DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 9 <-- 9 --> PDF |
gdje »C« znači cijenu drva na tržištu, »š« šumsku taksu, »E« troškove eksploatacije šuma, a »Z« zaradu eksploatatora. Što to znači? To znači, da se cijena drva na tržištu formira na osnovu troškova eksploatacije šuma, dodavši njima zaradu eksploatatora i šumsku taksu. Osnovno bi ovdje bilo pitanje: što je s troškovima uzgajanja šuma? Sakrivaju li se oni u »šumskoj taksi«, ili »cijeni drva na panju« (kako se često ista veličina zove), ili u »šumarini« (kako je naziva u svom članku ing. S. Lukač)? Ni jedan od navedenih autora stručnih članaka do 1947. g. ne tvrdi da se u šumskoj taksi, alias cijeni drva na panju, nalaze troškovi uzgajanja šuma pa ma kako oni bili mali. Navedeni autori članaka objavljenih do 1947. g. ne postavljaju pitanje troškova uzgajanja šuma. Oni se međusobno spore o načinu izračunavanja pojedinih elemenata Barthine formule nastojeći da kod toga ne šteti država u prvom redu (radi se o državnim šumama), ali niti trgovac — kupac drva na panju. Kada bi se u tim elementima nalazili i troškovi uzgajanja šuma, vjerovatno jest da bi se i oni pojavili kao predmet diskusije. No, to još nije dokaz. Kojim putem bi trebalo poći, pa da se shvati suština Barthine formule? Budući da ta formula ujedno govori o tome koji troškovi formiraju cijenu drva na tržištu, a formiranje cijena je predmet političke ekonomije, to je svakako jedan od puteva dosadašnje saznanje iz područja političke ekonomije. U političkoj ekonomiji nije sporan pojam proizvodnje robe za tržište; naprotiv, taj je pojam posve jasno određen: trošenje minulog i živog rada za stvaranje upotrebnih vrijednosti koje nazivamo roba i koje, prema radnoj teoriji vrijednosti, imaju vrijednost zavisno o veličini utrošenog ljudskog rada. Ako promatramo šumsku proizvodnju, onda nije sporno da li je eksploatacija šuma proizvodnja ili nije. Ulaže se minuli i živi rad da bi se iz postojećih šuma proizvela određena »drvna roba« za tržište. Kapitalist na ime tako uloženog kapitala izvlači iz tog posla svoju dobit, tj. poduzetničku dobit i kamate. U posljednjoj formuli uloženi kapital predstavljaju slova »Š« i »E«, a njegovu dobit slovo »Z«. Ta se formula dade pisati i ovako: C = (Š + E) + (Š + E) 0,0 p Kapitalist, naime, iz ukupne postignute svote za prodanu robu na tržištu (slovo »C«) mora vratiti natrag u svoj džep uloženi kapital (Š + E) i svoju dobit koja iznosi neki postotak od uloženog kapitala, tj. (š + E) 0,0 p. Odatle je jednostavno doći do Barthine formule: C Š = E 1,0 p u kojoj »š« označuje cijenu drveta na panju (šumsku taksu), »C« prodajnu cijenu (utržak), a »E« troškove eksploatacije. U jednom kraćem vremenskom intervalu možemo pretpostaviti da se cijena na tržištu »C« ne mijenja. Međutim, mijenjaju se troškovi eksploatacije »E« prema položaju šume, a mijenja se i »š« ali u obrnutom pravcu od 361 |