana i granica lovišta. U cilju
da bi granica lovišta bila što uočljivija u lovnogospodarskim kartama osnovani
su posebni lovnokartografski znakovi za njihovo ucrtavanje.


U označavanju granice lovišta mogu biti dva slučaja i to:


— može biti da je granica lovišta na terenu toliko markantna (uočljiva),
da nije potrebno postavljati neke posebne granične znakove. U takovom
slučaju upotrebljava se za ucrtavanje granice lovišta lovnokartografski znak
koji se sastoji od cik-cak linije iznad koje se ucrtava simbol srnečih rogova
(crtež br. 1).


ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 100     <-- 100 -->        PDF

— ako granica lovišta nije markantna na terenu, a toga često puta u
lovištima ima, postavljaju se u lovištu posebni granični znakovi na kojima
su označeni redni brojevi.
Takove granične znakove lovišta i granicu ucrtava se u lovnogospodarsku
kartu pomoću znaka, koji se sastoji od cik-cak linije iznad koje se
ucrtava humka. Na vrhu je ucrtan simbol srnečih rogovlja, a unutar hurnke
redni broj graničnog znaka (crtež br. 2).


LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE
LOVNIH KOMUNIKACIJA


Cesto puta se ukaže potreba da se po lovištu načine posebne lovačk e
staze , koje ne služe samo za vrebanje divljači kada se ide u lov, nego i
za osmatranje divljači u svrhe uzgajanja i zaštite. Lovačke staze omogućavaju
lakši prilaz k raznim lovnotehničkim objektima ili predjelima lovišta.
Osobito su važne lovačke staze u planinskim lovištima, gdje ne koriste samo
lovcima, nego i šumarima a i planinarima. U nizinskim lovištima s jednoličnim
šumskim raslinstvom, pogotovo ako je mlađe i gusto, lovačke staze
osim toga što služe kao komunikacija još su i odlične orijentacione linije.


Po lovačkim stazama ne komuniciraju jedino lovci, šumari i planinari,
nego to rado čini i divljač a osobito zimi, ako je načinjena prtina po snijegu.


Lovačke staze se prave na razne načine i raznih širina, što ovisi o svrsi,
terenu i raslinstvu. Lakše ih je praviti u nizinskim lovištima i preko čistina,
nego u planinskim i kroz guštare.


Ako lovačke staze služe za vrebanje divljači u svrhe lova ili radi osmatranja
divljači u svrhe uzgajanja i zaštite, treba ih praviti u vijugavim
(cik-cak) linijama, da bude osigurana prikrivenost kretanja k divljači. Podloga
mora biti očišćena od suhih grana ili visokog korova.


Lovačke staze ucrtava se u lovnogospodarske karte kartografskim znakom,
koji se sastoji od točkica u liniji i ucrtanim simbolom srnečih rogovlja
(crtež br. 3).


Može nastati potreba da se od nekog puta, ceste, autoputa, mora izgraditi
poseban lovni put ili cesta do lovačke kuće, ograđenog uzgajališta za
dlakavu divljač, centra za umjetni uzgoj pernate divljači i si. U lovnogospodarsku
kartu ucrtati će se lovni put s lovnokartografskim znakom, koji se
sastoji od crtice i simbola srnečeg rogovlja (crtež br. 4).


Ako se u lovnogospodarsku kartu želi ucrtati lovnokartografski znak za
lovn u cest u koristiti će se znak, koji se sastoji od pune crte i simbola
srnečeg rogovlja (crtež br. 5).


LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE
LOVNIH PRIHVATILIŠTA


Za stanovanje lovnog osoblja, za prihvat domaćih ili lovaca iz stranih
zemalja nužno je u lovištima graditi lovačke domove, kuće ili mala prihvatilišta.
Ima slučajeva da u lovištu postoje stari feudalni dvorci, koji se
adaptacijom mogu preurediti u lovačke dvorce.


U onim lovištima gdje obitava divljač koju se lovi pojedinačni m
lovovima, kao što su jeleni, srnjaci, divojarci, kozorozi, mufloni, veliki i


452




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 101     <-- 101 -->        PDF

mali tetrijebi, grade se lovačka prihvatilišta malog kapaciteta prihvata jer
u lov dolaze pojedinci lovci.


