DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 4 <-- 4 --> PDF |
mistima područje šumske proizvodnje ne izgleda atraktivno kao industrijska i poljoprivredna proizvodnja pa se njome i ne bave (niti je poznaju).1 Cak ni sam Mark s nije ekonomici šumske proizvodnje posvetio više pažnje, a kamoli da se upusti u vlastito istraživanje tih problema, nego se više pozivao na kameralistu K i r h o f f a.2 No utoliko više su proučavali to područje šumarski stručnjaci i utvrđivali, oslanjajući se na momentano važeću ekonomsku teoriju, pojedine osobenosti te proizvodnje pokušavajući im dati određenu teorijsku podlogu odnosno objašnjenje^ Međutim, neki su od tih problema izbili u prvi plan u zemljama socijalističkog društvenog poretka pa od vremena na vrijeme zatalasaju šumarske stručne i privredne krugove, već prema tome kako se mijenjaju sistemi privređivanja i s time u vezi i društveni odnosi u neposrednoj proizvodnji. To su, naročito u nas, različita poimanja o formiranju cijene drveta, o višku vrijednosti u šumskoj proizvodnji odnosno o problemu raspodjele dohotka, o rezultatima sadašnjeg i prošlog rada itd. Budući da se tu radi o osnovnim pitanjima iz područja političke ekonomije, dakle o kategorijama političke ekonomije, potrebno je prvenstveno upravo to raščistiti, kako bi se moglo u dnevnim praktičnim pitanjima krenuti sigurnije naprijed. Kao jedan prilog u raščišćavanju i jasnijem poimanju tih osnovnih kategorija treba smatrati i političko ekonomsku analizu Bar thine formule. PREDMET RASPRAVE Za Barthinu formulu saznala je šumarska stručna javnost 1914. godine, kada je u šumarskom listu objavljen prijevod članka iz »Erdeszeti Lapok«, šum. inženjera šandora Barthe, pod naslovom: »Njekoliko riječi o izpravnom izračunavanju cijene na panju«. Članak je preveo šum. savjetnik D. P o 1 a č e k.4 Prema prijevodu članka, Bartha piše: »Za vrijeme moje dvadeset i tri godišnje prakse izkusio sam da moji drugovi stručnjaci izračunavaju cijenudrva na panju na razne načine. Jedni ju izračunavaju tako, da ponajprije pomnoženjem cijele prodajnecijene sa odgovarajućim kamatnjakom izračunaju kamate i poduzetničkudobit te tako dobiveni rezultat ujedno sa svim troškovima odbiju od prodajne, dotično tržištne cijene. Drugi opet računaju uloženu glavnicu i poduzetničku dobit iz prodajnecijene tekar nakon odbitka faktično nastalih troškova od prodajne cijene, odnosno tržištne cijene.« Na pitanje što je to cijena na panju Bartha kaže da je to: ... »iznos kojega mora prodavaoc dobiti za prodaji namijenjenu drvnu zalihu u šumi i Više o tome vidi: Ekonomika, šumarska, Šumarska enciklopedija, svezak I, str. 335. 2 »Proizvodnja drveta razlikuje se od većine ostalih proizvodnja uglavnom time što u njoj prirodna snaga samostalno djeluje i, podmlađujući se od prirode, ne treba ljudske snage ni snage kapitala. Uostalom, čak i tamo gdje se šume umjetno podmlađuju, utrošak ljudskog rada i kapitala veoma je malen prema djelovanju prirodnih sila«, K. Marks, Kapital II dio, izdanje Kulture 1947., lat., str. 202. s Mnoge osobenosti šumarske ekonomike su veoma uspješno obrađene u radu dr J. K ö s 11 e r, Kapitalismus und Forstwirtschaft, Neudamm 1928. i Šumarski list 1914. godine, str. 431—437. 356 |