DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Požeg je tretiran Metationom, a Bršadinski lug Dipterexom. Bilo je planirano
da se svaku od ovih šuma zamagli s dozom od 2,5 lit/ha 15%-tnog
preparata tako da po 1 ha bude deponirano 375 g aktivne supstance insekticida.
To je ista doza, ali veća koncentracija preparata, koju inače rabimo
prigodom suzbijanja gubara DDT preparatom »Pantakan« (u posljednjoj
gradaciji gubara rabili smo 10%-tni »Pantakan« u dozi od 2,5 lit/ha, tj.
deponirali smo 250 g/ha a. s. DDT-a). Pretpostavljalo se pri tome da je spec,
težina preparata podjednaka onoj »Pantakana«, tj. da iznosi oko 0,9—1,0.
Kod Metationa je to tako i bilo. Požeg je zamagljen s 2,56 lit/ha tog 15%-tnog
preparata, tj. upotrebljeno je 384 g/ha a. s. fenitrotiona. No preparat Dipterex
imao je neobično veliku spec, težinu (1,28). Zbog nesporazuma, tvornica
je u posljednji čas isporučila 300 kg (umjesto 300 lit) ovog relativno teškog
preparata tako da je na Bršadinski lug deponirano svega 2,08 ili okruglo 2,0
lit/ha preparata odnosno 400 g/ha a. s. triklorfona. Ovo je bilo mimo plana
i — treba odmah reći — utjecalo je na donošenje suda o uporabivosti
Dipterexa za suzbijanje gubara, kako je to dalje opisano.


Tijekom zamagljivanja vrijeme je bilo povoljno. No ne samo u vrijeme
zamagljivanje, nego i kasnije sve do kraja kontinuiranih opažanja, tj. do


19.
svibnja, vrijeme je bilo lijepo i nijedanput nije pala kiša.
U vrijeme tretiranja, tj. 7. V i tijekom nekoliko idućih dana, gusjenice
su se najvećim dijelom nalazile u II stadiju, no bilo ih je i u III i u I.
Zanimljiva je činjenica da je u Požegu u to vrijeme bilo dosta legala, na
kojima su se gusjenice nalazile »na ogledalu«. Postotak takvih legala nije
utvrđen, ali pod onim dosta ocijenio sam da ih je moglo biti čak 5—10%.
U Bršadinskom lugu bilo je u to vrijeme također gusjenica »na ogledalu«,
ali primjetljivo manje. U toj šumi gusjenice su općenito bile razvijenije
nego u Požegu. To jasno potvrđuju i podaci graf. 1 o broju zrnaca ekskremenata
u 1 cm3. Ne sjećam se da sam ikada ranije u to doba (između
6—10. V) u nizinskom području vidio toliko mnogo legala s gusjenicama
»na ogledalu« i tu pojavu ne mogu objasniti, tim prije što je proljeće bilo
relativno toplo. Možda je uzrok toj pojavi u svezi sa sastavom drveća u
ovim šumama?
Kako je navedeno, obje su šume tretirane rano ujutro 7. V. Bilo je
veoma zanimljivo tijekom tog istog dana vidjeti efekt tretiranja na kontrolnim
platnima. Nekoliko sati nakon zamagljivanja u Požegu su se obilno
mogli naći otrovni dvokrilci, leptiri, kornjaši hrušteva, Calosoma sycophantaL, i dr. Na kontr. platnu br. 5 bilo je preko 30 kornjaša Phöllodecta spec.
Otrovanih gusjenica bilo je, međutim, veoma malo i to su uglavnom bile
relativno odrasle sovice. Gusjenica gubara praktički nije bilo. Slično je bilo
i u Bršadinskom lugu. Na 4 kontrolna platna ni ovdje nije bilo gubarevih,
a ni drugih gusjenica. No na 2 kontrolna platna u ovoj šumi (br. 3 i br. 6)
već 5—6 sati nakon zamagljivanja bilo je po 100 i više otrovanih gusjenica
gubara, a također i drugih gusjenica.
Postojala je, međutim, jedna druga, značajna i veoma primjetljiva razlika
stanja na kontrolnim platnima u Bršadinskom lugu i Požegu. Na platnima
u Požegu nije doduše bilo gusjenica, ali se tamo nalazilo veoma
mnogo raznih, uglavnom sitnih, dvokrilaca i parazitskih opnokrilaca. Na
platnima u Bršadinskom lugu toga nije bilo. Pokoji sitni otrovni dvokrilac
ili opnokrilac nađen je u Bršadinskom lugu tek idućih dana, ali nikada


424