DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 30 <-- 30 --> PDF |
rija Delnice je prevezla u navedenom razdoblju 142.973 tone drvne mase na prosječnu udaljenost od oko 10 km i 7.464 tone na prosječnu udaljenost od 96 km, dok je 1.541 tonu realizirala na pomoćnom stovarištu. Kako povoljno može utjecati struktura drvne mase po vrstama drva i sortimentima vidi se i po tome što je u šumariji Prezid 103.547 m3 iznosilo 83.320 tona, a u šumariji Tršće 74.716 m3 težilo je 62.155 tona, dok su u šumariji Delnice 185.353 m3 težila 151.978 tona, odnosno — ako se to izrazi u postotnim odnosima — onda razlika u šumariji Prezid između kubika i tona iznosi oko 20%, u šumariji Tršće oko 17% i u šumariji Delnice oko 18%. Iz navedenih podataka su rezultirale i prosječne udaljenosti, koje smo prikazali u tabeli 21. i na si. 6, a koje iznose: za šumariju Prezid 37,7 km, za šumardiju Tršće 35,4 km i za šumariju Delnice 15,3 km. Na temelju jediničnih cijena za pojedine udaljenosti i vrste drva te Sortimente iz tabele 20. — izračunali smo, kako smo već naveli, prosječne troškove po 1 toni i iz njih relativnu diferencijalnu rentu položaja (prijevoza), koja je bila predmet ove analize. U cilju izjednačavanja uvjeta privređivanja sa stanovišta istraživanih renta i u cilju provedbe stimulativne raspodjele dohotka — potrebno je da se na samoupravnoj osnovi udruže ostvarena sredstva od renta i da se — isto na samoupravnoj osnovi — njihovom preraspodjelom osigura razvojna politika šumskog gospodarstva kao cjeline. Potrebno bi bilo da se ta važna materija regulira i Statutom šumskog gospodarstva (21). ZAKLJUČCI Diferencijalna renta (plodnosti i položaja) kao političko-ekonomska kategorija postoji u šumsko-privrednim organizacijama i ona je posljedica različitih uvjeta privređivanja, odnosno različite produktivnosti jednakog rada. Relativna diferencijalna renta (plodnosti i položaja) kao privredna kategorija isto postoji između pojedinih ekonomskih jedinica (šumarija) unutar jednog gospodarstva. U uvjetima socijalističke robne proizvodnje i slobodne tržišne privrede, a pod proklamiranim i prihvaćenim načelima »za jednak rad, jednaka nagrada« — ukazala se potreba da se financijskom preraspodjelom uklone oni elementi u uvjetima privređivanja koji su funkcija boljih prirodnih faktora i veće količine naslijeđenog uloženog minulog rada ili pak uloženog sadašnjeg rada ali pod drugim (administrativnim) društvenim uvjetima raspodjele viška rada. U tom cilju smo organizirali i izveli istraživanja u ekonomskim šumama Gorskog kotara koje pripadaju Šumskom gospodarstvu Delnice. Predmet istraživanja su nam bile šume šumarije Skrad, Ravna Gora, Mrkopalj, Delnice, Fužine, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid (si. 3.). One obuhvaćaju cea 61.500 ha bukovo-jelovih i jelovih šuma toga gospodarstva s ukupnom drvnom masom (drvnom zalihom) od cea 18,500.000 m3. U toj drvnoj masi jela je zastupljena s 64,7%, a bukva s 35,6%. Na njoj godišnje priraste cea 376.900 m3 tečajnog prirasta u kome je prirast jele zastupljen s 67,5%, a prirast bukve sa 32,5%. Istraživane šume se nalaze na silikatnom (7,9%) i vapnenastom (92,1%) matičnom supstratu. Prosječni omjer smjese jele u sastojini je 0.8 na silikatu i 0.7 na vapnencu. Prosječna drvna masa jelovine je 372 m3 (na silikatu) i 253 m3/ha (na vapnencu). 382 |