Ako je u pitanju lovište s divljači niskog lova koju se lovi tehnikama
skupni h lovova, kao što su zečevi, fazani, poljske jarebice, jarebice kamenjarke,
divlje patke i si. graditi će se lovačka prihvatilišta većeg kapaciteta
prihvata, jer u lovove dolaze skupine lovaca. Takovo lovačko prihvatilište
treba imati nekoliko ležajeva i veću blagovaonicu.


Lovačka društva većinom grade lovačk e domov e koji su raznih
kapaciteta prihvata. Takovi lovno-prihvatni objekti služe lovcima i za sastajališta
a ne samo u doba lovova.


Kapacitet prihvata može ovisiti koji puta i o komercijalnom gledištu,
jer ima lovačkih dvoraca, kuća i domova, koji su otvorenog tipa, tj.
koji služe i kao ugostiteljski objekti i za one ljude koji nisu lovci nego
slučajni prolaznici ili izletnici.


Ako se gradi lovačko prihvatilište najmanjeg kapaciteta prihvata u nekom
lovištu, tada će se u lovnogospodarsku kartu ucrtati lovnokartografski
znak, koji se sastoji od malog kružića na čijem je gornjem dijelu simbol
srnećeg rogovlja. (crtež br. 6).


Lovački dvorac, lovačku kuću ili lovački dom ucrtava se u lovnogospodarsku
kartu s lovnokartografskim znakom koji se sastoji od paralelograma
na čijoj su gornjoj dužoj stranici ucrtani simboli srnećeg rogovlja (crtež
br. 7).


LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE
LOVNOTEHNIČKIH OBJEKATA KOJI SLUŽE ZA PRIRODNI UZGOJ,
ZAŠTITU I LOVLJENJE DIVLJACI


Ima takovih lovišta u kojima nema dovoljno vode za piće ili kaljužanje
divljači (jeleni, divlje svinje), pa je nužno načiniti pojilišt a i kalju ži
š t a. Ako divljač u lovištu nema dovoljno vode za podmirenje svojih
potreba može se dogoditi da iz lovišta migrira na velike daljine do vode
ili da uopće emigrira iz lovišta. Kod kretanja divljači na velike daljine radi
vode, izvrgava se opasnosti napada od krivolovaca ili grabežljivaca.


U lovištima gdje nema uopće ili dovoljno prirodnih kapaciteta za podmirenje
potrebe na vodi, nužno je graditi pojilišta i kaljužišta.


Pojilišt e za jelen e ucrtava se u lovnogospodarske karte lovnokartografskim
znakom koji se sastoji od kružića na čijem je gornjem rubu
simbol jelenskog rogovlja. Na donjem rubu je vijugavi repić koji označava
vodotok. Da znak bude uočljiviji ucrtava se u plavoj boji (crtež br. 8).


Za pojilište srnjaka stavlja se na gornji rub kružića simbol
srnećeg rogovlja (crtež br. 9).
Za pojilište divokoza stavlja se na gornji rub kružića simbol
rogovlja divokoza (crtež br. 10).


Za pojilište muflona stavlja se na gornji rub kružića simbol
rogovlja muflona (crtež br. 11).


Za pojilište divljih svinja stavlja se na gornji rub kružića
kljove vepra (crtež br. 12).




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Navedene lovnokartografske znakove lako je zapamtiti onome tko pozna
konvencionalne-mcđunarodne znakove. Na geografskim kartama vrelo označava
plavi kružić s malim vijugavim repićem, a kod lovnokartografskih
znakova dodati su jedino simboli divljači za koje je pojilište pravljeno.


Simbol divljači stavljen je kod pojilišta na vanjski rub gornjeg dijela
kružića. U pojilištu divljač njuškom dodiruje vodu a ne ulazi na površinu
vode.


Ako se želi ucrtati kaljužište za jelene, upotrijebi se lovnokartografski
znak, koji se sastoji od kružića unutar kojeg je ucrtan simbol
jelenskog rogovlja. Na donjem rubu kružića je vijugavi repić koji označava
vodotok (crtež br. 13).


Kaljužište za divlje svinje ucrtava se u lovnogospodarsku
kartu lovnokartografskim znakom koji se sastoji od kružića u koji je ucrtan
simbol veprovih kljova. Na donjem rubu je vijugavi repić koji označava
vodotok (crtež br. 14).


