DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 23 <-- 23 --> PDF |
zamišljenog Thiinenovo g modela koncentričnih krugova (»izolirane države«) s tržištem (potrošačem) u sredini kruga2). Stupanj otvorenosti šuma se mjeri brojem izgrađenih kilometara prometnica na 1.000 ha površine šuma. Dakle, kod ovih razmatranja ne možemo uzimati uobičajenu jedinicu površine od 1 ha nego 1.000 ha, šumom obrasle površine koja se nalazi na području pojedinih istraživanih šumarija. Najvažniji troškovi koji utječu na stvaranje relativne diferencijalne rente položaja su zapravo transportni troškovi ili troškovi transporta drvne mase. Upravo smo zbog toga na pregledanoj karti (si. 3.) ucrtali sve saobraćajnicc na području istraživačkih šumarija sa stanjem od 31. 12. 1970. (željeznice, javne prometnice I, II i III reda, šumske prometnice). U legendi te karte označili smo što koji putovi znače, a u priloženom indeksu navodimo popis šumskih prometnica po istraživanim šumarijama s njihovim tehničkim karakteristikama (dužina km, širina m, radius, nagib, makadam, šose i si.) iz čega je lako ustanoviti njihovu namjenu, odnosno utvrditi da li se radi o kamionskom putu s učvršćenim ili neučvršćenim kolnikom. Na temelju prikupljenih podataka u šumskom gospodarstvu Delnice i očitanih podataka iz karte (si. 3.) ustanovili smo cjelokupnu putnu mrežu istraživanih šumarija i prikazali je u tabeli 11. i na grafičkom prikazu (si. 4.). Pri tom računanju nisu uzete u obzir samo obrasle, nego ukupne površine (obrasle i neobrasle) istraživanih šumarija. To stoga što se na istraživanom području nalazi samo oko 7% neobrasle površine i ona ne utječe znatnije na naš obračun, a potrebno je i preko te površine izgraditi šumsku prometnicu koja se veže za javne putove i koja ukupnom svojom dužinom predstavlja osnovno sredstvo šumskog gospodarstva. Sječa šuma, radi zadovoljenja društvenih potreba za drvom, vrši se i na području onih šumarija s najnepovoljnijom putnom mrežom. Stoga bi prema tome teorijski sve one druge šumarije kod kojih je ta putna mreža na 1.000 ha površine veća — ostvarivale relativnu diferencijalnu rentu položaja. Međutim, taj nas podatak sam po sebi ne može zadovoljiti, šumske sastojine neke šumarije mogu biti dobro otvorene i s malim udaljenostima privlačenja drvne mase, a da su ipak udaljene od mjesta prodaje sortimenata (tvornice, željezničke stanice, državne granice i si.), te da su joj u vezi s time i troškovi prevoza po jedinici proizvoda veći od one šumarije koja je manje otvorena, ali su joj navedene udaljenosti prevoza relativno male, pa srazmjerno tome i prevozni troškovi po jedinici proizvoda manji. To znači da je osobito važno istaći i ustanoviti razvijenost putne mreže na području istraživanih šumarija. Ta razvijenost, koja mora biti podjednaka na cijeloj površini — a ne gustoća (skoncentrirana na pojedinim površinama) — putne mreže, koja je u pravilu i funkcija konfiguracije terena — mjeri se po prosječnoj udaljenosti privlačenja (»šlajsa«) drvne mase od panja gdje je posječena do pomoćnog stovarišta — prometnice. U tabeli 12. i na grafičkom prikazu (si. 5.) donijeli smo prosječne podatke o tim udaljenostima, koje smo prikupili na području istraživanih šumarija. Ti podaci rezultiraju iz prosječnih udaljenosti privlačenja, ponderiranih drvnim masama, pojedinih gravitacionih područja istraživanih šumarija. 2) Thünen : Der isolierte Staat in Beziehung auf Landwirtschaft und Nationalökonomie, Jena 1910. |