DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 26     <-- 26 -->        PDF

vrsta zaustupljena s 0,4 naviše, odnosno u prosjeku samo s 0,6 u sastojini
s prosječnom drvnom masom od 201 m3/ha za taj omjer smjese. Pored toga
te šume se nalaze 100% na skeletno-vapnenastoj podlozi i cea 68% na III—V
bonitetnom razredu staništa. To u pravilu više govori o njihovoj zaštitnoj
a manje ekonomskoj funkciji. No ako se uzme prosjek drvne mase jele
(smreke) na ukupnoj obrasloj površini šumarije Gerovo onda on iznosi samo
153 m3 jele i 120 m3/ha bukve ili ukupno 273 m3/ha, što nije malo, ali je,
kako se vidi, taj prosjek nepovoljne strukture. I prirast te drvne mase je
nepovoljne strukture s 3,2 m3 jele i 2,1 m3 bukve, ili ukupno 5,3 m3/ha bez
kore, što je zapravo glavni prihod šumarije. Ističemo »bez kore«, zato što
smo njegovu vrijednost u tabeli 9. utvrdili s korom, o čemu je bilo više riječi
pri opisu metode rada.


Za razliku od tih još uvijek društvu potrebnih šuma, i u odnosu na
njih, u šumama šumarije Skrad se, kako smo istakli, odlaže određeni iznos
relativne rente po hektaru, a to je posljedica nešto povoljnijih gore navedenih
faktora.


Oni se također mogu vidjeti u tabelama 2. i 3. Ukupna površina šuma
te šumarije iznosi 7.640.83 ha, a od toga iznosa 764,11 ha su neobrasle površine.
Od obrasle površine 2.422 ha su pod bukovo-jelovim šumama, u kojima
je jela zastupljena u omjeru smjese 0.4—1.0, odnosno s prosjekom na istoj
površini od 0,8 jele u sastojini s prosječnom drvnom masom jele, (isto na
površini 2.422 ha) od 276 m3/ha. Osim toga 53,l°/o od tih šuma je na silikatnoj,
a 46,9% na vapnenastoj podlozi, što nije bez značenja. Treba još istaći da
su te navedene jelove šume u šumariji Skrad sa cea 79% na I—II/III bonitetnom
razredu staništa.


Međutim prosječna drvna masa jele, na ukupnoj obrasloj površini od
6.876,72 ha šumarije Skrad, iznosi samo 117 m3/ha a bukve 129 m3/ha ili
ukupno 246 m3/ha. Isto tako i prosječni prirast drvne mase na obrasloj
površini u šumariji Skrad iznosi 2,6 jele i 3,1 m3 bukve po ha. Ta dva navedena
podatka su manja i nepovoljnije su strukture od istih takvih podataka
za prije citiranu šumariju Gerovo.


Iz tih nekoliko komparativnih podataka može se uočiti da su navedene
dvije šumarije podjednako društveno potrebne.


Za postojanje visoke relativne diferencijalne rente plodnosti (godišnje
576 din/ha) u šumama šumarije Crni Lug navodimo slijedeće razloge: od
ukupne površine te šumarije, koja iznosi 5.763,36 ha, otpada na obraslu
površinu 5.381,74 ha. Od te površine 5.004 ha se nalazi pod bukovo-jelovim
šumama s omjerom smjese jele u sastojini od 0,4 do 1,0, ili s prosjekom
jele u sastojini od 0,8 i prosječnom drvnom masom jelovine od 343 m3/ha.
Nadalje cea 10% od navedene površine se nalazi na silikatnoj, a 90% na
vapnenastoj podlozi. Vrijedne jelove šume šumarije Crni Lug se nalaze
59% na I i II i cea 35% na III bonitetnom razredu staništa. I prosječna
drvna masa na ukupnoj obrasloj površini šumarije Crni Lug je velika i iznosi
320 m3 jele i 92 m3 bukve ili ukupno 412 m3/ha, na kojoj u prosjeku godišnje
priraste — bez kore — oko 8 m3 drvne mase, odnosno 6 m3 jelovine i 1,9 m3
bukovine. Kao posljedica prije svega navedenih faktora je ostvarivanje relativno
visoke relativne diferencijalne rente plodnosti u šumama šumarije
Crni Lug.