DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 26 <-- 26 --> PDF |
vrsta zaustupljena s 0,4 naviše, odnosno u prosjeku samo s 0,6 u sastojini s prosječnom drvnom masom od 201 m3/ha za taj omjer smjese. Pored toga te šume se nalaze 100% na skeletno-vapnenastoj podlozi i cea 68% na III—V bonitetnom razredu staništa. To u pravilu više govori o njihovoj zaštitnoj a manje ekonomskoj funkciji. No ako se uzme prosjek drvne mase jele (smreke) na ukupnoj obrasloj površini šumarije Gerovo onda on iznosi samo 153 m3 jele i 120 m3/ha bukve ili ukupno 273 m3/ha, što nije malo, ali je, kako se vidi, taj prosjek nepovoljne strukture. I prirast te drvne mase je nepovoljne strukture s 3,2 m3 jele i 2,1 m3 bukve, ili ukupno 5,3 m3/ha bez kore, što je zapravo glavni prihod šumarije. Ističemo »bez kore«, zato što smo njegovu vrijednost u tabeli 9. utvrdili s korom, o čemu je bilo više riječi pri opisu metode rada. Za razliku od tih još uvijek društvu potrebnih šuma, i u odnosu na njih, u šumama šumarije Skrad se, kako smo istakli, odlaže određeni iznos relativne rente po hektaru, a to je posljedica nešto povoljnijih gore navedenih faktora. Oni se također mogu vidjeti u tabelama 2. i 3. Ukupna površina šuma te šumarije iznosi 7.640.83 ha, a od toga iznosa 764,11 ha su neobrasle površine. Od obrasle površine 2.422 ha su pod bukovo-jelovim šumama, u kojima je jela zastupljena u omjeru smjese 0.4—1.0, odnosno s prosjekom na istoj površini od 0,8 jele u sastojini s prosječnom drvnom masom jele, (isto na površini 2.422 ha) od 276 m3/ha. Osim toga 53,l°/o od tih šuma je na silikatnoj, a 46,9% na vapnenastoj podlozi, što nije bez značenja. Treba još istaći da su te navedene jelove šume u šumariji Skrad sa cea 79% na I—II/III bonitetnom razredu staništa. Međutim prosječna drvna masa jele, na ukupnoj obrasloj površini od 6.876,72 ha šumarije Skrad, iznosi samo 117 m3/ha a bukve 129 m3/ha ili ukupno 246 m3/ha. Isto tako i prosječni prirast drvne mase na obrasloj površini u šumariji Skrad iznosi 2,6 jele i 3,1 m3 bukve po ha. Ta dva navedena podatka su manja i nepovoljnije su strukture od istih takvih podataka za prije citiranu šumariju Gerovo. Iz tih nekoliko komparativnih podataka može se uočiti da su navedene dvije šumarije podjednako društveno potrebne. Za postojanje visoke relativne diferencijalne rente plodnosti (godišnje 576 din/ha) u šumama šumarije Crni Lug navodimo slijedeće razloge: od ukupne površine te šumarije, koja iznosi 5.763,36 ha, otpada na obraslu površinu 5.381,74 ha. Od te površine 5.004 ha se nalazi pod bukovo-jelovim šumama s omjerom smjese jele u sastojini od 0,4 do 1,0, ili s prosjekom jele u sastojini od 0,8 i prosječnom drvnom masom jelovine od 343 m3/ha. Nadalje cea 10% od navedene površine se nalazi na silikatnoj, a 90% na vapnenastoj podlozi. Vrijedne jelove šume šumarije Crni Lug se nalaze 59% na I i II i cea 35% na III bonitetnom razredu staništa. I prosječna drvna masa na ukupnoj obrasloj površini šumarije Crni Lug je velika i iznosi 320 m3 jele i 92 m3 bukve ili ukupno 412 m3/ha, na kojoj u prosjeku godišnje priraste — bez kore — oko 8 m3 drvne mase, odnosno 6 m3 jelovine i 1,9 m3 bukovine. Kao posljedica prije svega navedenih faktora je ostvarivanje relativno visoke relativne diferencijalne rente plodnosti u šumama šumarije Crni Lug. |