Pored prirodne hrane koju divljač nalazi u lovištu, dobri uzgajivači
divljači osiguravaju istoj i dodatnu kvalitetnu hranu. Ona se sistematski
stavlja u posebno načinjena hranilišt a na prikladnim mjestima gdje je
divljač sigurna od krivolovaca i grabežijivaca.


Sa sistematskom dodatnom prehranom divljači treba početi daleko ranije
nego nastane oskudica prirodne hrane u lovištu, zato da se divljač navikne
na h r a n i 1 i š t e, kao nešto novo u ambijentu obitavališta, a i na
mjesto gdje ima kvalitetne hrane. Hranilišta se prave za raznu pernatu i
dlakavu divljač.


Ako se želi ucrtati u lovnogospodarsku kartu hranilišt e za bilo
kakvu vrstu pernat e divljači, upotrijebiti će se lovnokartografski znak,
koji se sastoji od poprečnog presjeka hranilišta, koji ima kosi krović i dva
vertikalna stupica (crtež br. 15).


Hranilišt e za jelen e ucrtava se u lovnogospodarske karte lovnokartografskim
znakom koji predstavlja crtež malog hranilišta s krovićem
i jaslicama. Na kroviću se ucrta simbol jelenskog rogovlja (crtež br. 16).


Hranilište za srnjake ucrtava se kao i znak za jelene samo se
na krović hranilišta ucrta simbol srnećeg rogovlja (crtež br. 17).
Hranilište za divojarce ucrtava se kao i znak za jelene samo
se na krović hranilišta ucrta simbol rogovlja divojarca (crtež br. 18).
Hranilište za muflone ucrtava se kao i znak za jelene samo se
na krović hranilišta ucrta simbol rogovlja muflona (crtež br. 19).


U nekim lovištima se grade hranilišta skladišta hrane. To je
naročito prikladno u planinskim lovištima kamo je otežano donošenje dodatne
hrane zimi kad je snijeg. Ako se ucrtava takovo skladište-hranilište u
lovnogospodarsku kartu koristiti će se lovnokartografski znak, koji se sastoji
od pogleda sprijeda. Na krović se ucrta simbol one vrste divljači za koju
je hranilište — skladište hrane načinjeno, kao npr. za jelene (crtež br. 20).


Postoje po našim lovištima i takova skladišta hranilišta koja se sastoje
od stoga sijena na kakovoj planinskoj livadi. Stog sijena može biti izdignut
na postolju, a kada dođe vrijeme dodatne prehrane, stog se spušta na zemlju
da divljač može uzimati sijeno. Za ucrtavanje u lovnogospodarske karte takovih
skladišta hranilišta poslužiti će lovnokartografski znak, koji prikazuje




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 103     <-- 103 -->        PDF

pogled s čela na takav stog sijena. Na vrh znaka može se ucrtati
simbol one vrste divljači za koju je hrana namjenjena kao npr. za srneću
divljač (crtež br. 21).


Stog sijena kao skladište — hranilište može biti ograđen prije upotrebe,
a kada dođe vrijeme dodatne prehrane, tada se ogradu otvori, da divljač
može doći do sijena, ili je ograda tako načinjena da sprečava prilaz jelenima
a omogućava dodatnu prehranu samo srnećoj divljači. Za ucrtavanje
takovog skladišta — hranilišta poslužiti će lovnokartografski znak, koji prikazuje
pogled s čela na ogradu i stog. Na vrh znaka može se ucrtati znak
koji označava onu vrstu divljači za koju je hrana namjenjena, kao npr.
za srncču divljač (crtež br. 22).


Osim dodatne hrane dodaje se nekim vrstama divljači u lovište i sol u
solista , koja se prave na prikladnim mjestima ili uz hranilišta, pojilišta,
kaljužišta, livade i si. Za ucrtavanje solista u lovnogospodarske karte poslužiti
će lovnokartografski znak koji prikazuje poprečni presjek kroz soliste
(crtež br. 23).


Za osmatranje divljači u svrhu uzgajanja i zaštite divljači postoje u
dobro uređenim lovištima lovnotehnički objekti koji se nazivlju o s m a-
tračnice . Osmatračnice su lovnotehnički objekti s kojih se kod dobrih
uzgaiivača divljači ne vrši lov.


