DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 25     <-- 25 -->        PDF

darskim osnovama što ih prave specijalizirane institucije, a ne organizatori
proizvodnje (šumarije).


I na kraju iz navedenih podataka izračunali smo — s obzirom na sam
prijevoz — relativne diferencijalne rente položaja po toni za istraživane
šumarije i prikazali ih u tabeli 22. i na grafičkom prikazu (si. 6.).


ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA


Provedena istraživanja sastoje se od dvije komponente i to:


10. i grafičkom prikazu (si. 2.), oni rezultiraju iz prethodnih devet
a) biološko-ekonomskerenta plodnosti i
s ciljem da se utvrdi relativna diferencijalna
b) tehničko-ekonomskerenta položaja (prijevoza).
s ciljem da se utvrdi relativna diferencijalna
Rezultate relativne diferencijalne rente plodnosti prikazali smo u tabeli


na atabela, na koje ćemo se pozivati pri analizi te rente.


Rezultate relativne diferencijalne rente položaja također donosimo u
tabeli 22. i na grafičkom prikazu (si. 6.), koji rezultiraju iz prethodnih jedanaest
tabela, odnosno četiri slike, pa ćemo se i na njih pozivati pri analizi
te rente.


Takav pristup zbog obilja podataka lakši je i autoru i čitaocu, a u
interesu je i štednje prostora, odnosno sažetosti.


Upravo ćemo se zbog toga pri analizi držati kardinalnih tačaka, koje se
i same po sebi vide, te nastojati opravdati takve posljedice.


1) Iz tabele 10 i si. 2., naime, vidi se da relativnu diferencijalnu rentu
plodnosti ne ostvaruje šumarija Gerovo, da je ta renta najmanja u šumariji
Skrad (5 din/ha) i da je najveća u šumariji Crni Lug, gdje iznosi 576 din/ha
godišnje ili 115,2 puta više nego u šumariji Skrad.


Na ukupnoj obrasloj površini u šumariji Skrad relativna diferencijalna
renta plodnosti iznosi godišnje 34.384 dinara, a u šumariji Crni Lug 3,099.882
dinara. Rezultati ostalih istraživačkih šumarija — kako po hektaru tako i
na cijeloj obrasloj površini — nalaze se između tih iznosa, osim, naravno,
šumarije Gerovo koja nema te rente.


Istakli smo da društvene potrebe za drvom zahtijevaju njegovu proizvodnju
i na najlošijim tlima, odnosno slabijim šumskim sastojinama. Poznato
je da su šumska, pa i druga tla, između ostalog, funkcija i matičnih
supstrata ili podloga, a količina drvne mase po strukturi i vrstama drva
opet je funkcija kvalitete, odnosno bonitetnih razreda staništa (tala). Osim
toga je poznato da potrebe za drvom rastu, a da se površine pod šumama
ne mogu — bar ne lako — povećavati, odnosno da se one zbog veće urbanizacije,
a posebno infrastrukture i smanjuju. Zato je nužna proizvodnja
drvne mase i u onim šumama koje ne daju relativnu diferencijalnu rentu
plodnosti, ali uz uvjet da za takve šume društvo priznaje cijenu proizvodnje
drvne mase.


U našim istraživanjima takvog su karaktera šume na području šumarije
Gerovo. Prema tabelama 2. i 3. ukupna površina te šumarije iznosi 8.524,96
ha. Od toga 455,43 ha su neobrasle površine. Od obrasle površine 5.972 ha
su pod bukovo-jelovim šumama, u kojima je jela (smreka), kao vrednija