DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 25 <-- 25 --> PDF |
darskim osnovama što ih prave specijalizirane institucije, a ne organizatori proizvodnje (šumarije). I na kraju iz navedenih podataka izračunali smo — s obzirom na sam prijevoz — relativne diferencijalne rente položaja po toni za istraživane šumarije i prikazali ih u tabeli 22. i na grafičkom prikazu (si. 6.). ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Provedena istraživanja sastoje se od dvije komponente i to: 10. i grafičkom prikazu (si. 2.), oni rezultiraju iz prethodnih devet a) biološko-ekonomskerenta plodnosti i s ciljem da se utvrdi relativna diferencijalna b) tehničko-ekonomskerenta položaja (prijevoza). s ciljem da se utvrdi relativna diferencijalna Rezultate relativne diferencijalne rente plodnosti prikazali smo u tabeli na atabela, na koje ćemo se pozivati pri analizi te rente. Rezultate relativne diferencijalne rente položaja također donosimo u tabeli 22. i na grafičkom prikazu (si. 6.), koji rezultiraju iz prethodnih jedanaest tabela, odnosno četiri slike, pa ćemo se i na njih pozivati pri analizi te rente. Takav pristup zbog obilja podataka lakši je i autoru i čitaocu, a u interesu je i štednje prostora, odnosno sažetosti. Upravo ćemo se zbog toga pri analizi držati kardinalnih tačaka, koje se i same po sebi vide, te nastojati opravdati takve posljedice. 1) Iz tabele 10 i si. 2., naime, vidi se da relativnu diferencijalnu rentu plodnosti ne ostvaruje šumarija Gerovo, da je ta renta najmanja u šumariji Skrad (5 din/ha) i da je najveća u šumariji Crni Lug, gdje iznosi 576 din/ha godišnje ili 115,2 puta više nego u šumariji Skrad. Na ukupnoj obrasloj površini u šumariji Skrad relativna diferencijalna renta plodnosti iznosi godišnje 34.384 dinara, a u šumariji Crni Lug 3,099.882 dinara. Rezultati ostalih istraživačkih šumarija — kako po hektaru tako i na cijeloj obrasloj površini — nalaze se između tih iznosa, osim, naravno, šumarije Gerovo koja nema te rente. Istakli smo da društvene potrebe za drvom zahtijevaju njegovu proizvodnju i na najlošijim tlima, odnosno slabijim šumskim sastojinama. Poznato je da su šumska, pa i druga tla, između ostalog, funkcija i matičnih supstrata ili podloga, a količina drvne mase po strukturi i vrstama drva opet je funkcija kvalitete, odnosno bonitetnih razreda staništa (tala). Osim toga je poznato da potrebe za drvom rastu, a da se površine pod šumama ne mogu — bar ne lako — povećavati, odnosno da se one zbog veće urbanizacije, a posebno infrastrukture i smanjuju. Zato je nužna proizvodnja drvne mase i u onim šumama koje ne daju relativnu diferencijalnu rentu plodnosti, ali uz uvjet da za takve šume društvo priznaje cijenu proizvodnje drvne mase. U našim istraživanjima takvog su karaktera šume na području šumarije Gerovo. Prema tabelama 2. i 3. ukupna površina te šumarije iznosi 8.524,96 ha. Od toga 455,43 ha su neobrasle površine. Od obrasle površine 5.972 ha su pod bukovo-jelovim šumama, u kojima je jela (smreka), kao vrednija |