Prikladno je ako svaka osmatračnica ima svoj redni broj, pa na taj
način može poslužiti i kao orijentaciona točka u lovištu. Osmatračnice se
prave na razne načine, a što će biti u daljnim poglavljima detaljno opisano.
Ovdje se spominje da postoje tr i osnovna tipa i to: nenatkrit e osmatračnice,
n a t k r i t e osmatračnice, i zatvoren e osmatračnice.


Ako se želi ucrtati u lovnogospodarsku kartu nenatkritu osmatračnic
u koristiti će se lovnokartografski znak, koji prikazuje pogled
sa strane (crtež br. 24).


Za ucrtavanje natkrite osmatračnice poslužiti će lovnokartografski
znak koji prikazuje pogled sa strane ili sa čela (crtež 25).


Za ucrtavanje lovnotehničkog objekta koji se nazivlje zatvoren a
osmatračnica, a to je takova koja ima krov i četiri zida s ulazom
kroz pod, poslužiti će lovnokartografski znak koji prikazuje pogled sa strane
ili s čela (crtež br. 26).


Osim osmatračnica prave se u dobro uređenim lovištima i viso k
čeke , koje služe u svrhe lova divljači tehnikom dočeka na visokoj ?
sa ili bez vabilice. Visoke čeke se prave na isti način kao i osmatrr
samo im je druga svrha tj. lov divljači, pa se zato i prave u lovišt4
se očekuje uz najveću vjerovatnoću da će na ta mjesta dolaziti
ucrtavanje visokih čeka služe isti lovnokartografski znakovi kr
tračnice samo se još na gornji dio doda strelicu, koja sirr"



lovca.
Nenatkritu visoku čeku ucrtava se slijed´
skim znakom (crtež br. 27).
Natkritu visoku čeku ucrtava se u \r
slijedećim lovnokartografskim znakom (crtež bv
Zatvorenu visoku čeku ucrtava
slijedećim lovnokartografskim znakom (crtr




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 104     <-- 104 -->        PDF

LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI KOJI SLUŽE
ZA UCRTAVANJE LOVNOTEHNICKIH OBJEKATA KOJI SLUŽE
ZA UMJETNI UZGOJ DIVLJACI


Osim prirodnog uzgajanja u slobodnom ambijentu obitavališta — lovištu,
vrši se i umjetno uzgajanje.


Na područjima naših lovišta umjetno se uzgaja raznovrsna pernata
divljač u posebnim uzgojnim centrima. Najčešće se umjetno uzgajaju, bilo
to klasičnom ili inkubatorskom metodom, fazani, poljske jarebice, jarebice
kamenjarke i divlje patke. Bez obzira koju se od navedenih vrsta pernate
divljači umjetno uzgaja, ako se želi ucrtati u lovnogospodarsku kartu centa
r z a umjetn i uzgo j poslužiti će lovnokartografski znak koji prikazuje
pogled s čela na nekoliko stabilnih volijera sa žicanim pletivom
(crtež br. 30).


Za umjetno uzgajanje dlakave divljači grade se u lovištima tzv. ograđen
a uzgajališta . Najčešće se kod nas umjetno uzgajaju jeleni, mufloni,
divojarci a u novije vrijeme pojavljuju se potreba da se umjetno uzgaja
i zečeve.


Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta za jelene u lovnogospodarsku
kartu poslužiti će lovnokartografski znak, koji se sastoji od četvorine
u koju je ucrtan simbol one vrste divljači koju se umjetno uzgaja,
(crtež br. 31), a to znači kod jelena, jelensko rogovlje.


Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta srnjaka ucrta se u četvorinu
simbol srnećeg rogovlja (crtež br. 32).
Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta muflona ucrta se u četvorinu
simbol rogovlja muflona (crtež br. 33).
Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta divljih svinja ucrta se
u četvorinu simbol divljih svinja, a to su kljove vepra (crtež 34).
Za ucrtavanje ograđenog uzgajališta divojaraca ucrta se u
četvorinu simbol rogovlja divojarca (crtež 35).
Za ucrtavanje uzgajališta za zečeve ucrtava se u četvorinu
malu sličicu zeca (crtež br. 36).


U sklopu lovišta nalaze se površine bilo to poljoprivrednog ili šumskog
raslinstva koje je nužno ograditi, da se spriječi pravljenje šteta na istima.
Za ucrtavanje ograde oko ugrožene površine koristit će se lovnokartografski
znak koji se sastoji od nekoliko kosih križića a između istih simbol
one divljači protiv koje se ugrožena površina ograđuje.


