DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 30     <-- 30 -->        PDF

rija Delnice je prevezla u navedenom razdoblju 142.973 tone drvne mase na
prosječnu udaljenost od oko 10 km i 7.464 tone na prosječnu udaljenost od
96 km, dok je 1.541 tonu realizirala na pomoćnom stovarištu.


Kako povoljno može utjecati struktura drvne mase po vrstama drva i
sortimentima vidi se i po tome što je u šumariji Prezid 103.547 m3 iznosilo


83.320 tona, a u šumariji Tršće 74.716 m3 težilo je 62.155 tona, dok su u
šumariji Delnice 185.353 m3 težila 151.978 tona, odnosno — ako se to izrazi
u postotnim odnosima — onda razlika u šumariji Prezid između kubika
i tona iznosi oko 20%, u šumariji Tršće oko 17% i u šumariji Delnice
oko 18%.
Iz navedenih podataka su rezultirale i prosječne udaljenosti, koje smo
prikazali u tabeli 21. i na si. 6, a koje iznose: za šumariju Prezid 37,7 km,
za šumardiju Tršće 35,4 km i za šumariju Delnice 15,3 km.


Na temelju jediničnih cijena za pojedine udaljenosti i vrste drva te
Sortimente iz tabele 20. — izračunali smo, kako smo već naveli, prosječne
troškove po 1 toni i iz njih relativnu diferencijalnu rentu položaja (prijevoza),
koja je bila predmet ove analize.


U cilju izjednačavanja uvjeta privređivanja sa stanovišta istraživanih
renta i u cilju provedbe stimulativne raspodjele dohotka — potrebno je
da se na samoupravnoj osnovi udruže ostvarena sredstva od renta i da se


— isto na samoupravnoj osnovi — njihovom preraspodjelom osigura razvojna
politika šumskog gospodarstva kao cjeline. Potrebno bi bilo da se ta
važna materija regulira i Statutom šumskog gospodarstva (21).
ZAKLJUČCI


Diferencijalna renta (plodnosti i položaja) kao političko-ekonomska kategorija
postoji u šumsko-privrednim organizacijama i ona je posljedica različitih
uvjeta privređivanja, odnosno različite produktivnosti jednakog rada.
Relativna diferencijalna renta (plodnosti i položaja) kao privredna kategorija
isto postoji između pojedinih ekonomskih jedinica (šumarija) unutar jednog
gospodarstva. U uvjetima socijalističke robne proizvodnje i slobodne tržišne
privrede, a pod proklamiranim i prihvaćenim načelima »za jednak rad, jednaka
nagrada« — ukazala se potreba da se financijskom preraspodjelom
uklone oni elementi u uvjetima privređivanja koji su funkcija boljih prirodnih
faktora i veće količine naslijeđenog uloženog minulog rada ili pak
uloženog sadašnjeg rada ali pod drugim (administrativnim) društvenim uvjetima
raspodjele viška rada. U tom cilju smo organizirali i izveli istraživanja
u ekonomskim šumama Gorskog kotara koje pripadaju Šumskom gospodarstvu
Delnice. Predmet istraživanja su nam bile šume šumarije Skrad,
Ravna Gora, Mrkopalj, Delnice, Fužine, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid
(si. 3.). One obuhvaćaju cea 61.500 ha bukovo-jelovih i jelovih šuma toga
gospodarstva s ukupnom drvnom masom (drvnom zalihom) od cea 18,500.000
m3. U toj drvnoj masi jela je zastupljena s 64,7%, a bukva s 35,6%. Na njoj
godišnje priraste cea 376.900 m3 tečajnog prirasta u kome je prirast jele
zastupljen s 67,5%, a prirast bukve sa 32,5%.


Istraživane šume se nalaze na silikatnom (7,9%) i vapnenastom (92,1%)
matičnom supstratu. Prosječni omjer smjese jele u sastojini je 0.8 na silikatu
i 0.7 na vapnencu. Prosječna drvna masa jelovine je 372 m3 (na silikatu)
i 253 m3/ha (na vapnencu).


382