Ako ugroženu površinu napadaju jelen i između križića ucrtati će se
simbol jelenskog rogovlja (crtež br. 37).


Ako ugroženu površinu napadaju divlj e svinj e između križića
ucrtati će se simbol divljih svinja a to su kljove vepra (crtež 38).


LOVNOKARTOGRAFSKI ZNAKOVI ZA UCRTAVANJE
Jr IZVOĐENJA RAZNIH TEHNIKA LOVOVA DIVLJACI


oV
U skupnim lovovima na divljač niskog lova prisustvuju: lovni k koji
-ukovodi lovom a ujedno je odgovoran za pravilnost izvođenja tehnike lova
^ idi što veće sigurnosti da se nebi dogodila nesreća. Njegovi su nalozi




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 105     <-- 105 -->        PDF

izvršni, a ima pravo nediscipliniranog lovca odstraniti iz lova ukoliko se
zato pokaže nužda; zamjenik lovnika je ujedno i vođa pogoni
č a. On je odgovoran za pravilan rad pogoniča o čijem radu ovisi rezultat
lova; lovc i su izvršioci skupnih lovova. Obavezni su na punu disci


BR.4 BR.2 BR.3 BR.i»


OO " /4^-v v....v:.,.v v-.v.-v


BR? ftR 8


=\f ^f v


Ö TUT


8R.9


9 5


BR.16


BR. 15 BR.15


BR.20


BR " BR.18 BR.49


BR.2-1 BR.22 BR.23 BR 21f


J±L


BR.25 BR.2-8 8R26


BR.2.T


A i


BR..29 BR.30 BR.M BR32


V?


v=


BR.31J


BR-53 BR35 BR/Sö


m


BR.3T BR- ^ 8 BR.S9 BRIO


x x^x x x Xf) x x


Ö


BR. 1)2 BR.<*5 BR.
Ult It«, >»6 V»


BB´fl


T. 1?. 1. 2,
6 ö -Ö




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 106     <-- 106 -->        PDF

plinu i pravilnost izvođenja tehnike lova. Lično su odgovorni za eventualne
nesreće.


Kod dobro organiziranih skupnih lovova načini se od strane organizatora
lova posebna kart a lov a i u nju ucrtava čitav lov po površini
koja će se oblovljavati. Na osnovi karte lova vrši se iskolčavanje stajališta
lovaca na terenu lova. Za ucrtavanje tehnike skupnih lovova osnovani su
posebni lovnokartografski znakovi.


Za ucrtavanje 1 o v n i k a služi kartografski znak koji se sastoji od
dvostrukog kružića na čijem je vrhu strelica (crtež br. 39).


Za ucrtavanje lovc a služi lovnokartografski znak koji se sastoji od
kružića na čijem je gornjem dijelu ucrtana strelica koja označava lovc a
(crtež br. 40).


Za ucrtavanje vođ e pogonič a služi lovnokartografski znak koji se
sastoji od dvostrukog kružića na čijem je gornjem dijelu nacrtan štapić, jer
pogoniči lupaju štapićem po drveću i plaše divljač (crtež br. 41).


Za ucrtavanje pogonič a služiti će lovnokartografski znak koji se
sastoji od kružića na koji je nacrtan štapić (crtež br. 42).


Za ucrtavanje zbornog mjesta, gdje se sastaju lovci i pogoniči,
označava se lovnokartografskim znakom koji se sastoji od kružića na čiji
je gornji dio nacrtana strelica koja simbolizira lovca i štapić koji simbolizira
pogoniče (crtež br. 43).


Za ucrtavanje smjera pogona, prigona u karti lova koristit
će lovnokartografski znak, koji se sastoji od velikog slova P i strijelice.
Strijelica označava smjer kretanja pogoniča kod prigona ili smjer kretanja
lovaca i pogoniča kod pogona (crtež br. 44).


Ako se želi označiti poželjan smje r vjetr a koristiti će lovnokartografski
znak koji se sastoji od velikog slova V i strijelice koja označava
smjer vjetra. Kod lovova na divlje svinje treba paziti na smjer vjetra
(crtež br. 45).


Redoslijed prigona se označava rimskim brojevima (crtež br. 46).


Stajalište lovaca u lovištu kod tehnike lova prigonom označava
se arapskim brojevima (crtež br. 47).